Banke vs Bitcoin – Rat koji (ni)je završen?

Dodajte komentar

Autor: Berze.me tim

AMERIČKE BANKE ŽELE DA OSTVARE ZARADU NA BITCOINU

Prošle sedmice je Morgan Stanley postala prva velika banka koja je ponudila svojim bogatim klijentima da dio imovine ulože u Bitcoin, ali uz ograničenje na investitore s “agresivnom tolerancijom na rizik”, prenio je CNBC.
Investiciona banka koja upravljan imovinom klijenata vrijednom četiri triliona dolara, u srijedu je internim memorandumom najavila svojim finansijskim savjetnicima da pokreće pristup fondovima koji omogućavaju vlasništvo nad bitcoinima. Ovu odluku, koja sada već predstavlja značajan korak za prihvatanje Bitcoina kao investicione kategorije, Morgan Stanley je donio nakon što su klijenti zahtijevali izloženost u ovoj kriptovaluti.
Ovu vrstu trgovanja Morgan Stanley smatra prikladnom za klijente s “agresivnom tolerancijom na rizik” koji imaju najmanje dva miliona dolara imovine u vlasništvu.

Snažan rast cijene Bitcoina u proteklih godinu dana stavio je firme s Wall Streeta pod pritisak da razmisle o uključivanju nove klase imovine. O tome razmišlja i Goldman Sachs zbog rastuće tražnje njenih klijenata. Ova grupacija trenutno “istražuje kako može zadovoljiti rastuću potražnju kupaca za posjedovanjem i ulaganjem u bitcoin, a da i dalje ostanu na “ispravnoj” strani regulatornih uslova“, rekao je prošle sedmice predsjednik banke i glavni operativni direktor Džon Voldron.

Ova moćna bankarska grupacija je nedavno ponovno pokrenula svoj odsjek za trgovanje kriptovalutama nakon što je odustala od planova da to učini kada se tržište kriptovaluta srušilo 2018. godine, i ovog su mjeseca započeli s prodajom bitcoin terminskih ugovora i neisporučivih terminskih poslova za klijente. Goldman takođe istražuje mogućnosti za pokretanje bitcoin fonda kojim se trguje i predao je zahtjev za informacijama kako bi istražio starateljstvo nad digitalnom imovinom.

ZANIMLJIVA RAZMIŠLJANJA STIŽU I IZ EVROPSKIH BANAKA

– Bitcoin je sada ‘previše veliki i važan da bi ga ignorisali’, kažu analitičari Deutsche Bank-e.
Deutsche Bank Research, odsjek globalnog bankarskog diva za finansijska istraživanja, objavila je izvještaj posvećen isključivo Bitcoin-u. U studiji od 18 stranica, Deutsche Bank Research opisuje osnovne karakteristike Bitcoina i analizira ključne pokretače istorijskog rasta cijena.
Analitičari Deutsche Bank sugerišu da bi cijena bitcoina “mogla i dalje rasti” sve dok investicioni menadžeri i dalje nastavljaju da tražnjom podižu cijenu. Banka je naglasila da centralne banke i vlade sada “razumiju da su Bitcoin i druge kriptovalute tu da ostanu” i stoga se očekuje da će ih početi regulisati do kraja 2021. godine.

Uprkos većim cijenama, rast Bitcoina kao klase imovine mogao bi biti ometen njegovom “još uvijek ograničenom razmjenjivošću i (ne)upotrebljivošću”, upozorila je Deutsche Bank Research.
– “Prava rasprava je može li porast cijena sama po sebi biti dovoljan razlog da se bitcoin razvije u klasu imovine ili je njegova nelikvidnost prepreka”, naveli su analitičari.
Očekuje se da će Bitcoin u kratkom roku ostati ultravolatilan“, zaključili su analitičari Deutsche Bank, prognozirajući prekretnicu za Bitcoin u sljedeće “dvije ili tri godine” kada se može očekivati konsenzus o njegovoj budućnosti.

JPMORGAN KREIRA DERIVAT ZASNOVAN NA BITCOINU

Informacija koja će zasigurno dati novi vjetar u leđa ljubiteljima kriptovaluta jest ona koju je prošle sedmice objavio JPMorgan.
Naime, jedna od najuglednijih investicionih banaka lansira proizvod (ETF-Exchange traded fund) putem kojeg će investitori dobiti priliku ulagati u jedanaest dionica kompanija koje su fokusirane na bitcoin.
Prema prijavi kod SEC-a (američka Komisija za nadzor tržišta hartija od vrijednosti), novi proizvod pod nazivom JPMorgan’s Cryptocurrency Exposure Basket jeste  instrument koji sadrži “nejednako ponderisanu” korpu referentnih dionica kompanija koje ili posjeduju kriptovalute ili posluju s njima.

Ovaj dužnički instrument JPMorgan-a, dospijeva 5. maja 2022. godine i koštaće najmanje 1.000 američkih dolara, a ulagačima će se naplatiti odbitak po osnovu naknade za upravljanje od 1,5%. Proizvod je strukturirana tako da po dospijeću za otprilike godinu dana ubirate dobitak ili gubitak umanjeni za naknadu.

Najznačajnije učešće u ovom instrumentu činiće 20% MicroStrategy i 18% Square – dvije kompanije koje su ranije prijavile svoja ulaganja u bitcoin.
Kompanija Riot Blockchain Inc za rudarenje kriptovaluta i proizvođač čipova za rudarenje kriptovaluta NVIDIA Corporation takođe su dobili znatan udio od po 15%. Ove dionice zajedno čine oko 68% korpe, istakla je banka u prospektu.
Ostale dionice portfelja uključuju Paypal Holdings Inc-10% i Advanced Micro Devices Inc-5%. Zanimljivo je da Tesla Inc koja drži bitcoine u vrijednosti od preko 1,5 milijardi dolara nije na popisu JPMorgan-a. Spisak svih akcija možete vidjeti u tabeli:

ŽELITE DA KUPITE KRIPTOVALUTE PREKO ZVANIČNIE BERZE UMJESTO KRIPTOBROKERA?

S kripto tržištem u početnoj fazi, još uvijek postoje brojni problemi prilikom kupovine ove imovine preko kriptobrokera, a koje vrijeme i tehnologija tek trebaju riješiti. Međutim,već danas postoje brojni instrumenti koje možete kupiti putem vašeg regularnog brokera ili banke (pa čak i Crnoj Gori), čime značajno štedite gnjavažu oko uspostavljanja kripto-novčanika, a i rješavate se rizika od hakovanja, prenosa sredstava na pogrešnu adresu ili gubitka privatnih ključeva/šifri.
Proizvodi kojima se trguje na berzi (ETP-Exchange Traded Products) kolateralizovani su, dužnički vrijednosni papiri koji ne nose kamatu, dizajnirani da repliciraju rezultat osnovne imovine koju sadrže u sebi. Postoje brojni ETP-ovi koji repliciraju izvedbu kripto imovine (Bitcoin, Ethereum, Ripple, Bitcoin Cash) ili indeksa tj korpe kriptovaluta koje prate. Tržišna cijena tih proizvoda približno je jednaka tržišnoj vrijednosti osnovne imovine koja se nalazi u kolateralu.

Neki od ETP-ova kojima se trguje na bečkoj, njemačkoj ili švajcarskoj berzi je kreirala kompanija 21Shares. Sve tipove, cijene i podatke ovih proizvoda možete vidjeti na njihovoj web adresi ili na stranici bečke berze.

REAKCIJE CENTRALNIH BANAKA

Povećano interesovanje, ali i sve veće institucionalno utemeljenje podiglo je cijenu najveće svjetske kriptovalute na nove meteorske maksimume ove godine. Međutim, tehnologija na kojoj počiva Bitcoin pobudila je i interese centralnih banaka koje žele kovati vlastite digitalne valute, a to će u krajnjem, kako upozaravaju analitičari Bank of America, biti loša vijest za tržište postojećih kriptovaluta.
Sve veći broj centralnih banaka (čak 86% prema podacima Banke za međunarodna saldiranja) aktivno istražuje razvoj sopstvenih digitalnih valuta centralnih banaka (tzv CBDC-Central bank digital currency) u pokušaju da “obrane svoju teritoriju od kriptovaluta”. CBDC efektivno kombinuju efikasnost kriptovalutnih transakcija sa zaštitnim instrumentima koje osigurava centralna banka. Iako bi bile “vrlo radikalne”, implementacija sopstvenih digitalnih valuta značajno bi olakšala vladama sprovođenje mjera monetarne politike.

To nisu dobre vijesti za postojeće kriptovalute poput Bitcoina, napominju analitičari: CBDC-ovi koje promovišu vlade vjerovatno bi dugoročno istisnule keš, ali i druge kriptovalute, neizbježno smanjujući interesovanje za njima. Iz Bank of America posebno ističu kako izrazita cjenovna volatilnost postojećih kriptovaluta čini iste nepraktičnim da bi mogli biti smatrani čuvarom bogatstva ili mehanizmom plaćanja – za razliku od privlačnosti CBDC-a.

Evropska centralna banka uveliko govori o digitalnom euru, pozivajući se na intenciju da “zaštiti ulogu suverenog novca u digitalnoj eri”, dok uporedo druge kriptovalute minira kao “visoko špekulativnu imovinu”.
U bilješci iz februara mjeseca, analitičari Macquarie Capital-a rekli su da bi američke Federalne rezerve i Evropska centralna banka mogli predstaviti vlastite CBDC-ove već sljedeće godine, dok vlade pojačavaju regulaciju koja obeshrabruje potrošače da prihvataju druge kriptotokene – a ovakvi i slični potezi bi po riječima analitičara, mogli dovesti do pada cijena postojećih kriptovaluta ispod trenutnih nivoa.

– “Bez obzira na tehnologiju koja će se koristiti za digitalni euro, njegova priroda – činjenica da on predstavlja bezričinu obavezu centralne banke – bitno ga razlikuje od postojećih kriptovaluta”, rekao je u oktobru član uprave ECB-a Fabio Panetta. “Kriptoimovina … uglavnom je neregulisana, što predstavlja veliki rizik za korisnike, a cijena im je vrlo kolebljiva jer [im] nedostaje neka vlastita vrijednost, što znači da se njima trguje poput špekulativne robe.”, zaključio je Panetta.

Bank of America očekuje da će ECB do sredine ove godine odlučiti pokrenuti projekat CBDC-a, dok američki FED puno oklijeva u pokretanju vlastitog tokena.
– “Pažljivo sagledavamo sve opcije da li bismo mogli izdati digitalni dolar”, rekao je predsjednik FED-a Jerome Powell tokom saslušanja pred senatskim odborom prošlog mjeseca. „Nije nam stalo da budemo prvi; već da to uradimo kako treba. “

ŠPEKULACIJA, ZAŠTITA OD INFLACIJE ILI MEHANIZAM PLAĆANJA?

Cijene bitcoina porasle su za više od 2.000% u 2017. godini, jer su kriptobrokeri pionirski pomogli da se olakša trgovina kriptovalutama, no cijene su u sljedećoj godini naglo potonule za više od 80%, kada su zemlje poput Indije, Južne Koreje i Kine pojačanom regulacijom suzile prostor za kriptovalute.
Bank of America, sa čijim analizama smo počeli ovaj tekst, zaključuje da postoji samo jedan razlog za posjedovanje Bitcoina: špekulacije povezane sa rastom njegove cijene.

– ‘Bitcoin je…postao povezan s rizičnom imovinom, nije vezan za inflaciju i ostaje izuzetno nestabilan, što ga čini nepraktičnim kao čuvar bogatstva ili mehanizam plaćanja’, zaključio je Francisco Blanch, strateg za robu i derivate u banci.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *