Nacrt plana upravljanja Ulcinjskom solanom: Prihod od prodaje soli očekuje se u četvrtoj godini rada

Dodajte komentar

Iako je Nacrt plana upravljanja Parkom prirode „Ulcinjska solana“ završen u junu prošle godine, ovaj dokument još nije usvojen niti je postao operativan – čeka se mišljenje Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a potom bi o nacrtu plana upravljanja trebalo da se izjasni ulcinjski parlament.

Takođe, Opština Ulcinj još nije formirala preduzeće koje bi upravljalo ovim prostorom, kako je predviđeno planom.

Opština Ulcinj, kao osnivač budućeg preduzeća, predviđa da bi lokalna samouprava za šest godina, iz sopstvenog budžeta trebalo za rad preduzeća da izdvoji milion i po eura. Planirano je da oko 960 hiljada obezbijedi Vlada, dok bi tokom tri godine sopstveni prihodi preduzeća iznosili svega 273 hiljade eura. Prihodi od prodaje soli očekuju se tek u četvrtoj godini rada i to u iznosu od 91 hiljade eura, koliko bi iznosili i u naredne dvije godine. Tokom prve godine iz opštinskog budžeta trebalo bi da bude izdvojeno oko 170 hiljada eura, a potom 370 i 345 hiljada naredne dvije. Nakon toga Opština bi uplaćivala po 200 hiljada eura tri godine.

Posljednja berba soli organizovana je 2013. godine. Planom je predviđeno da se proizvodnja obnovi u četvrtoj godini rada, nakon što se investicionim aktivnostima stvore uslovi za to.

Opština je trebalo da preuzme upravljanje Solanom 24. avgusta prošle godine, ali je odustala jer nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao, pa su Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) i stečajna uprava Solane sklopili aneks ugovora o zakupu tog preduzeća koji će važiti do kraja avgusta 2021. godine. Stoga će plan upravljanja sigurno na reviziju tokom ove godine, jer je budžetom Opštine Ulcinj za 2021. godinu, za buduće privredno društvo koje će upravljati parkom prirode, predviđeno 150 hiljada eura.

Prema članu 11 Odluke o proglašenju parka prirode „Ulcinjska solana” predviđeno je da se sredstva za rad upravljača obezbjeđuju: godišnjim budžetom jedinice lokalne samouprave u skladu sa godišnjim programima, planovima i projektima u oblasti zaštite prirode; od proizvodnje soli; donacijama i drugim izvorima prihoda u skladu sa zakonom. Kapitalnim budžetom Crne Gore u 2020. bila su predviđena su sredstva od milion eura za aktivnosti saniranja nasipa.

Kod procjene potrebnih sredstava za sprovođenje plana upravljanja autori su uzeli u obzir troškove ljudskih resursa, finansiranje programa, ostale troškove i druge materijalne i nematerijalne troškove koji prate poslovanje, te investiciona ulaganja za saniranje infrastrukture.

Plan ključan za revitalizaciju Solane

Izvršna direktorica NVO MSJA – Dr Martin Schneider Jacoby Zenepa Lika podsjetila je u izjavi za Portal Analitika da je društvo na čijem je čelu bilo član Radne grupe (RG) za izradu Plana upravljanja za Park prirode Ulcinjska solana, koji je formirala Opština Ulcinj, odnosno predsjednik Opštine.

„Plan je ključan je za revitalizaciju Solane i buduće upravljanje tim prostorom. Osim naše organizacije, u njegovoj izradisu učestvovali funkcioneri Opštine Ulcinj, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine, Nacionalnih Parkova Crne Gore, NVO sektora (CZIP i MSJA-Dr Martin Schneider Jacoby) kao i bivši radnici Solane. Smatram da je svaki član radne grupe uvažen u izradi ovog značajnog dokumenta. Opština Ulcinj je imala obavezu da formira novo preduzeće koje bi upravljalo ovim prostorom, što se nije desilo“, navela je Lika.

Ona ističe da treba razumjeti da je Ulcinjska solana zaštićeno područje međunarodnog značaja i da, samim tim, upravljanje takvim prostorom iziskuje multidisciplinarni pristup.

„Opština je svjesna svojih kapaciteta i deficita kada se radi o očuvanju “biodiverziteta”. Njemačka ambasada se sa Opštinom Ulcinj dogovorila oko angažmana GIZ eksperta koji će rukovoditi upravljanjem ovako značajnog područja. Mi, kao i dosad, stojimo svima na raspolaganju da pomognemo kada je u pitanju revitalizacija i promocija Ulcinjske solane. Sam plan upravljanja je prepoznao potrebu multisektorske saradnje, i zato vjerujem da možemo biti uspješni ako je fokus na zaštiti područja i budućoj proizvodnju soli. I naravno, treba da se riješi dugogodišnje otvoreno pitanje vlasništva“, poručila je Lika.

Solana je u većinskom vlasništvu Eurofonda, koji posjeduje 71,48 odsto akcija. Solanu i Eurofond više od deceniju i po kontrolišu lica povezana sa biznismenom Veselinom Barovićem.

Krovni dokument za svako zaštićeno područje

Izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević kazala je za Portal Analitika da plan upravljanja predstavlja krovni dokument za svako zaštićeno područje.

„Na osnovu njegovih strateških smjernica i ciljeva se rade godišnji planovi koji su onda dosta precizniji. Međutim svaki dokument ima mogućnost da ostane mrtvo slovo na papiru i da nikad istinski ne zaživi u praksi. S druge strane, u rukama dobrog upravljača, čak i tehnički lošije urađen, plan može imati sjajne rezultate i biti vodilja za odlične aktivnosti pa potom i rezultate. Ovaj plan je izrađen u najboljoj mogućoj vjeri svih učesnika radne grupe, uključujući sve zainteresovane strane koje su mogle doprinijeti njegovoj finalizaciji. Da li je urađen dobar posao vrijeme će pokazati. Međutim, ono što je trenutno najvažnije jeste da on još uvijek nije usvojen i da se čeka mišljenje Ministarstva ekologije o njegovoj sadržini“, istakla je Janjušević.

Tapkanje u mjestu

Ona naglašava da je ovo „prilično dugotrajan posao, koji prilično razvodnjava tempo kojim bi se Solana spašavala“.

„Takođe, dovodi budućeg upravljača u nezgodnu poziciju da ostane bez budžeta za realizaciju osnovnih mjera, ukoliko se plan ne usvoji prije izrade centralnog državnog budžeta iz kojeg će se crpiti sredstva za dalje upravljanje, a naročito infrastrukturne radove. S druge strane, CZIP je zahvaljujući MAVA fondaciji obezbijedio značajna sredstva za oporavak solane, preko 250.000 eura, što je i saopšteno resornom ministarstvu, međutim još uvijek tapkamo u mraku i gubimo priliku da realizujemo važne korake prije nego počne sezona gniježđenja, jer ako tu zakasnimo možemo čitavu godinu prekrižiti u smislu izvođenja neophodnih radova, dok će sredstva donatora biti opredjeljena u drugo ugroženo stanište na Mediteranu“, podvukla je Janjušević.

Precizirala je da je, kao član radne grupe za izradu Plana upravljanja, CZIP bio uključen u direktno pisanje, „naročito u onom dijelu koji predstavlja najznačajniji dio dokumenta, a to su mjere“.

„Naročit doprinos izradi ovog plana dali su predstavnici Nacionalnih parkova, resornog Ministarstva kao i Agencije, dok su finansijski elementi u smislu proračuna o eventualnim troškovima bili dio obaveze same Opštine. Ovaj dio je možda i najproblematičniji dio Plana jer se na osnovu njega kasnije traži godišnji budžet, a za sada je on izuzetno visok jer je infrastruktura neophodna za adekvatno funkcionisanje u potpunosti urušena“, pojasnila je Janjušević.

Ona napominje da, za razliku od drugih područja koja ostvaruju prihode koji potom umanjuju troškove održavanja, Solana još uvijek nema razvijenu ponudu niti je u mogućnosti naplaćivanja ulaznica ili bilo kakve ekonomske aktivnosti dok traje stečajni proces, naročito imajući u vidu da se njom upravlja ne po osnovu odluke kao što je slučaj sa svim ostalim zaštićenim područjima na teritoriji Crne Gore, već po osnovu ugovora o zakupu.

„Nadamo se da će do kraja februara, kako je navedeno na sjednici Savjeta za privatizaciju, biti riješeno osnovno pitanje dalje budućnosti solane, a to je pitanje vlasništva, na koje je snažno apostrofirala i Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU“, očekuje naša sagovornica.

Ona smatra da Opština Ulcinj nema odgovarajuće kapacitete ni resurse za upravljanje zaštićenim područjem Solane.

„Naime, riječ je o lokalnoj samoupravi koja nikada pod svojom ingerencijom nije imala neko zaštićeno područje kojim bi upravljala. Kada se tome doda kompleksnost ekosistema poput Solane onda nema dileme, kapaciteti jednostavno ne postoje. Međutim, iskustvo bivših radnika i njihovo znanje je od izuzetne važnosti i ukoliko bude uvaženo od strane budućeg upravljača, što kroz direktno zapošljavanje, što kroz konsultacije, sasvim sam sigurna da bi PP Ulcinjska solana imala dobre šanse za održavanje povoljnog ekološkog statusa“, rekla je Janjušević.

Njemačka Vlada spremna da pruži stručnu pomoć: Ona ističe da je važna i depolitizacija buduće uprave, na čemu snažno insistira ambasada Njemačke, koja će pomoći Opštini Ulcinj da dobije eminentnog stručnjaka na poziciji direktora budućeg upravljačkog tijela.

„Njemačka Vlada je spremna da putem mehanizma pružanja stručne pomoći, kroz tzv. CIM eksperte, obezbijedi angažman osobe sa relevantnim iskustvom i sa dovoljno stručnih kvalifikacija da može prije svega izvući Solanu iz problema u kojem se nalazi, a potom i upravljati tako složenim ekosistemom. S druge strane, da je Solana ostala operativna kao što je to bila čitavih 80 godina, ovaj problem ne bismo imali, već bi se radilo o nadgradnji na postojeće bogatstvo biodiverziteta“, rezonuje Janjušević.

Pored nezavisnog i stručnog direktora budućeg upravljačkog tijela, Janjušević naglašava da je važno osigurati i kontrolnu funkciju kroz osnivanje Savjeta, odnosno Upravnog odbora „koji bi bio zasnovan na volonterskoj osnovi kako bi izbjegli bespotrebno “laktanje” za pozicijama i novčanim naknadama“.

„U ovom tijelu bi prvenstveno trebali da sjede ljudi koji imaju potrebna znanja, a naročito dobru namjeru, kako bi se osigurala transparentnost u upravljanju ovim parkom prirode. Očekujemo da će naša posvećenost, koja traje već 15 godina, biti uvažena te da će CZIP biti predstavnik ispred NVO sektora, uključujući naravno i lokalne NVO, kao što je bio i slučaj sa učešćem u radnoj grupi za pripremu Plana upravljanja“, zaključuje Janjušević.

Izvor: Portal Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *