Ukupna neto dobit hrvatskih banaka u 2020. više nego prepolovljena

Ukupna neto dobiti kreditnih institucija u Hrvatskoj u prošloj godini dosegnula je 2,7 milijardi kuna, što je za 53,1 posto manje nego u 2019., saopštila je Hrvatska narodna banka (HNB).
Kreditne institucije su povećale rezervisanja za očekivane gubitke koji odražavaju potencijalno povećanje kreditnog rizika zbog pandemije.

Sa smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti, pri čemu prinos na imovinu (ROA) s 1,4 posto na 0,6 posto, a prinos na kapital (ROE) s 9,8 posto na 4,4 posto.

Iz HNB-a podsjećaju da su, skladno supervizorskim očekivanjima vezanima uz neizvjesnost koju je stvorila pandemija, kreditne institucije zadržale dobit ostvarenu u 2019., čime je stvorena pretpostavka za dodatno osnaživanje kapitala i povećanje vrijednosti ključnih pokazatelja kapitalizacije. Sve kreditne institucije na kraju 2020. imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od osam posto, a stopa ukupnog kapitala bankovnog sustava iznosila je 24,9 posto, kaže se u saopštenju.

Po nerevidiranim privremenim podacima, krajem prošle godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na 2019. za 31,4 milijardi kuna ili za 7,3 posto, na 462,5 milijardi kuna. Imovina je porasla kod većine kreditnih institucija, a najveći porast odnosio se na likvidnu imovinu, pri tome najviše na depozite kod centralne banke i na date kredite, navodi se u saopštenju.

Povećanje ukupnih kredita i predzajmova za 9,1 posto bilo je veće od rasta neprihodujućih kredita, koji su uvećani za 8,2 posto, što je rezultiralo neznatnim smanjenjem vrijednosti relativnog pokazatelja kvaliteta kredita, odnosno udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima. Udio neprihodujućih kredita (NPL) na kraju 2020. iznosio je 5,4 posto, a na kraju 2019. iznosio je 5,5 posto, ističu iz HNB-a.

Neprihodujući krediti porasli su u portfelju kredita domaćinstvima, u kojima se udio NPL-ova povećao s 5,8 posto na 7,1 posto. Udio NPL-ova u sektoru nefinansijskih društava smanjio se s 13,7 posto na 12,5 posto, ponajprije pod uticajem prodaje neprihodujućih potraživanja.

Likvidnost sistema kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i dalje je na visokom nivou te je na kraju decembra 2020. godine LCR iznosio 181,9 posto. Sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, zaključuje se u saopštenju.

Check Also

Crna Gora ima kapacitet da servisira finansijske obaveze

Kao posljedica nesporazuma i političkih spinova, prethodnih dana u javnosti su se pojavile netačne informacije …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *