Ilustracija

Rampa i za pomoć države Skijalištima Crne Gore

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) naložila je Ministarstvu ekonomskog razvoja (MER) da ne daje pomoć preduzeću “Skijališta Crne Gore” (SCG) dok ne okonča ispitni postupak koji je pokrenula u decembru prošle godine u vezi sa novčanom pomoći od 250,8 hiljada eura, koje je prethodna Vlada ovoj državnoj firmi dala u 2018. godini za pripremu zimske turističke sezone.

AZK je tražila od MER-a da joj u roku od mjesec od prijema rješenja o pokretanju ispitnog postupka dostavi sve raspoložive podatke potrebne za ispitivanje usklađenosti državne pomoći dodijeljene preduzeću SCG sa zakonom i informacije o svemu što je dodijeljeno tom preduzeću.

“Agencija je iz sopstvenih izvora došla do informacija da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma 2018. godine preduzeću SCG za pripremu zimske turističke sezone dodijelilo pomoć u iznosu od 250,8 hiljada eura. Postoji sumnja da je preduzeću dodijeljena nezakonita (neprijavljena) državna pomoć i Agencija je po službenoj dužnosti pokrenula postupak kako bi ispitala raspoložive podatke i informacije i ocijenila usklađenost dodijeljene državne pomoći sa zakonom”, piše u rješenju AZK.

Isplata bilo i 2019.

“Skijališta” nijesu dobila pomoć od države samo u 2018. godinu, već i godinu kasnije što je dokumentovala Državna revizorska institicija (DRI) u reviziji završnog računa budžeta za 2019. godine.

Prema podacima DRI, Vlada bivšeg premijera Duška Markovića je te godine podijelila ukupno 28,6 miliona eura pomoći državnim firmama, uključući i SCG, bez mišljenja AZK. SCG su tada iz tekuće budžetske rezerve dobila, navodi DRI, 650 hiljada eura.

Iz AZK su najavljivali da će uraditi naknadne kontrole neprijavljene državne pomoći koju je konstatovao DRI, u izvještaju o dodijeljenoj državnoj pomoći za 2019. AZK je navela u tabelarnom prikazu ove neprijavljene pomoći.

Pomoć za ovo preduzeće iz državnog budžeta je bila planirana i u prošloj godini i to u iznosu od 1,18 miliona eura, kako je bilo definisano finansijskim planom SCG za tu godinu. Samo na plate zaposlenih planirano je da se potroši 900 hiljada eura.

Prema finansijskom planu SCG za 2020. godinu, planiran je prihod od 650.000 eura, najviše od prodaje ski-pasova tokom zimske turističke sezone i turističkih vožnji žičarom ljeti. Do danas nije poznato da li je ovo ostvareno, jer je zimska turistička sezona u prošloj godini propala zbog nedostatka snijega i pandemije koronavirusa, zbog koje je crnogorski turizam pretrpio ogromni gubitak.

Vlada Markovića je u novembru 2017. donela odluku da formira državno preduzeće Skijališta Crne Gore sa sjedištem u Mojkovcu. Osnovni kapital preduzeća je bio 110 hiljada eura, a predviđeno je da upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.

Dio javnosti iz turističkog sektora i opozicije tada je ocijenio da odluka Vlade da osnuje preduzeće koje bi upravljalo skijalištima zakašnjela, jer je dobar dio važnog resursa već prepušten privatnicima, od kojih neki ni do danas nisu pokrenuli skijališta koja su dobili u zakup, ali i zbog toga što je nedovoljno novca uloženo i devastirana je imovina kojom je ranije gazdovala država.

SCG su od osnivanja dobijala pomoć države, a izvjesno je da bez nje ne mogu opstati ni u narednim godinama.

Nakon izbora nove Vlade AZK je pokrenula, između ostalog, i ispitne postupke za staru pomoć Crnogorskoj i Barskoj plovidbi, čime je onemogućeno da ova izvršna vlast plati pristigle januarske rate kineskoj banci, za koje je država dala garancije, a državne kompanije ne mogu da ih plate.

Planirano 113 miliona za razvoj

Plan države je bio da u razvoj skijališta uloži ukupno 113 miliona eura.

Koncept razvoja SCG je predviđao da se valorizuju postojeća aktivna skijališta i da se izgrade nova na Bjelasici, Komovima, Hajli i Durmitoru, kao i da se privatna skijališta uvedu u sistem javnih ako za to “bude obostranog interesa”.

Odlukom da razvija skijališta sa stazama mahom ispod 1800 metara nadmorske visine, država je ignorisala Nacionalnu strategiju za klimatske promjene iz 2015. godine, u kojoj piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.

“Vijesti” su ranije objavile da u strategiji piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a potom i za 50 procenata.

Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na nadmorske visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

Izvor: Vijesti

Check Also

Goldman Sachs: Zlato i bitcoin nisu u koliziji

Analitičari Goldman Sachsa ustvrdili su kako se zlato i bitcoin međusobno ne “kanibalizuju”.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *