Diskriminacija potrošača u okviru Evropske unije postoji

Diskriminacija potrošača u okviru Unije postoji. Sprovela sam istraživanje koje je pokazalo da su naizgled isti proizvodi u Hrvatskoj slabijeg kvaliteta nego u Njemačkoj. Analiza je pokazala da u kvalitetu hrane 53,8 odsto proizvoda ima razlike u kvalitetu, a da tek 15 odsto nema.

Nažalost, nemamo podataka kakva je situacija sa zemljama van EU, ali sve promjene koje unutar EU ostvarimo vrijedjeće i za one države koje će tek ući u Uniju, kaže na početku razgovora za portal Biznis.rs Biljana Borzan, poslanica Evropskog parlamenta i potpredsednica evropskih socijalista.

Roba istog kvaliteta

Nakon ovog istraživanja, a na inicijativu koju je predvodila Biljana Borzan, u januaru 2019. godine, Odbor za unutrašnju trgovinu i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta usvojio je zakon koji zabranjuje prodaju naizgled istih proizvoda različitog kvaliteta u EU.

„Usvojili smo zakon koji brani ovu vrstu diskriminacije i kada stupi na snagu opet ćemo ispitati tržište. Propisane su i velike kazne. Mislim da je to odličan primjer prednosti članstva u EU, jer takvu kontrolu tržišta ne bi mogli ostvariti kroz nacionalne propise. Neke firme su se i prije donošenja zakona obavezale na plasman robe istog kvaliteta“, objašnjava poslanica EP.

Kako kaže „njena kancelarija u Parlamentu radi kao mali centar za potrošače“.

„Obzirom da sam ljekar odabrala sam članstvo u parlamentarnom Odboru za zaštitu okoline, javno zdravstvo i sigurnost hrane. Uz to, zaštita prava potrošača na zajedničkom evropskom tržištu je moj prioritet od prvog dana u Evropskom parlamentu, od 2013. godine“, naglašava Borzan.

„Od polja do stola“

Trenutno, kako kaže, intenzivno radi na detaljima koje predviđa EU strategija „Od polja do stola“.

„Strategija predviđa izmene u načinu označavanja porekla hrane, u kojem postoje rupe za koje smatram da dopuštaju skrivene marketinške prakse. Na tržištu nalazimo proizvode sa čijih pakovanja ‘vrišti’ domaće, dalmatinsko itd, a u njima glavni sastojci uvozni. Jedini način da potrošač to shvati je da pročita deklaraciju na kojoj je propisana veličina slova tri milimetra. Mislim da je to diskriminacija na štetu građana i zalažem se da se ispravi. Dovoljno bi bilo npr. da se uz natpis uvede obaveza stavljanja male zastavice zemlje porijekla, jer bi grafički simbol iskočio iz teksta i potrošač bi ga lakše primijetio. Proizvođači su naravno slobodni da koriste uvozne sirovine radi bolje cijene ili dostupnosti, ali se potrošač ne može dovoditi u zabludu kako je proizvod domaći. Takve prakse su česte kada se radi o maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj ribi“, ističe Borzan.

Obavezne oznake nutritivne vrijednosti hrane na pakovanju

Ističe i da će naredne godine, kao jednu od mjera u borbi protiv epidemije gojaznosti EU predložiti obavezne oznake nutritivne vrijednosti hrane na pakovanju.

„Na zajedničkom tržištu EU se trenutno koristi nekoliko načina za označavanje, poput ‘Živjeti zdravo’ u Hrvatskoj, simbola ključaonice u skandinavskim zemljama, kao i Nutri-score u Zapadnoj Evropi. Njihova upotreba je trenutno dobrovoljna i nije regulisana na nivou EU. Već neko vrijeme se borim za uvođenje jedinstvene i obavezne oznake na prednjoj strani pakovanja, jer nas nezdrava ishrana i gojaznost sve više koštaju kao društvo. Cilj je da oznaka bude jasna i razumljiva, da potrošaču jednostavno ‘prevede’ deklaraciju o sastojcima i pomogne da razazna koji proizvodi na polici u trgovini imaju bolju nutritivnu vrednost“, navodi Borzan.

Već sedam godina, europoslanica Biljana Borzan, bavi se i pitanjem „ugrađivanja kvarova u tehničke uređaje“, nakon isteka garancije.

Žalbe građana

„Građani se najviše žale na mobilne telefone, mašine za pranje veša, printere, televizore i usisivače. Istraživanje koje je radilo Evropsko udruženje potrošača je pokazalo da se većina proizvoda kvari u drugoj ili trećoj godini rada, upravo nakon što istekne garancija. Imenovana sam za izvjestioca za održivu potrošnju, te su nedavno izglasani moji predlozi za produženje trajanja uređaja, jeftinije i dostupnije rezervne dijelove, kao i zabranu ugrađenih kvarova”, kaže Borzan.

Kvalitet meda u Evropskoj uniji takođe je na listi prioriteta kancelarije Biljane Borzan.

„Trenutna evropska pravila omogućavaju korišćenje oznake da je neki med dobijen miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU, bez navođenja razmjere ili zemlje porekla. U praksi to znači da proizvod koji ima jedan posto evropskog meda i 99 posto uvoznog meda može biti označen kao ‘mješavina EU i ne-EU meda’, jednako kao da je razmjera obrnuta. To otvara prostor za manipulacije, prevare potrošača i otežava život domaćim proizvođačima meda. Gotovo polovina meda na evropskom tržištu se uvozi iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20 odsto uvoznog meda krivotvoreno i da sadrži ilegalne dodatke poput šećernog sirupa, koji služi povećanju količine.

Nadalje, za razliku od kineskih, naši medari se moraju pridržavati strogih pravila, a uvozne kontrole nisu dovoljno snažne da spriječe uvoz meda koji nije u skladu s evropskim standardima“, objašnjava Borzan i dodaje da, kako bi se građani zaštitili od prevara, a domaći proizvođači od nelojalne konkurencije, EU mora promijeniti bar način označavanja, na primjer uvođenjem obavezne deklaracije sa navedenom zemljom porekla i razmjere u miješanom medu.

Izvor: Biznis.rs

Check Also

ICT Cortex analizirao rezultate poslovanja 30 najuspješnijih IT kompanija u Crnoj Gori

ICT Cortex – klaster za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *