Direktor Electrocoin-a Nikola Škorić detaljno objašnjava šta je dovelo do eksplozije najpoznatije kriptovalute čija je cijena premašila 50 hiljada dolara.
Probijanje granice od 50 hiljada dolara podstaknuto je viješću da je američki proizvođač automobila Tesla uložio u bitkoin 1,5 milijardi dolara, te da će se tom kriptovalutom moći kupovati njihovi automobili. No, to je samo jedan u nizu pozitivnih događaja koji kriptovalute guraju prema mejnstrimu, prenosi Telegram.
Škorić, vjerovatno jedan od najboljih poznavaoca kriptovaluta u Hrvatskoj, kaže da je Teslina odluka svakako velika vijest, ali i da nije ključan trenutak prelaska bitkoina u mejnstrim.
JP Morgan predviđa da bi bitkoin mogao da dostigne 146 hiljada dolara
“To je samo nastavak snažnih procesa afirmacije bitkoina kao legitimne mejnstrim investicione klase koje su u snažnoj uzlaznoj putanji još od 2020”, kaže Škorić.
Naime, Škorić ističe da je prošle godine dosta država bolje regulisalo tržište kriptovaluta, što je omogućilo formiranje licenciranih investicionih fondova.
“To je širom otvorilo vrata institucionalnim ulagačima prema ulaganju u kriptovalute na način na koji su navikli – preko finansijskih instrumenata umjesto u samu imovinu – kriptovalute”, kaže.
Smatra da je najveća vijest 2020. bio ulazak penzionih fondova, velikih banaka s Volstrita i drugih institucionalnih ulagača u svijet kriptovaluta.
“Riječ je o najkonzervativnijim ulagačima pa je njihovo ulaganje u kriptovalute poslalo snažan signal svima ostalima da su kriptovalute postale mejnstrim. To je pokrenulo dosad neviđeni rast cijene bitkoina, uz perspektivu daljeg rasta”, objašnjava Škorić.
Trenutno postoji 7.800 kriptovaluta
Osim bitkoina, koji je najpoznatiji, postoji i veliki broj drugih kriptovaluta, pa se postavlja pitanje ima li to uopšte smisla i zbog čega su neke kriptovalute popularnije od drugih.
“Tim CoinMarketCap.com kaže kako na početku 2021. postoji više od 7.800 raznih kriptovaluta. Riječ je o novom i propulzivnom tržištu i normalno je da se mnogo ljudi želi okušati i uzeti svoj dio kolača na obećavajućem tržištu kriptovaluta. No, očekuje se kako će samo oko 1% kriptovaluta preživjeti. Baš kao i u klasičnom biznisu, opstaće kriptovalute koje adresiraju prave probleme i nude održiva i korisnicima atraktivna rješenja”, kaže Škorić.
Smatra i da u ovom trenutku veliki broj valuta ima smisla, jer se ekosistem još uvjek razvija, raste i nudi različita rješenja. No, isto tako kaže da je teško unaprijed znati šta će tržište prihvatiti i koji tipovi kriptovaluta će preživjeti.
“Razlozi popularnosti kriptovaluta slični su popularnosti klasičnih biznisa. Kad apstrahujemo tehnološke specifičnosti kriptovaluta, sve se svodi na kvalitetu usluge, jedinstvenost i vrijednost ponude, poverenje u zajednicu i ugled”, pojašnjava.
Bitkoin ima oko 60 posto tržišnog udjela
Kaže i da se kriptovalute razlikuju po nizu faktora, od tehnoloških pretpostavki, brzini, načinu kako se kreiraju, širini prihvaćenosti, a jedna od ključnih razlika je namjena. Dok neke kriptovalute služe kao alternativa novcu – druge su razvijene da služe kao platforme za razvoj blokčejn (blockchain) tehnologija ili imaju specifičnu namjenu u blokčejn ekosistemu.
“Bitkoin je najstarija kriptovaluta i trenutno drži najveći tržišni udio – oko 60%. Njegova vrijednost je vezana uz veliki broj mjesta gdje su bitkoini prihvaćeni kao sredstvo plaćanja, niskim troškovima transfera, velikom sigurnošću, brzinom obrade transakcija i povjerenjem javnosti. Bitkoin je razvijen kao decentralizovana alternativa novcu, a trenutno se kotira i kao svojevrsno “digitalno zlato”, dakle sredstvo čuvanja vrijednosti.
Iter (ether) je druga najpopularnija kriptovaluta s oko 14% tržišnog udjela. Za razliku od bitkoina, iter nije bio koncipiran kao sredstvo plaćanja ili zamjena za klasični novac. Iter je inicijalno bio “gorivo”, kriptovaluta koja hrani svoju platformu Ethereum, kreiranu s ciljem pružanja decentralizovane baze za razvoj tehnologija baziranih na blokčejnu, na primjer – omogućavanje sklapanja takozvanih pametnih ugovora. Velika vrijednost koju je ponudio Ethereum, povjerenje i interes investitora stvorilo je potražnju za iterom, a spletom okolnosti postao je konkurencija bitkoinu i u sferi plaćanja – iako to inicijalno nije bio plan.
Možemo spomenuti kriptovalute litecoin i bitcoin cash koje su, slično kao bitkoin, zamišljeni kao alternativa klasičnom novcu, dok Polkadot i Cardano blokčejni žele razviti sofisticiraniju tehnologiju pametnih ugovora od Ethereuma. Među top 10 kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji nalaze se i tether (USDT) i chainlink (LINK) koji su blokčejn tokeni na Ethereum blokčejnu i imaju svoje specifične svrhe: USDT uvjek ima vrednost od jednog dolara, a LINK je gorivo u Chainlink projektu, slično kao ether na Ethereum blokčejnu”, kaže Škorić.
Dogecoin je nastao iz šale, ali ga ulagači shvataju ozbiljno
Nedavno smo imali prilično zabavnu situaciju s dogecoin-om, koji je snažno uzletio nakon nekoliko tvitova Ilona Maska. Inače, radi se o virtualnoj valuti inspirisanoj internet mimom s likom psa Shibe Inu koja je nastala kao neka vrsta parodije na bitkoin.
“Dogecoin svakako jeste valuta napravljena iz šale, ali je odavno prestao biti šala i sada se radi o ozbiljnom projektu. Billy Markus i Jackson Palmer pokrenuli su ovaj projekat krajem 2013. po uzoru na postojeću kriptovalutu litecoin, koja je pak nastala kao kopija bitkoina. I litecoin i dogecoin razlikuju se od bitkoina po nekim tehničkim parametrima koji ih čine podobnijima za prenos vrijednosti i plaćanje, no dogecoin ima još i tu dimenziju šale i opuštenosti, dogecoin svakako nema imidž kriptovalute koja sama sebe shvata ozbiljno”, kaže.
“No, korisnici je shvataju jako ozbiljno i zato što je dogecoin naprosto – upotrebljiv. Za plaćanje i prenos vrijednosti mnogo je upotrebljiviji od bitkoina. To se vidi i na metrikama, dogecoin je trenutno 4. kriptovaluta po iznosu prikupljenih transakcijskih naknada, ispred njega su samo mastodonti bitcoin i iter (ether), te binance coin, iza koga stoji najveća svjetska kripto berza Binance. Litecoin je, na primjer, prema ovoj metrici tek na 6. mjestu – jako impresivan rezultat za kriptovalutu nastalu iz šale”, objašnjava Škorić.
Anonimni osnivač od svojih milijardi nije potrošio ni centa
Zanimljiva je i sudbina Bilija Markusa, jednog od tvoraca dogecoin-a.
“On je sve svoje dogecoine prodao još 2015. kad je napustio projekat zbog ideoloških neslaganja sa zajednicom. U nedavnom intervjuu za Biznis insajder izjavio je kako na internetu često vidi komentare o svom bogatstvu, ali kako ono ne postoji te kako on svaki dan ide na posao kao i svaki drugi normalan čovjek. No, po tome nije drugačiji od anonimnog osnivača bitkoina koji takođe od svojeg bogatstva izraženog u milijardama dolara nije potrošio – niti centa”, kaže Škorić.
Izvor: B92
