Sve elektrane u Crnoj Gori prošle godine su proizvele 3.225 gigavatčasova (GWh) električne energije i iz uvoza je obezbijeđeno još 85 GWh, od čega je potrošeno ukupno 2.819, dok su na mreži izgubljena 492 GWh, pokazuje Analiza energetskog bilansa za 2020. godinu Ministarstva za kapitalne investicije.
Ovi podaci pokazuju da je na mrežama izgubljeno 15 odsto proizvedene električne energije.
Iz svih malih hidroelektrana, računajući i osam onih koji su od ranije u vlasništvu Elektroprivrede poput “Glave Zete”, “Slapa Zete”,… kao i 24 nove privatne, proizvedeno je ukupno 99 GWH, što čini tri odsto ukupne proizvodnje. Gubici na mrežu su čak pet puta veći od proizvodnje svih malih hidroelektrana.
Vlasnici 13 privatnih preduzeća koje ukupno imaju 24 male hidroelektrane prošle godine su, prema podacima Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE), dobili podsticaje sa računa svih potrošača u iznosu od 3,8 miliona eura. Dok je EPCG za samo jednu svoju, koja je prošle godine ušla u sistem podsticaja, dobila 83 hiljade eura.
Ovi podaci ukazuju da elektroenergetski sistem Crne Gore nema nikakve bitne koristi od ovih malih hidroelektrana zbog kojih je napravljena velika šteta na dvadesetak malih rijeka i potoka u planinskom dijelu Crne Gore i zbog kojih brojne grupe mještana i ljubitelja prirode godinama protestuju.
Ovogodišnjim energetskim bilanskom bilo je predviđeno da sve male hidroelektrane proizvedu 153 GWh, ali su zbog nepovoljne hidrološke situacije, manjka kiša, imale pad od 36 odsto. Ovi podaci ukuzuju i da je proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana vrlo nestabilna i da se energetski sistem ni na ove količine ne može osloniti.
Jedinu korist od ovih malih elektrana imaju njihovi vlasnici koji po ugovorima sa bivšim vlastima imaju zagarantovane i visoke otkupne cijene struje, koje plaćaju svi potraošači jer se te subvencije nalaze kao posebna stavka na računima. Nova Vlada je od decembra pokrenula prve raskide ugovora o koncesijama za gradnju malih hidroelektrana, ali je dobila i prve tužbe za naknadu štete.
Vjetroelektrane su se pokazale kao mnogo kvalitetniji izvor električne energije jer su dva vjetroparka Krnovo i Možura proizveli ukupno 306 GWh ili 9,5 odsto ukupne proizvodnje. Gradnju ovih vjetroelektrana pratile su sumnjive korupcionaške afere i vlasnici skriveni iza of-šor firmi, ali protesta zbog ekologije nije bilo. Vlasnici ova dva vjetro-parka prošle godine su od subvencija sa računa za struju dobili 15,3 miliona eura. Vjetroelektrane su se pokazale i kao stabilan proizvođač jer su imale vrlo mali pad u odnosu na planiranu proizvodnju od 312 GWh.
U Crnoj Gori sada postoji pet privatnih malih solarnih elektrana koje su proizvele svega 2,6 GWh ili 0,08 odsto ukupne proizvodnje. Vlasnici ovih solarnih elektrana prošle godine su dobili ukupno 179 hiljada eura iz sistema subvencija. Proizvodnja struje od sunca trebalo bi značajno da se poveća kada se završi izgradnja solarne elektrane “Briska gora”, koju treba da gradi Elektroprivreda sa finskim partnerom. Njena predviđena godišnja proizvodnja iznosila bi 450 GWh, a bila bi završena za četiri do pet godina.
Dvije velike crnogorske hidroelektrane su prošle godine značajno smanjile proizvodnju zbog manjka kiše. HE “Perućica” je umjesto planiranih 920 proizvela 672 GWh što je pad od 27 odsto, dok je HE “Piva” umjesto 750 isporučila 13 odsto manje ili 657 GWh.
Najveći proizvođač u elektroenergetskom sistemu Crne Gore, ali nažalost i najveći zagađivač je Termoelektrana Pljevlja koja je prošle godine proizvela 1.487 GWh ili 46 odsto ukupne proizvodnje. TE je prošle godine imala i rast proizvodnje od 13 odsto ili 170 GWh u odnosu na plan, čime je dijelimično pokriven manjak u proizvodnji hidroelektrana.
Termoelektrana ima zastarjelu i ekološki više neprihvatljivu tehnologiju zbog čega joj je neophodan remont. Evropska energetska politika želi da zabrani rad novih termoelektrana, da se zastarjele ugase ili modernizuju kako bi smanjili emisiju štetnih gasova.
Energetska zajednica Jugoistočne Evrope Crnoj Gori je 2016. godine odobrila još 20.000 sati rada sa sadašnjom zastarjelom tehnologijom. Prethodna Vlada taj period nije iskoristila da završi njenu rekonstrukciju, već su tendersku proceduru završili tek prošle godine kada je izabran izvođač – konzorcijum kojeg predvodi kineski DEC, a u njemu su i podgoričke firme “Bemax”, “BB Solar” i “Permonte”. Prema ranijoj računici tih 20.000 odobrenih sati sa starom tehnologijom je trebalo da istekne krajem prošle ili početkom ove godine, ali iz EPCG još nijesu saopštili taj podatak.
Nova Vlada je zbog toga morala pokrenuti pregovore sa EU da se Crnoj Gori odobre novi sati rada za TE sa starom tehnologijom, kako bi izbjegla sankcije i mogući prestanak rada najvećeg proizvođača električne energije. Ti pregovori su još u toku. Modernizacija TE, prema projektu, trajala bi dvije godine.
Korona smanjila potrošnju za devet odsto
Ukupna neto potrošnja u prošloj godini iznosila je 2.819 GWh, što je za 270 GWh ili devet odsto manje od plana.
Do smanjenja je došlo u svim kategorijama potrošnje a razlozi su značajno smanjenje turističke posjete kao i slabija aktivnost privrede usljed pandemije.
Najveći direktni potrošač, Kombinat aluminijuma je umjesto planiranih 610 potrošio 577 GWh, Željzara Toščelik je smanjila potrošnju sa 37 na 27 GWh, a Željeznica sa 21 na 12 GWh.
U sektoru domaćinstava potrošnja je smanjena za deset odsto sa 1.370 na 1.241 Gwh. Ostali potrošači na niskonaponskoj mreži potrošili su 516 umjesto planiranih 570 GWh, a potrošači na srednjem naponu 427 umjesto planiranih 464.
Gubici manji za 2,8 odsto u odnosu na 2019. godinu
Ukupni gubici su iznosili 492 GWh, što je za 31,87 GWh ili šest odsto manje od plana, a za 2,8 odsto manje od ostvarenih u 2019. godini.
Gubici na distributivnoj mreži (EPCG-CEDIS) iznosili su 328 GWh, što je na nivou plana, a za 7,6 odsto manje u odnosu na 2019. godinu. Dok su gubici na prenosnoj mreži iznosili 163 GWh, što je za 31 GWh ili 16 odsto manje od plana, a za 8,6 odsto više u odnosu na 2019. godinu.
Dio takozvanih tehnički prihvatljivih gubitaka, koje određuje Regulativna agencija za energetiku, nalazi se na računima građana a dio izgubljene energije ide na štetu energetskih kompanije EPCG i Crnogorskog elektroprenosnog sistema.
U analizi je navedeno da je rast gubitaka u prenosnoj mreži direktna posljedica povećanog tranzita električne energije, nakon puštanja u eksploataciju podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Navedeno je da ovi gubici ne opterećuje domaće potrošače već se pokrivaju na osnovu Međunarodnog ugovora – ICT mehanizam.
