Unija poslodavaca traži povlačenje izmjena Zakona o radu

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) je uputila dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore i pozvala na povlačenje Predloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu (ZOR) iz skupštinske procedure, kao i njegovo vraćanje u okvir Socijalnog savjeta i proceduru propisanu domaćim i međunarodnim propisima.

U navedenoj inicijativi, UPCG je jasno ukazala na sve sporne elemente predloga za izmjenu ZOR-a (podnijetog od strane poslanika i pozicije i opozicije), te apostrofirala da isti ne počiva na dogovoru Vlade i socijalnih partnera (predstavnika reprezentativnih udruženja poslodavaca i reprezentativnih sindikalnih organizacija) nastalom na osnovama tripartitnog socijalnog dijaloga i konsenzusa socijalnih partnera.

„Namjera UPCG bila je da na ovaj način pravovremeno reaguje na najavu dobijenu iz medijskih objava, a po kojoj se na vanrednom zasijedanju Skupštine Crne Gore, zakazanom za 18. februar 2021. godine, pripremaju izmjene Zakona o radu (ZOR) kojima će se, nakon njihovog usvajanja, od 1. jula 2021. godine minimalna zarada povećati na 250 eura“, saopšteno je iz Unije poslodavaca Crne Gore.

UPCG cijeni da su direktnim podnošenjem predloga za izmjenu ZOR, kojim se vrši povećanje minimalne zarade, poslanici postupili suprotno od uspostavljenih i propisanih procedura za utvrđivanje minimalne zarade i zanemarili ulogu Socijalnog savjeta koja je definisana Ustavom Crne Gore, kao i Zakonom o radu i Zakonom o socijalnom savjetu.

Obaveza države je da navedeno pitanje uređuje kroz pregovore i postizanje kompromisa Vlade sa socijalnim partnerima, što proističe iz Konvencije MOR-a br. 144 (međunarodni radni standardi) i Preporuke MOR-a br. 152 koje je Crna Gora ratifikovala. UPCG podsjeća da utvrđivanje minimalne zarade na navedeni način predstavlja opšteprihvaćeni međunarodni standard koji je do sada primenjivan i u našoj zemlji. Takođe, obaveza tripartitnih konsultacija socijalnih partnera o pitanjima od značaja za poslodavce i zaposlene proističe i iz mjerila za poglavlje 19, za koje je u svim dosadašnjim izvještajima EK ukazivano da postoji potreba intenzivnijeg dijaloga i veće uključenosti socijalnih partnera u procese donošenja odluka koje se tiču njihovog položaja“, ističu iz Unije poslodavaca.

Naglašavaju da „to što Socijalni savjet nije utvrdio predlog za povećanje minimalne zarade, niti je prethodno upoznat sa sličnom inicijativom, se može percipirati kao grubo urušavanje socijalnog dijaloga i uloge Socijalnog savjeta, uprkos činjenici da je ona uređena i samim Ustavom Crne Gore koji u čl. 65 navodi da se socijalni položaj zaposlenih usklađuje u Socijalnom savjetu kojeg čine predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade“.

„Takođe, u postupanju predlagača izostala je i primjena normi Zakona o Socijalnom savjetu kojim se propisuje da (prema čl. 15 st. 1) “Obrađivači zakona i drugih akata, koji su od značaja za socijalni položaj zaposlenih i poslodavaca, u postupku pripreme, dostavljaju ih Savjetu na razmatranje i davanje mišljenja” i (čl. 15 st 3) ”Mišljenje iz stava 1 ovog člana Savjet dostavlja nadležnom organu državne uprave koje je pripremilo zakon, odnosno druge akte”. O eventualnom učešću Vlade u postupku izmjena Zakona o radu nismo upoznati“, precizirali su iz Unije poslodavaca.

Ističu da je prilikom podnošenja predloga za izmjene Zakona o radu i povećanje minimalne zarade, poslanicima iz redova pozicije i opozicije očito promaklo da se u istom članu Zakona čija se izmjena traži (čl. 101 st 2) u stavu (st3) propisuje i način utvrđivanja minimalne zarade: iznos minimalne zarade utvrđuje Vlada na predlog Socijalnog savjeta (uzimajući u obzir opšti nivo zarada u zemlji, troškove života i promjene u njima, ekonomske faktore, uključujući i zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potreba da se dostigne i odredi visok nivo zaposlenosti).

„Navedena zakonska odredba je definisana upravo u skladu sa konvencijama MOR-a. UPCG smatra da se i o ovako važnom pitanju pristupa ishitreno tj. bez urađene ozbiljne analize uticaja predloženog povećanja minimalne zarade na privredu, ali i na troškove javnog sektora. Naime, iako od strane predlagača nije pokrenuta inicijativa da se prvo, primjera radi, pristupi izmjenama Zakona o porezu na dohodak kako bi se uveo neoporezivi dio dohotka (koji Crna Gora, za razliku od većine zemalja EU i regiona, još uvijek nema) ili da se započne proces izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ili smanje neki od postojećih parafiskalnih nameta, u njihovom predlogu ipak je sadržano “uvjerenje” da povećanje minimalne zarade neće predstavljati značajno povećanje troškova ni u privatnom ni u javnom sektoru, odnosno da će se negativni efekti anulirati smanjenjem poreskih opterećenja ili uvođenjem neoporezivog dijela zarade (što je zahtjev koji UPCG godinama potencira, uključujući i prilikom poslednjih pregovora socijalnih partnera kada je povećanje minimalne zarade i dogovoreno)“, stoji u saopštenju UPCG.

UPCG podsjeća da proces pregovora za povećanja minimalne zarade mora počivati na poštovanju i punoj primjeni instituta tripartitnog socijalnog dijaloga u Socijalnom savjetu.

„Tek na tim osnovama, a uz aktivnosti koje, između ostalog, podrazumijevaju i istovremeno smanjenje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja troškova rada, predlozi za povećanje minimalne zarade mogu imati i podršku UPCG. Nažalost, ovakvim postupanjem, čini se da još uvijek svjedočimo odavno prisutnoj lošoj praksi na koju UPCG godinama ukazuje, a koja govori da je u Crnoj Gori politika ipak ispred ekonomije. Stoga, UPCG cijeni da se u uslovima ozbiljne ugroženosti privrednih subjekata usljed posljedica epidemije Covid-19 (i često nepromišljenih mjera NKT-a, te zabrane rada na početku epidemije) i trenutnog stanja nelikvidnosti najvećeg broja preduzetnika i mikro i malih preduzeća, ipak još uvijek ne može ozbiljno govoriti o potrebnom nivou produktivnosti kao uslovu za povećanje minimalne zarade“, zaključuje se u saopštenju.

Check Also

Zbog pada potrošnje, njemačke banke ograničavaju iznos koji se može držati na računu

Institut njemačke ekonomije (IW) iz Kelna je izračunao kako su potrošači u ovoj zemlji potrošili …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *