Prinosi na državne obveznice u svijetu i dalje na niskim nivoima

Prinosi na državne obveznice širom svijeta se nalaze na rekordno niskim nivoima, a kod većine dobrostojećih država eurozone su i dalje u minusu. To u stvari znači da bi ulagači čuvanjem obveznica nakon njihovog dospijeća dobili manje novca nego što u njih ulože.

“Ovaj svojevrsni paradoks je posljedica višegodišnje ekspanzivne monetarne politike glavnih svjetskih centralnih banaka i njihovih monetarnih intervencija, koje su poprilično izraubovale osnovne postulate finansijskih tržišta. Recimo, prinos na hrvatske desetogodišnje obveznice je ispod 0,60 odsto, dok je na grčke iznose nešto više od jedan odsto, što najbolje pokazuje koliko je jeftin kapital u trenutnim okolnostima”, kaže za Biznis.rs Nenad Gujaničić, glavni broker u brokerskom odjeljenju novosadskog investicionog društva Momentum Securities.

U najnovijem razvoju događaja na domaćem tržištu duga, Republika Srbija je prodala 12-godišnje obveznice sa stopom prinosa od 1,92 odsto, u ukupnom iznosu od milijardu eura. Tom prilikom je ministar finansija Siniša Mali istakao da je veoma zadovoljan odzivom stranih investitora.

“Naše obveznice su atraktivne stranim investitorima jer nose solidan realni prinos. U uslovima kada brojne obveznice nose minimalni prinos ili je on negativan, investitori se okreću rizičnijim obveznicama”, napominje sagovornik, a kao ilustraciju za ovaj primjer navodi pad prosječnog prinosa na američkom tržištu “junk” obveznica (visokorizičnih hartija bez investicionog rejtinga) prvi put u istoriji na nivo ispod četiri procenta.

Međutim, pojavljuju se drugačiji tržišni trendovi i na najvećim svetskim tržištima u novije vrijeme. Primjera radi, prinos na desetogodišnje američke obveznice za posljednjih mjesec dana ipak je skočio za 0,35 odsto i sada se nalazi na nivou od 1,37 odsto, što je najveći rezultat od proglašenja pandemije naovamo.

U Njemačkoj su desetogodišnje obveznice sa negativnim prinosom od -0,30 odsto, ali to je takođe najbolji rezultat od juna mjeseca, dok za obveznice iste ročnosti u Sloveniji investitori sada očekuju 0,17 odsto godišnjeg prinosa, što je pomak naviše.

“Visoka inflacija koja bi mogla da se pojavi sa otvaranjem svjetskih privreda usljed povećane tražnje ugrozila bi realne prinose investitora, pa je logična reakcija bio pad cijena obveznica, odnosno rast prinosa. Realan prinos koji investitori ostvaruju je onaj kada se od nominalnog prinosa oduzme inflacija, pa kada su očekivanja za inflaciju povećana, investitori će uvek zahtevati više prinose”, objašnjava Gujaničić.

Drugim riječima, očekivanja investitora su da će tržišta oživjeti u skorije vrijeme, no kao i po mnogim drugim pitanjima ovih dana, za to je preduslov da se popravi globalna epidemiološka situacija.

Crna Gora je krajem decebra prošle godine s uspjehom okončala emisiju euroobveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona eura pod kamatnom stopom od 2,95%. Iako je rejting države B+ (S&P) sa negativnim izgledom (tzv junk), interesovanje stranih investitora je bilo začuđujuće veliko. Tražnja je bila skoro 2,5 milijarde eura tj. 3 puta više od ukupnog iznosa emisije. Postignuta cijena od 2,95% ipak nije najniža postignuta, imajući u vidu da je euroobveznica iz 2019. godine od 500 miliona eura izdata uz kamatu od 2,55%.

Check Also

Konferencija: Nova tehnologija, samozapošljavanje i ekonomske inicijative sa prekograničnim dosegom

Konferencija pod nazivom „Nova tehnologija, samozapošljavanje i ekonomske inicijative sa prekograničnim dosegom” održaće se u …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *