Oporavak eurozone nastaviće da teče otežano i sporo

Pooštrene mjere protiv širenja koronavirusa zaustavile su oporavak u eurozoni. Uprkos izdašnoj fiskalnoj i monetarnoj podršci, ekonomski oporavak će i dalje teći usporeno i otežano, pokazuje nova analiza globalnih ekonomskih izgleda kompanije KPMG.

Kako je sve više zemalja pooštravalo mjere zbog rastućeg broja slučajeva zaraze, ekonomija eurozone završila je 2020. godinu sa ponovnim padom.

Tekuće mjere i ograničenja u prvom kvartalu 2021. godine mogla bi značiti dalji pad proizvodnje, što bi vratilo privredu u recesiju, premda mnogo blažu od one zabilježene na početku pandemije u prvoj polovini 2020. godine.

KPMG očekuje da će kamatne stope Evropske centralne banke (ECB) ostati nepromijenjene tokom naredne dvije godine, s tim što će ECB i dalje pružati podršku privredi kroz svoj program kupovine hartija od vrijednosti.

Očekuje se da će paket pomoći procenjen na 750 milijardi eura, pružiti podršku tokom narednih godina snažnijim investicijama.

Izgledi za ovu godinu u velikoj mjeri zavise od brzine vakcinacije, kao i od pojave novih varijanti virusa koje mogu zahtijevati nametanje dužeg niza ograničenja.

Pored toga, očekuje se da će različita brzina oporavka dovesti do stvaranja većeg jaza u ekonomijama zemalja eurozone.

Prema prognozi KPMG-a, povećanje BDP-a u eurozoni ove godine iznosiće 4,2 odsto, dok se naredne očekuje nešto niži rast od 4,1 odsto.

Inflacija će ove i naredne godine iznositi 1,2 odsto, a očekuje se da će stopa nezaposlenosti ove godine iznositi 8,9 odsto, dok će 2022. biti 8,4 odsto, procenjuje KPMG.

Kako se dalje navodi u analizi, Njemačka je jedna od ekonomija u eurozoni koja će najmanje trpeti tokom pandemije, jer se njena industrijska proizvodnja povećala u drugoj polovini 2020. godine, a izvoz je imao koristi od ranog oporavka u Kini.

Uprkos velikom zaduživanju potrebnom za finansiranje odgovora na pandemiju, niske kamatne stope uvećale su obim održivog zaduživanja vlada širom svijeta.

Period nakon kovid-kriza mogao bi zabilježiti generacijski pomak gde će država preuzeti veću ulogu u ekonomiji, posebno u zdravstvu, navodi se u analizi.

Jedno od naslijeđa pandemije mogao bi biti pomak ka većoj državnoj potrošnji, jer se kreatori fiskalne politike prilagođavaju novoj realnosti rastućih zahtjeva za državnom podrškom, dok su kamatne stope i dalje niske.

Izvor: NovaEkonomija

Check Also

U Herceg Novom do sada ostvareno 86 odsto turističkog prometa

U Herceg Novom trenutno boravi 27.766 gostiju i upoređujući sa istim datumom iz 2019. to …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *