Za TE na ugalj nema mjesta na Zapadnom Balkanu

Dodajte komentar

Sagorijevanje uglja je najveći pojedinačni izvor zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu, a glavnu ulogu imaju termoelektrane. Kompanije koje njima upravljaju i države regiona ne pridržavaju se zakona i propisa o emisijama štetnih gasova, pa to dovodi do sporova kao što su prekršajni postupci u okviru Energetske zajednice, saopštili su iz NVO Ozon.

Ističu da isto važi za ostala velika ložišta, to su postrojenja koja troše najviše energije. U industrijskoj djelatnosti ona su, kako kažu, najodgovornija za zagađivanje vazduha pored proizvodnje struje.

“Sumpor-dioksid, teški metali i druge materije ugrožavaju zdravlje stanovnika Zapadnog Balkana, ali putuju i mnogo dalje. Od 3.906 preuranjenih smrtnih slučajeva iz 2016. pripisanih uticaju termoelektrana u regionu, 2.013 je zabiljeleženo u Evropskoj uniji, 1.239 u samom regionu, a ostatak u drugim zemljama”, navode u saopštenju.

Učesnice i učesnici kampanje “Ujedinjeni Balkan za čist vazduh” zalažu se da se sprovede što brže gašenje termoelektrana na ugalj i da se zagađenje porijeklom iz teške industrije hitno svede u propisne okvire.

Traže i da građani dobiju mjesto za stolom kada se odlučuje o ekološkim i drugim dozvolama za proizvodna postrojenja.

“Bez ikakvog uključivanja javnosti o raspodjeli našeg novca, države regiona su 2019. isplatile 72,7 miliona eura direktnih subvencija proizvođačima struje iz uglja i garantovale za zajmove vrijedne 2,15 milijardi eura”, poručuju iz Ozona.

Navode da osim industrije, ugalj se troši i u domaćinstvima, pa čak i u toplanama.

Prestankom upotrebe tog fosilnog goriva, kako smatraju, nestao bi glavni pojedinačni izvor zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu.

“EU ga napušta i podstiče upotrebu čistih tehnologija u industriji da bi do 2050. dovela neto emisije ugljen-dioksida na nulu i tako doprinijela ublažavanju globalnog zagrijevanja. U sprovođenju tog zadatka, sve je manje tolerancije prema cjelokupnoj zagađujućoj industriji i ona neće moći da opstane”, poručuju iz Ozona.

Države regiona su, kažu, prihvatile ove ciljeve kada su u novembru 2020. potpisale Sofijsku deklaraciju.

“Ona otvara put ka bespovratnim sredstvima i finansijskoj podršci iz Zelene agende za Zapadni Balkan. Termoelektrane na ugalj i prljava tehnologija nam ugrožavaju opstanak i s njima nećemo moći da učinimo vazduh čistim niti da ostvarimo ugljeničnu neutralnost”, stoji u saopštenju.

Poručuju da umjesto u izgradnju i obnovu termoelektrana, novac iz budžeta može da se usmjeri u socijalne programe i prekvalifikaciju radnika te podizanje solarnih elektrana na mjestu ugljenokopa koje bi zamjenile elektroenergetske kapacitete što se gase.

“Neka transformacija industrije bude najzelenija na kontinentu”, poručuju iz Ozona.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *