Aerodromi gube najmanje 14,1 milion eura na sporove sa radnicima zbog pogrešno obračunatih zarada

Aerodromi Crne Gore izgubiće najmanje 14,1 milion eura na sporove sa svojim radnicima zbog pogrešno obračunatih zarada za period od avgusta 2008. do decembra 2018. godine.

Gubici mogu biti i veći jer još nijesu okončani sudski sporovi sa 239 radnika, navedeno je u revizorskom izvještaju kompanije za 2019. godinu, koji je dostavljen nadležnim instutucijama tek prošle sedmice.

Reviziju je obavilo Društvo za reviziju finansijskih iskaza “Eurorev”, a završena je krajem novembra prošle godine.

Sada će retroaktivno profit kompanije biti smanjeni za ovaj iznos, što će nanijeti ogromnu štetu Aerodromima, a posredno i državnim javnim finansijama jer država gubi dividendu.

Neraspoređena dobit Aerodroma na kraju 2019. iznosila je 16,6 miliona eura, pa će isplatom i knjiženjem ovih gubitaka ona nestati.

“Rashodi ranijih godina u iznosu od 14,18 miliona eura odnose se na ukalkulisane troškove za vansudska poravnanja po osnovu pogrešno obračunatih zarada zaposlenih za period od avgusta 2008. godine do decembra 2018. Ovi izdaci obuhvataju razliku za startni dio zarade, neiskorišćene godišnje odmore, prekovremeni rad, naknade za topli obrok, zimnicu, regres, jubilarne nagrade i bolovanja, i obračunati su u bruto-iznosu (neto naknade uvećane za poreze i doprinose na zarade). Veći iznos ukalkulisanih naknada je isplaćen u 2019. i 2020. godini, ali 239 radnika ne prihvata ponuđene sporazume, pa su iz tih razloga pokrenuli sporovi pred nadležnim sudovima. Stoga, treba očekivati da će na iznos naknade koji sudovi budu presudili biti obračunata zatezna kamata do dana isplate obračunatih naknada i pripadajući sudski troškovi”, navedeno je u revizorskom izvještaju.

U svom finansijskom izvještaju za 2019. godinu, kojeg je ovlašćeno lice – izvršni direktor Aerodroma Danilo Orlandić poslao Poreskoj upravi u maju prošle godine, obaveze prema radnicima zbog poravnanja i izgubljenih sporova navedeni su pod ostale kratkoročne obaveze.

Revizor sada smatra da dosadašnje knjiženje ovih troškova nije bilo zakonito i zahtijeva da se ovi gubitci retroaktivno knjiže kao ispravke materijalno značajnih grešaka, odnosno da se do sada prikazivani profit kompanije smanji za 14 miliona.

“Iz tih razloga, rashode ranijih godina u iznosu od 14,18 miliona eura trebalo je knjižiti kao efekat retroaktivne ispravke materijalno značajnih grešaka kao gubitak ranijih godina. Rashodi ranijih godina su precijenjeni za iznos od 14,18 miliona eura za troškove zarada, naknade zarada i za iznos od 208.000 eura za ostale lične rashode, dok je dobitak ranijih godina precijenjen za 14,39 miliona eura”, navedeno je u izvještaju revizora.

Nezakoniti obračun otkriven nakon deset godina

Ostaje nejasno kako je moguće da su zarade i ostale naknade zaposlenima na Aerodromima nezakonito obračunavane deset godina i da je to tek primjećeno 2019. kada je Vlada pokrenula postupak davanja aerodroma pod koncesiju inostranim partnerima.

Revizija finansijskog izvještaja Aerodroma za 2018. koju je radio isti revizor, napisana je sa godinu kašnjenja, u junu 2020. godine a i ona je prošle sedmice dostavljena nadležnim Vladinim institucijama. Ova revizija ne pominje gubitke po osnovu pogrešno obračunatih zarada i naknada za zaposlene.

Zbog brojnih nepravilnosti revizor se “uzdržao”

Osim ovog preblema, revizor je navao i desetak drugih primjedbi na poslovne izvještaje menadžmenta za 2019. godinu, zbog čega se na kraju “uzdržao od davanja mišljenja” jer nije mogao utvrditi pravo stanje.

Sporno je i rezervisanje za otpremnine iz ranijih godina u iznosu od 820.000 eura jer revizor smatra da ga je trebalo knjižiti kao gubitak čime se i za taj iznos umanjuje dobit iz ranijih godina.

“Društvo nije izvršilo rezervisanje za jubilarne nagrade u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 19) – primanja zaposlenih. Na osnovu raspoloživih informacija, nismo bili u mogućnosti da procijenimo efekte neprimjenjivanja navedenog MRS na rezervisanja za jubilarne nagrade, neraspoređenu dobit i neto rezultat na dan i za godinu koja se završava 31.12.2019. godine”, naveo je revizor.

On smatra i da je društvo prekršilo računovodstvene standarde jer sedam godina nije procjenjivalo fer vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme.

Revizor navodi i da se nije mogao uvjeriti u realnost prikazanih investicija koje su u toku – proširenje kapaciteta na aerodromima Tivat i Podgorica od 3,32 miliona eura izgradnjom privremenih objekata kroz program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), zbog nepravilno prikazane nabavke opreme od 296.000 eura.

Šteta i zbog donacije iz Italije

Navedeno je i da su Aerodromi dobili donaciju od Vlade Italije u vrijednosti od 281.000 eura za idejni projekat modernizacije aerodroma u Tivtu, sa planiranim finansiranjem od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Aerodromi su se obavezali da će u slučaju da se ugovor o kreditiranju sa EBRD ne zaključi, vratiti ovu donaciju uvećanog za naknade i troškove. Revizor navodi da će ukupna šteta zbog nerealizovanog ugovora i vraćanja donacije iznositi 401.000 eura.

U izvještaju revizora piše i da obračun odloženog poreza nije izvršen primjenom propisane poreske stope, zbog čega nijesu bili u mogućnosti da utvrde njihov uticaj na finansijske iskaze.

Revizor otkriva i da je avio-kompaniji “LOT Polish” za 2018. godinu nepravilno odobren popust od 74.000 eura i da i za taj iznos treba smanjiti dobit iz ranijih godina.

“Protiv Društva se vodi određeni broj sudskih sporova iz kojih mogu nastati obaveze po tom osnovu. Do momenta okončanja sporova nijesmo u mogućnosti da utvrdimo posledice na ukupan položaj Društva”, naveli su iz revizorske kompanije.

Zbog istrage tužilaštva i dalje zaplijenjena tri miliona eura

Revizor navodi da je Specijalno državno tužilaštvo zbog istrage zamrzlo Aerodromima tri miliona eura koje je ta kompanije držala kao depozite u Atlas banci prije nego što je u aprilu 2019. godine otišla u stečaj.

“Rješenjem Višeg suda u Podgorici od 25.06.2019. godine, privremeno je oduzet predmet – novčana sredstva Društva u iznosu od tri miliona eura i predata su Centralnoj banci Crne Gore radi obezbjeđenja njihovog čuvanja. Ovlašćena lica u Atlas banci odbila su da prenesu oročene depozite na račun Društva nakon isteka njihovog oročenja, već su to učinili nakon uvođenja privremene uprave u banci 07.12.2018. godine, te se ova sredstva smatraju privremeno oduzetim predmetom u krivičnom postupku. Dio sredstava u iznosu od 50.000 eura je naplaćen od Fonda za zaštitu depozita”, navodi revizor.

Specijalno tužilaštvo je u oktobru 2019. godine saopštilo da su vlasnik Atlas banke Duško Knežević i bivši rukovodioci Marko Nikolić i Dijana Zečević optuženi da su neisplaćivanjem depozita oštetili Aerodrome za ovaj iznos.

Nikolić je pred tužilaštvom kazao da je 12. jula 2018. prisustvovao razgovoru Kneževića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića o produženju ugovora o depozitu za ta tri miliona eura, kao i da je prema tom dogovoru načinjen aneks ugovora o produženju roka oročenja iznosa. On je naveo da taj aneks nije potpisan, ali ni da Aerodromi nijesu tražili razročenje depozita, zbog čega je on sistemski produžen.

Knežević je ranije rekao da je Brajović jedan od čelnika vlasti kojima je direktno davao novac, da bi kompanije iz Atlas grupe mogle nesmetano da posluju, kao i da mu je omogućio da Atlas banci vrati dug od preko 100.000 eura tako što je prodao plac u Bjelopavlićima po 10 puta većoj cijeni od tržišne. Knežević je kazao da mu je Brajović 2018. kada su razgovarali o depozitima, tražio i novac za finansiranje njegove nove stranke. Predsjednik SD-a je to negirao.

Brajović je plac u Bjelopavlićima od 4.500 kvadrata 2013. godine prodao za 150 hiljada eura firmi iz Atlas grupe. Prema ranijoj procjeni iste banke, ovo zemljište je vrijedilo 81 hiljadu eura. Firma koja je kupila plac od Brajovića, kasnije ga je prodala za 55 hiljada eura.

Brajović je predsjednik Socijaldemokrata čiji je kadar upravljao Aerodromima.

Već 12 godina se ne zna čije je 20.000 kvadrata u Kotoru

U poslovnim knjigama kompanije, kako navodi revizor, vodi se zemljište površine 19.733 kvadrata u privrednoj zoni Kotor, čija vrijednost procjenjena na 466.000 eura.

“Navedeno zemljište u Upravi za nekretnine – PJ Kotor nije upisano kao vlasništvo Aerodroma Crne Gore, s obzirom na to da je ranije pripadalo ‘JAT Airwaysu’, Beograd, prethodnom vlasniku aerodroma u Tivtu i Podgorici. Iako je Ministarstvo finansija Crne Gore donijelo rješenje od 10.04.2009. godine, kojim je poništeno rješenje Uprave za nekretnine i predmet vratilo na ponovni postupak, još uvijek nije formalno riješeno pravo korišćenja, niti je upisano pravo vlasništva od strane Društva”, navodi revizor.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

Uplaćeni kapital “ToMontenegro” uvećan na 19 miliona eura

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici donijela je odluku da se uplaćeni kapital avio-kompanije “ToMontenegro” …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *