Mugoša: Planiram da odradim puni mandat

Direktor Poreske uprave PU Miomir M. Mugoša planira da odradi puni mandat na toj poziciji, uprkos najavama Vlade da će biti smjena na svim nivoima. On je kazao da su se u ovoj godini suočili sa najvećim izazovima zbog pandemije virusa korona, te da će plan naplate donijeti u 2021. godini.

Kada Vam ističe mandat na poziciji direktora i da li očekujete da ćete ga odraditi do kraja, s obzirom na to da nova vlast najavljuje smjene na svim nivoima?

Mugoša: Imajući u vidu da sam nakon javnog konkursa sprovedenog u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima na poziciju direktora Poreske uprave po drugi put postavljen 21. novembra 2019. godine, to mi mandat rukovođenja ovom institucijom ističe 21. novembra 2024. godine, shodno odredbama pomenutog zakona.

Posao rukovođenja Poreskom upravom sprovodim uz maksimalnu ličnu i profesionalnu posvećenost, a imajući u vidu intenzivne napore i zalaganja svih službenika Poreske uprave, kao i rezultate koje naša institucija godinama ostvaruje u naplati budžetskih prihoda, sankcionisanju sive ekonomije, modernizaciji poslovnih procesa i podsticanju dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa kroz proaktivni odnos sa privredom, mandat direktora Poreske uprave planiram da sprovedem do kraja, bez obzira na politička dešavanja unašoj državi.

Kako je ova godina uticala na poreski sistem, tj. na nap latu poreza i koliko je naplata poreza manja u odnosu na 2019. godinu?

Mugoša: Nakon zaista rekordnog ostvarenja naplate tokom 2019. godine, Poreska uprava je u 2020. godinu ušla sa ambiciozno postavljenim naplatnim zadatkom, posebno imajući u vidu pokazatelje značajnog fiskalnog potencijala crnogorske privrede.

Međutim, početkom pandemije zarazne bolesti Kovid-19 privreda se suočila sa velikim izazovima u poslovanju, koji su ugrozili opstanak velikog broja subjekata na tržištu, smanjenje broja radnih mjesta i opsege privrednih tokovauopšte. Naravno da su se sve ove okolnosti odrazile i na aktivnosti Poreske uprave i efikasnost u naplati prihoda.

Međutim, Poreska uprava 2020. godinu završava sa vrlo dobrim rezultatima u naplati, kako u odnosu na plan sačinjen nakon rebalansa budžeta krajem juna, tako i u odnosu na 2019. godinu, s obzirom na podatke koji pokazuju drastičan pad BDP-a i privrede.

Naime, na dan 29. 12. 2020. godine ukupna naplata iznosila je 1.081.494.468 eura, što je 48,5 miliona eura (pet odsto) preko cjelokupnog godišnjeg plana, a 77 miliona eura (6,5 odsto) ispod ostvarenja iz 2019. godine. Imajući u vidu da su do kraja godine ostala još črtiri dana, tokom kojih se očekuju dalje uplate obaveza, očekujem da će ovaj rezultat do 31.12.2020. godine biti znatno veći u odnosu na zacrtani plan.

Koje vrste poreza su najviše „podbacile” u naplati, a koje su premašile očekivanja u ovoj godini?

Mugoša: U godini za nama zbog pandemije Poreska uprava se suočila s najvećim izazovima kod naplate poreza na dodatu vrijednost, koji se obračunava pri prometu proizvoda i usluga, te je kao takav najosjetljiviji na kretanja na tržištu.

Pad naplate PDV-a predstavlja direktnu posledicu ekonomske krize izazvane pan demijom, zbog koje je došlo do drastičnog pada prometa u svim djelatnostima, a naročito u ugostiteljstvu i hotelijerstvu i zbog koje ni ljetnja turistička sezona nije ispunila očekivanja.

Tako je od početka godine ukupna naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila 244,15 miliona, što je 16 miliona eura (šest odsto) ispod plana, a li i 44 miliona eura, odnosno 15 procenata manje nego prošle godine.

Drugi segment javnih prihoda koji je bio posebno naudaru zbog pandemije jesu porezi i doprinosi na zarade zaposlenih, s obzirom na činjenicu da veliki broj privrednika nije bio u mogućnosti da servisira obaveze za svoje zaposlene, kao i da je nažalost jedan broj radnikau Crnoj Gori ostao bez posla.

Tako je po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica naplaćeno 169,7 miliona, što je 10 miliona eura, odnosno sedam procenata iznad plana, a sedam miliona eura (četiri odsto) manje nego prošle godine, dok je po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje prihodovano 523,9 miliona, 27 milion eura preko plana, a 14 miliona eura manje nego u istom periodu 2019. godine. Moram naglasiti da smo posebne napore ulagali da spriječimo značajniji pad prihoda u ovoj oblasti radi zaštite socijalnih prava zaposlenih, a tome je svakako doprinio je vladin program subvencionisanja bruto zarada zaposlenih, kao i činjenica da smo uspjeli naplatiti jedan dio potraživanja od velikih poreskihdužnika.

S druge strane, ne mogu da ne izdvojim porez na dobit pravnih lica, kao svijetli primjer u ostvarenju naplate i pokazatelj da je, uprkos izazovima koje je pandemija nametnula privredi, korporativni sektor zadržao visok stepen poreske kulture. Po osnovu ove vrste prihoda naplatili smo 79,3 miliona, četiri miliona eura (šest odsto) više nego lani, a plan premašili za 11 miliona eura (17 odsto).

Kakva su predviđanja i projekcije za narednu godinu kada je u pitanju nap lata poreza? Da li očekujete rast u naplati u odnosu na2020. i od čega će to zavisiti?

Mugoša: Imajući u vidu da se planiranje naplate vrši na osnovu državnog budžeta i definisanja prihodne strane istog, Poreska uprava doni jeće plan naplate za 2021. godinuu koordinaciji sa Ministarstvom finansija, a na osnovu odluka o daljem upravljanju javnim finansijama od strane istog.

Međutim, moram reći da planiranje naplate prihoda u ovom momentu predstavlja izuzetno zahtjevan zadatak, prije svega jer nas je početak pandemije u 2020. godini podsjetio koliko su nepredvidljive okolnosti u društvu koje se mogu odraziti na sve segmente naših života, u ključujući ekonomi ju, te će od daljeg toka pandemije, epidemiloških mjera i ostalih eksternih faktora zavisiti brzina oporavka privrede, a samim tim i očekivana naplata poreza i ostalih javnih prihoda.

Uputili 76 predloga za stečaj

Mugoša: Od početka 2020. godine Privrednom sudu uputili smo 76 predloga za obveznike sa ukupnim dugom od preko pet miliona eura, pri čemu se 28 predloga odnosi na aktivne poreske obveznike kod kojih mjere prinudne naplate nijesu rezultirale naplatom duga, 36 na neaktivne poreske obveznike, dok je za 12 obveznika stečaj predložen nakon što isti nijesu izmirili dugovanja kroz reprorgam poreskog potraživanja, kazao je Mugoša.

Najviše podnijetih predloga je iz PJ Budva (21), slijede PJ Pljevlja (13), PJ Herceg Novi (12), PJ Berane (11).

Moram naglasiti da smo na početku godine planirali da predložimo i veći broj obveznika za stečaj, ali je s početkom pandemije Privredni sud prilagodio svoj rad epidemiološkoj situaciji, što se odrazilo i na dinamiku predlaganja stečaja od strane Poreske uprave. Svakako, ovu mjeru predviđenu planom za upravljanje poreskim dugom Poreska uprava će sprovoditi u kontinuitetu i to kod svih obveznika kod kojih primjenom ostalih mjera ne bude moguće naplatiti poreski dug istakao je Mugoša.

Do 1. juna će se preći na sistem elektronske fiskalizacije

Da li očekujete probleme u primjeni Zakona o fiskalizaciji u početnon periodu i da li će se do polovine godine sve dovesti u red kada je u pitanju elektronska fiskalizacija?

Mugoša: Imajući u vidu da će se primjenom Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, koja počinje od 1. januara, izvršiti prelazak na sistem evidentiranja prometa putem elektronske fiskalizacije, koja predstavlja ogromni iskorak u procesu digitalizacije, svakako da očekujem da će u početnom periodu biti izazova za određene kategorije poreskih obveznika koji do sada nijesu koristili savrmene tehnologije u svojem poslovanju, ali i za samu Poresku upravu koja priprema svoje tehničke kapacitete za prijem ogromnog skupa podataka koji će stizati sa naplatnih uređaja poreskih obveznika.

Upravo zato je izmjenama zakona omogućeno prelazno razdoblje, a period od pet mjeseci biće sasvim dovoljan da svi poreski obveznici, bez obzira na veličinu i opseg poslovanja, nabave rješenje adekvatno njihovom biznisu i svoje svakodnevne poslovne aktivnosti prilagode zahtjevima elektronske fiskalizacije, posebno imajući u vidu naša saznanja da je IT tržište u potpunosti spremno za ovaj projekat i da se na istom može pronaći čitav spektar hardverskih i aplikativnih rješenja prilagođenih potrebama i finansijskim mogućnostima privrednika.

Smatram da će se do 1. juna 2021. godine, koji predstavlja krajnji rok za prelazak na sistem elektronske fiskalizacije i kada će Poreska uprava započeti i primjenu kaznene politike propisane zakonom za sva lica koja isti budu kršila, steći uslovi da sve kategorije poreskih obveznika započnu evidentiranje prometa usklađeno sa zakonom, uključujući taksi prevoznike, uslužne djelatnosti i sl.

Zbog kovida odložili 46 miliona

Koliko, prema poslednjim podacima, iznosi poreski dug i da li je u 2020. godini smanjen ili uvećan?

Mugoša: Upravljanjem poreskim dugom bavimo se na svakodnevnoj osnovi, kako sa aspekta pojedinačnih poreskih obveznika, tako i sa aspekta strukture poreskog duga, a presjek stanja poreskog duga objavljujemo na godišnjem nivou. Na kraju 2019 godine ukupni dospjeli dug iznosio je 378.142.829 eura, što je za oko 20 miliona eura manje nego na kraju 2018. godine, a 210 miliona eura manje u odnosu na prethodni četvorogodišnji leriod, zahvaljujući zaista ogromnom trudu koji smo uložili na povećanju efikasnosti rada Poreske uprave u ovoj oblasti, a koji je u konginuitetu pratio Mećunarodni monetarni fond i Državna revizorska institucija.

Podatak o stanju duga na 31.12.2020. godine Poreska uprava će objaviti nakon detaljne analize i presjeka stanja obaveza na navedeni datum i pripreme završnog računa za 2020. godinu, o čemu će javnost biti informisana, ali moram naglasiti da su na kretalje istog tokom 2020. godine uticale brojne okolnosti, uključujući i pandemiju, koja se odrazila na sve aspekte rada, kako privrednika, tako i Poreske uprave, a koja je rezultirala odlaganjem naplate poreshih i neporeskih potraživanja od skoro 46 miliona eura.

S druge arane, Poreska uprava je, uprkos razumijevanju za poteškoće koje obveznici imaju u poslovanju, nastavila s primjenom ostalih mjera za naplatu poreskog duga, a pomenuću da smo kroz reprogram poreskog potraživanja od početka godine naplatili preko 14 miliona eura, pa su ukupni dosadašnji efekti ovog zakonskog rješenja preko 78 miliona eura, kao i da smo od najvećeg poreskog dužnika AD Montenegro Airlines naplatili iznos od preko 14 miliona eura po osnovu prinosa na zarade zaposlenih.

Check Also

Šta se desilo sa obveznicama: Nema povećanja troškova, da li je bilo “šortovanja”?

Pad cijena crnogorskih euro obveznica na međunarodnim berzama ne utiče na povećanje troškova na dosadašnja …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *