Građanin treba da je uvijek u središtu svih usluga i kreiranja javnih politika, da aktivno učestvuje u razvoju vladinih programa govoreći nam šta mu treba i šta će mu koristiti u svakodnevnom životu, kazala je za Glasnik Privredne komore Crne Gore ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić. Ona je najavila potpunu digitalizaciju usluga javne uprave.
Uzimajući u obzir Vaše značajno praktično iskustvo u javnoj upravi Kalifornije, kakav Vam je bio prvi utisak o javnoj upravi Crne Gore po preuzimanju ministarske funkcije?
Srzentić: U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, ali i na svim nivoima javne uprave, dočekao me je veliki broj službenika koji su pokazali spremnost i posvećenost da zajedno radimo na promjeni poslovne kulture i uvođenju novih standarda na liniji uprava – građani. Cilj nam je da uvedemo nove načine prepoznavanja potreba korisnika digitalnih rješenja, analiziranja trenutnih izazova u korišćenju digitalnih servisa i pristupe u kreiranju usluga gdje je u samom centru istih građanin.
Nova organizacija ministarstva treba da odgovori tim ciljevima unoseći agilne prakse i u naš sistem.
Želimo da se posvetimo, po principu drugih zrelijih vlada, uspostavljanju “delivery unit” u formi Kancelarije za inovacije i digitalne servise, u okviru koje ćemo sprovoditi istraživanja, digitalne standarde i agilne principe privatne industrije koristiti u identifikaciji problema, razvoju i isporuci svrsishodnih digitalnih rješenja.
Građanin treba da je uvijek u središtu svih usluga i kreiranja javnih politika, da aktivno učestvuje u razvoju vladinih programa govoreći nam šta mu treba i šta će mu koristiti u svakodnevnom životu. Ovakav human centric design pristup rješavanju korisničkih problema i dizajniranju rješenja, rasprostranjen u svijetu, želimo da primijenimo ovdje i već smo, kroz nekoliko incijativa, prije svega, kroz izradu sajta www.covidodgovor.me, kada smo zajedno sa kolegama iz privatnog i javnog sektora razvili platformu, koja je zasnovana upravo na potrebama građana i koja u svakom trenutku treba da pruži pravovremene i tačne informacije u vezi sa korona virusom, imunizacijom građana i aktivnostima u borbi protiv COVID-19 infekcije.
Nedavno ste saopštili da pažljivo osluškujete potrebe poslovne zajednice, te najavili smanjenje birokratije, pojednostavljenje procedura u cilju daljeg razvoja digitalne ekonomije i jačanja ekonomskog rasta. U kojim segmentima ste utvrdili da postoji prostor za unapređenje, u smislu smanjenja birokratije i olakšavanja procedura za privrednike? Možete li da navedete konkretne aktivnosti koje planirate u tim oblastima i efekte koje očekujete?
Srzentić: Već smo imali više susreta sa predstavnicima privrede i podijelili su sa nama i trenutno najveće boljke u digitalnim iskustvima sa kojima se susrijeću i oni, ali i njihovi korisnici. Želja nam je da u najkraćem roku smanjimo upotrebu pečata, papira i štampača, te podstaknemo upravu, građane i privredu da više koriste digitalne alate.
Pored omogućavanja i promovisanja većeg korišćenja digitalnog potpisa u privredi, uvođenja elektronskog plaćanja u sistem poslovanja javnih institucija u Crnoj Gori i uvođenje instant plaćanja, velika je potreba privrede elektronsko podnošenje svih zahtjeva bilo koje vrste, prema svim organima i na lokalnom i na republičkom nivou.
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, radilo je na razvoju platfome eFaktura koja ima za cilj da omogući malim preduzećima i preduzetnicima, da na jednostavan način i besplatno uđu u proces elektronske fiskalizacije i digitalizacije. Putem ove platforme biće obezbijeđeno svim malim i srednjim preduzećima, koji za tim pokažu interesovanje, da bez dodatnih troškova fiskalizuju svoje fakture, imaju sistem evidencije o izdatim fakturama i prate svoje poslovanje, u skladu sa novim Zakonom o fiskalizaciji.
Ministarstvo na čijem ste čelu i Privredna komora su partneri na projektu ODEON. U kojoj mjeri otvoreni podaci mogu doprinijeti kreiranju novog modela upravljanja? Šta su planovi Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u ovoj oblasti?
Srzentić: Raduje nas što je realizovan jedan ovakav projekat i što je kao jedan od rezultata nastao hub za otvorene podatke u okviru Privredne komore. “Otvoreni podaci” ili open data su jedan
od strateških temelja rada javne uprave, a suština svega su transparentnost, upotrebljivost tih podataka i kreiranje novih platformi, aplikacija koje su od koristi građanima i privredi.
Veoma smo zainteresovani da u narednom periodu zajedno sa Privrednom komorom i privrednim subjektima radimo na unapređenju i dodatnom razvoju portala otvorenih podataka, sistema i razmjene podataka u okviru javnog sektora.
Open data i open source platforme su praksa svih zrelijih vlada u svijetu i to je nešto što svima nama treba da bude cilj i fokus u narednom periodu, zato ćete u nama imati snažnog partnera na polju otvorenih podataka koji će koristiti kako građanima, tako i privredi. Ono što svakako vidimo kao jedan od najvećih trenutnih izazova na polju otvorenih podataka, nisu tehnologija ili znanje ljudi da koriste platforme, već količina podataka i fajlova koji su spremni da budu izloženi i otvoreni.
Moramo raditi na građenju i jačanju kulture otvorenosti i udružiti snage u prepoznavanju onih informacija koje rješavaju najvažnije probleme naše zajednice. Rješavanje ovog izazova je jedan od aspekata i dugoročnih ciljeva na kojima moramo raditi svi zajedno u javnom sektoru, bilo da se radi o državnoj instituciji ili lokalnoj samoupravi.
Kakve aktivnosti predstoje na značajnom polju digitalne transformacije koje će doprinijeti restrukturiranju cjelokupne ekonomije?
Srzentić: U narednom periodu isporučićemo na tržište prve digitalne servise koji su rješenja otvorenog koda, a koji imaju za cilj poboljšanje komunikacije i interakcije državnih institucija sa
građanima. Zatim, radimo na platformi za razvoj vještina javnih službenika i prepoznavanje karijernih prilika koje će im omogućiti da svoje znanje i ekspertizu upotrijebe na najbolji mogući način u okviru Vlade i njenih institucija.
Sva rješenja koja će u narednom periodu biti lansirana na crnogorsko tržište, ispred našeg Ministarstva, implementirana su besplatno u saradnji sa tehnološkim kompanijama iz Amerike i Velike Britanije, uz podršku crnogorskih kompanija iz privatnog sektora i IT eksperata iz Crne Gore, koji su prilagođavali platforme našem tržištu, privredi i građanima.
Razvoj novog sajta Vlade i ministarstava, novog portala e-Uprave, sa novim unaprijeđenim e-Uslugama koje su potpuno digitalizovane, treba da proširi paletu onoga što građani mogu uraditi onlajn.
Pored rješenja i platformi, moramo raditi i na normativnom i strateškom okviru, te stoga u cilju sagledavanja cjelokupnog normativnog i institucionalnog okvira za digitalno upravljanje, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, u saradnji sa UNDP-em, započelo je izradu analize navedenog okvira. Riječ je o važnom dokumentu koji će analizirati trenutno stanje, identifikovati ključne nedostatke i blokere razvoja. Ova analiza treba da nam pokaže u kom pravcu treba da se sprovodi proces digitalne transformacije u Crnoj Gori.
Glasnik: Upoznati ste sa inicijativom Privredne komore i drugih poslovnih asocijacija za uspostavljanje digitalne koalicije. Da li smatrate da bi digitalna koalicija bila adekvatna podrška digitalizaciji crnogorskog društva i javne uprave?
Srzentić: Struktura ove vrste je neophodna, ostaje da vidimo koji oblik organizovanja je najsvrsishodniji u našoj zemlji. Ono gdje vidimo potrebu za stalnom interakcijom i razmjenama mišljenja
između javne uprave i privrede je definitivno u dijelu strateških planiranja digitalnih rješenja, pravaca u kojima Crna Gora treba da se razvija, kao i izmjena zakonskih okvira koji će umnogome poboljšati i ubrzati digitalnu transformaciju. I do sada je ova saradnja bila na zavidnom nivou, ali da bismo ubrzali razvoj digitalnog društva moramo u ranim fazama imati zajednički pravac djelovanja, akcioni plan i jasne smjernice.
Kompetencije, ekspertiza i informaciona infrastruktura su veoma razvijeni u privatnom sektoru i to su neke oblasti u kojima vidimo da možemo još bolje sarađivati. Mislim da su ljudi najveća snaga naše zemlje i svi zajedno moramo raditi na razvoju vještina i kompetencija koje će našu zemlju dovesti u red digitalno razvijenih zemalja, koje su nam sada uzori.
U kojoj mjeri bi iskustva zemalja u regionu i EU mogla pomoći unapređenju javne uprave i digitalizacije u Crnoj Gori?
Srzentić: U prethodnom periodu ostvarili smo kontakte sa velikim brojem diplomatskih predstavnika i međunarodnih organizacija u Crnoj Gori. Koristimo te susrete da čujemo njihova razmišljanja u odnosu na potrebe građana i privrede, ali i da definišemo oblasti praktične saradnje.
U oblasti digitalizacije puno toga je urađeno u mnogim vladama širom svijeta, i puno toga je na otvorenim platformama, što možemo da preuzmemo, a neke od njih su već spremne da idu i na produkciju i ugledaju svjetlo dana u Crnoj Gori.
Naša zemlja treba da koristi ona iskustva koja su primjenljiva u našim okvirima. I nema potrebe da trošimo novac za nabavku nekih custom made rješenja, ukoliko za tim nema potrebe, kad je dovoljno da izađemo na tržište, koristimo međunarodne kontakte jer svi oni su i te kako spremni da nam izađu u susret.
Svakako da su nam iskustva iz EU značajna i već smo razgovarali o modalitetitma transfera znanja i iskustva. S druge strane, mi se zalažemo da budemo snažan partner državama Zapadnog Balkana kroz saradnju u okviru različitih regionalnih mehanizama, pogotovo u okviru digitalne agende. Treba da se udružujemo i koristimo događaje poput Western Balkans Summit, ReSPA, SIGMA, EBRD, EGA, UNDP, UNICEF i OECD međunarodne programe i projekte za strateška planiranja i dijeljenja najboljih digitalnih praksi.
Kakvim ocjenjujete stanje u crnogorskom ICT sektoru i da li postoji prostor da se aktivnostima Ministarstva dodatno doprinese njegovom razvoju?
Srzentić: Crnogorski ICT sektor ima ogroman potencijal. Želimo da iskoristimo sinergiju, koju imamo sa ICT klasterom, kako bi oni što više bili dio rješenja i pomogli nam u identifikaciji problema koje naša zajednica ima.
Naše ministarstvo je u prethodnom periodu radilo na uspostavljanju nove digitalne platforme koja će biti usmjerena ka ICT sektoru i obezbijediti kolaboraciju i dijeljenje informacija i znanja, digitalnih principa i standarda između kompanija i vladinog sektora.
Cilj ove platforme je da sve ono što bude otvorenog koda bude postavljeno i podijeljeno na jednom mjestu, kako bi se doprinijelo unifikaciji i standardizaciji razvoja, poboljšanju i ubrzanju isporuke velikog broja aplikacija, i ono što je najvažnije dijeljenju znanja zahvaljujući kojem ćemo obezbijediti brži razvoj digitalnih servisa u Crnoj Gori.
Na ovaj način želimo da povećamo transparentnost i otvorimo se ka našoj ICT zajednici, koja je i do sada pokazivala veliku želju, motivisanost i spremnost da pomogne u razvoju državnih platformi. Svi mi imamo isti cilj, razvoj i digitalizaciju crnogorskog društva u cjelini.
Istraživanje Privredne komore Crne Gore pokazalo je da potrebu za zapošljavanjem novih kadrova ima 86,5% poslodavaca u ICT sektoru, ali da većina njih ima poteškoća da nađe odgovarajući stručni kadar na crnogorskom tržištu rada. Kako to komentarišete i kako Ministarstvo može doprinijeti smanjenju ovog jaza?
Srzentić: Kako za digitalnu transformaciju, tehnologija i rasprostranjenost digitalnih servisa nijesu jedini i ključni faktor, naši napori i strategija su usmjereni ka edukaciji i osnaživanju mladih
ljudi koji će se razviti u svojevrsne programere, IT stručnjake, projektne menadžere i menadžerke, lidere i liderke, koji će postati pokretači inovacija u Crnoj Gori.
U saradnji sa ostalim ministarstvima, partnerima iz akademskog, privatnog i civilnog sektora, kao i stručnjacima iz Amerike i Velike Britanije, radimo na stvaranju Kancelarije za inovacije i digitalne servise, koja će biti svojevrstan hub za razvoj, implementaciju i promociju digitalnih vještina, agilnih procesa i alata, što će umnogome unaprijediti i podstaći razvoj digitalnog društva u cjelini.
U prvih 100 dana Vlade, u saradnji sa Harvard univerzitetom, međunarodnim partnerima i lokalnim ICT klasterom, usaglasili smo pilot verziju koncepta i programa buduće Digitalne akademije
za javne službenike i relevantne aktere. Svi resursi, programi, alati, metodologije, lekcije koje budu proizvod rada akademije biće javno dostupni i biće na raspolaganju zainteresovanim građanima, organizacijama, akademskom i privatnom sektoru.
Predstavnici ICT sektora nadaju se većem broju interaktivnih servisa eUprave, većem stepenu digitalnog umrežavanja u državi, primjeni Zakona o elektronskom dokumetnu i njegovim izjednačavanjem sa tradicionalnim dokumentima. Da li ćete u doglednom periodu izaći u susret ovim očekivanjima?
Srzentić: Što se tiče Zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, kao i Zakonu o elektronskom dokumentu, radimo na njihovoj evaluaciji i već sada uočavamo da njihova primjena nije u funkciji ukidanja biznis barijera. Dobili smo određene zahtjeve na ovu temu iz privatnog sektora i pokušaćemo da pojedine predloge unesemo u Program rada Vlade za ovu godinu.
Ono što nam kao povratna informacija dolazi iz privrede, ali i od pojedinaca, su inicijative za uvođenje elektronskog plaćanja u sistem poslovanja javnih institucija u Crnoj Gori, uvođenje novih sistema plaćanja za obavljanje finansijskih transakacija sa inostranstvom, podsticanje digitalne interakcije bez papira koja bi se zasnivala na korišćenju eID-a, dodatni digitalni servisi u zdravstvu, kao i proširenje paleta usluga portala e-Uprave.
ICT sektor i privatni sektor jesu naš najznačajniji partner, a umrežavanje svih relevantnih aktera, uz novu organizaciju Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija preduslov je pune
digitalne transformacije. Već smo u okviru započetih projekata angažovali volontere, studente, a podršku su nam pružile i najveće kompanije iz Crne Gore ustupanjem svojih eksperata i njihovih ekspertiza u oblasti projekt menadžementa, marketinga i IT razvoja i to pro bono.
Na ovome smo im izrazito zahvalni, posebno na želji, motivaciji i spremnosti svih da ubrzamo digitalnu transformaciju. Već sada su nam se pridružili i ICT stručnjaci iz Amerike, Kanade, Velike Britanije i tu vidimo prostor za saradnju, povezivanje i dijeljenje dobrih ICT praksi.
Godinama se najavljuje strategija razvoja IT sektora Crne Gore koja treba da obuhvati niz promjena radi približavanja digitalnom društvu. Da li u narednom periodu planirate donošenje ove važne strategije?
Srzentić: Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija je nosilac izrade značajnog strateškog okvira digitalne transformacije. Plan je da uvežemo sve zainteresovane strane sa ciljem
izrade jednog dokumenta koji će predstavljati neupitan pravac kretanja u narednom periodu u ovoj oblasti.
Pored uključivanja kolega predstavnika resornih ministarstava i predstavnika privrednih organizacija, planiramo i uključivanje međunarodnih organizacija, u cilju inkorporiranja dobrih praksi iz ekonomija koje su prepoznate kao lideri u ovoj sferi, kako u regionu, tako i u svijetu.
Takođe, uzećemo u obzir sve ključne programe i strategije EU poštujući specifičnosti Crne Gore. Ova strategija, između ostalog, treba da pozicionira ICT tržište u Crnoj Gori i da sa drugim strateškim dokumentima, koji se tiču digitalnog društva, pruži jedan sveobuhvatni strateški okvir za dalji razvoj Crne Gore.
Izvor: Glasnik Privredne komore
