Novi paket mjera pomoći privredi i građanima za prvi kvartal (januar, februar, mart) 2021. godine biće spreman u drugoj polovini januara i, u zavisnosti od epidemiološke situacije, mogu biti produžene i nakon ta tri mjeseca.
Da bismo obezbijedili više novca za likvidnost privrede, radimo na kreiranju kreditnih linija i u tom dijelu će biti podrška Investiciono-razvojnog fonda (IRF), čija je reforma pokrenuta smjenom rukovodstva, kako bi se krediti adekvatno rasporedili, prije svega malom i srednjem biznisu.
Uz osmišljavanje paketa paralelno se radi sa Agencijom za zaštitu konkurencije da bi sve bilo u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Predstojećim mjerama je planirana podrška jačeg intenziteta u odnosu na dosadašnju.
Ovo su najave ministra ekonomskog razvoja, Jakova Milatovića u intervjuu “Vijestima”.
“Inputi koje smo do sada dobili od privrede nam govore da je kreditna podrška IRF-a u dosadašnjem periodu bila neadekvatna. To će se promijeniti”, poručio je Milatović.
Ministar je kazao da će dio novca iz posljednjeg zaduženja države, a koji je namijenje za podršku privredi, konkretno biti usmjeren na dalji razvoj i primjenu mjera industrijske politike, inovacione i politike daljeg razvoja i pomoći malim i srednjim preduzećima, kao i da prioritet treba da dobiju prerađivačka industrija, poljoprivreda, energetika, digitalna transformacija i inovacije, internacionalizacija, uz nastavak investicionih projekata u turizmu.
Milatović je naglasio da su svjesni da je ekonomski opravak uz očuvanje radnih mjesta moguć jedino ako se strateški planira, u skladu sa dugoročnim planovima razvoja i uz otvoreni dijalog predstavnika javnog i privatnog sektora, svih socijalnih partnera.
“Kada je u pitanju prvi kvartal (januar-mart) 2021. godine, radićemo na uspostavljanju Fonda za inovacije, kao važne institucije za primjenu Strategije pametne specijalizacije, preko kojeg će se finansirati projekti koji doprinose razvoju inovativnog preduzetništva. Nadamo se da ćemo u vrlo kratkom roku okončati pregovore sa jednim od najvećih globalnih provajdera za elektronska plaćanja, što će doprinijeti daljem razvoju novih tehnologija i otvaranju novih mogućnosti za razvoj IT sektora na našem tržištu”, istakao je Milatović. On je, u odgovoru na pitanje šta se može očekivati u predstojećem paketu mjera za podršku privredi, ponovio da je prethodila detaljna analiza pristiglih zahtjeva privrede, a da će mjere sadržati subvencije zarada za očuvanje radnih mjesta, poreske olakšiće, između ostalog, predlog za brži povraćaj PDV-a i odlaganje dijela poreskih obaveza, jednokratnu pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva, kao i podršku nefinansijske prirode. “U razgovoru sa poslovnim bankama radimo na njihovom većem uključivanju u dijelu podrške privredi i stanovništvu, između ostalog, i kroz predlog produženja roka otplate potrošačkih kredita na 10 godina, sa sadašnjih šest, čime bi se smanjilo mjesečno kreditno opterećenje, moratorijum na prinudnu naplatu prema onima koji su ostali bez posla zbog korona krize, kao i predlog za produženje svih mjera Centralne banke, koje su sada predviđene da traju do 31. avgusta 2021, za kraj 2022. godine, za kada se očekuje i značajniji oporavak privrede. Naravno, odluku o tome donosi CBCG, od koje očekujemo partnerstvo u ovom poslu. Imao sam brojne sastanke sa zainteresovanim stranama u čemu je pomogao Sekretarijat Savjeta za konkurentnost, čime smo pokazali da želimo iskren dijalog sa svima, a u cilju donošenja što boljih mjera”, poručio je Milatović.
Ukazao je i na osjetljivo socijalno pitanje zaposlenih “Montenegro erlajnsa” (MA), naglašavajući da će Vlada pokušati da to riješi kroz novi socijalni program i zapošljavanje dijela za novu avio-kompaniju…
Koji će to biti novi pravac razvoja ekonomije države koji najavljujete kroz budžet za 2021. godinu, pomenuli ste da je cilj da se Crna Gora oslobodi velike zavisnosti od turizma?
Kriza je dodatno istakla mnoge slabosti crnogorske privrede. Turizam, kao uslužna djelatnost, jeste jedan od sektora koji je najviše pogođen zbog izbijanja pandemije. Prevelika koncentracija ekonomske aktivnosti u tom sektoru, posebno u dva ljetnja mjeseca, a prije svega u onom dijelu koji je vezan za obalu i more i velika oslonjenost na turiste iz malog broja zemalja, ukazuju da treba diversifikovati sektor turizma u svim ovim segmentima. Ekonomski oporavak treba bazirati na diverzifikaciji unutar sektora turizma, vodeći računa o njegovoj prostornoj (stavljajući veći akcenat na sjeverni dio zemlje) i vremenskoj rasprostranjenosti (predsezona i postsezona), a sve u cilju povećanja sveukupne dodate vrijednosti. Neophodno je raditi na promjeni strukture ponude i dodatne unutar sektorske diversifikacije koja podrazumijeva veću ulogu ruralnog, kulturnog i raznih drugih vrsta tematskog turizma. Potrebno je uvesti i novi model upravljanja turističkom destinacijom. Moramo raditi na orijentaciji ekonomije prema proizvodnim djelatnostima, onim tradicionalnim poput poljoprivrede i prerađivačke industrije, ali i onim novijeg karaktera, poput IT sektora, i na njihovo bolje povezivanje sa dominantnim sektorom turizma. Poljoprivredna proizvodnja posebno je dobila na značaju u novonastaloj situaciji, ukazujući na potrebu za sve snažnije oslanjanje na sopstvene proizvodne kapacitete i domaće resurse, kao i na značaj malih poljoprivrednih proizvođača. Zato je, u datom kontekstu potrebno dodatno podsticati domaću proizvodnju uz istovremenu izgradnju kapaciteta za supstituciju uvoza.
Ogromni dugovi, poslovni promašaji, partijsko zapošljavanje i mnoge neregularnosti koje su pratile poslovanje avio-kompanije, svjedoče o svojevrsnom nedomaćinskom odnosu menadžmenta i bivše Vlade prema kompaniji i zaposlenima, a dodatno i prema novcu svih građana
Cilj svake zemlje koja želi ekonomski da napreduje i stvori uslove za održivi razvoj je privlačenje intelektualnog i finansijskog kapitala. To podrazumijeva temeljnu promjenu poslovne klime na čemu ćemo raditi u narednom periodu. U kratkom roku, a godina u ekonomiji je kratak rok, nemoguće je u potpunosti i trajno preusmjeriti pravac razvoja privrede. Na tome počinjemo da radimo, ali za okončanje tog procesa biće potrebno vrijeme.
Država četvrtinu BDP-a stvara u turizmu, a “Montenegro erlajns” ima polovinu letova Crme Gore… Izjavili ste nedavno da je ključno da država vrati turiste, kako ćete to uspjeti, predstojeća sezone će praktično proći bez nacionalne avio-kompanije?
Turisti u Crnu Goru ni do sada nisu dolazili isključivo putem MA, pa uspjeh ili neuspjeh turističke sezone ne bih isključivo vezivao za funkcionisanje domaće avio-kompanije. Turisti imaju načina kako da dođu u Crnu Goru, a naše je da postignemo konkurentnost u ostalim segmentnima turističke ponude.
Na osnovu koje analize se došlo do zaključka da je najbolje rješenje osnivanje nove kompanije i ima li Vlada analizu zatečenog stanja i na osnovu koje može tražiti da se ispita odgovornost onih koji su MA doveli do enormnih dugova, gubitaka…?
Uloga MA nije bila zanemarljiva u prethodnom periodu i ova Vlada je vrlo svjesna značaja koji je ta kompanija imala za razvoj turizma. Međutim, stvari nijesu onakve kakvim se žele predstaviti. Podsjetiću da je u 2019. godini MA imao udio od oko 25 odsto na Aerodromima Crne Gore. Dakle, oko 75 odsto putnika koji su došli u Crnu Goru dovezle su druge avio-kompanije. Avio-linija Podgorica-Beograd je činila nešto manje od 50 odsto saobraćaja MA. Već postoji interesovanje nekoliko avio-kompanija za povećanje broja letova, odnosno uvođenje novih. Dakle, nema argumenata za priču o krahu turističke sezone zbog činjenice da MA više ne leti.
Podsjetiću zbog javnosti da su problemi u MA decenijski. Ogromni dugovi, poslovni promašaji, partijsko zapošljavanje i mnoge neregularnosti koje su pratile poslovanje ove kompanije, svjedoče o svojevrsnom nedomaćinskom odnosu menadžmenta i bivše Vlade prema kompaniji i zaposlenima u njoj, a dodatno i prema novcu svih građana.
Vlada je od prvog dana tražila zakonito rješenje za spas MA i timovi u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja i Ministarstvu kapitalnih investicija danonoćno rade na tome. Izuzetno osjetljivo socijalno pitanje bivših zaposlenih MA pokušaćemo da riješimo kroz novi socijalni program i preuzimanje u dijelu stvaranja nove avio-kompanije. Iskreno kao Vlada saosjećamo za zaposlenima u firmi, i učinićemo sve da im pomognemo u ovoj situaciji.
Očekujete pad ekonomije od 15 odsto, CBCG je procijenila da može biti i oko 17 odsto. Osim korona krize, šta je još doprinijelo da Crna Gora ima najveći pad u regionu i da po tome bude u vrhu Evrope?
Iza nas je jako teška godina u ekonomskom smislu. Pad ekonomije u 2020. će biti vjerovatno iznad 15 odsto. Razlog pada, prije svega, posljedica je epidemiološke situacije zbog čega je zemlja u kontinuitetu preduzimala mjere ograničavanja privredne aktivnosti kako bi sanirala posljedice medicinske krize. Veliki broj ograničenja, počevši od nemogućnosti kretanja, zatvaranja gradova i granica, dovela je do pada u sektoru turizma, trgovini, ukupnoj industrijskoj proizvodnji i u svim vidovima saobraćaja.
Paket mjera će sadržati subvencije zarada za očuvanje radnih mjesta, poreske olakšice, između ostalog, predlog za brži povraćaj PDV-a i odlaganje dijela obaveza, jednokratnu pomoć pomoć najugroženijima, a predstoji i podrška nefinansijske prirode
Konkretno, gotovo da nije bilo turističke sezone ovog ljeta. Samim tim, ova najvažnija privredna djelatnost i sve djelatnosti povezane sa njom ostvarila je nenadoknadive gubitke.
Ne može se reći da je ovoliki pad ekonomske aktivnosti isključivo posljedica pandemije, već je dijelom prouzrokovan greškama prethodne vlade. Realizacija od turizma u Crnoj Gori u godini za nama bila je na nivou od ispod 15 odsto u odnosu na 2019. godinu. U poređenju, dvije susjedne zemlje, Hrvatska i Albanija, imale su istovremeno realizaciju na nivou od oko 50 odsto, što dovoljno govori o tome da za pad crnogorske ekonomije pored objektivnih razloga prouzrokovanih epidemijom, odgovorne treba tražiti u prethodnoj Vladi i načinu njihovog upravljanja granicama, prije svega, prema Srbiji i BiH.
Na ovaj način je onemogućen ulaz od više stotina miliona eura u crngorsku ekonomiju, što se posljedično odrazilo na dramatičan pad prihoda od turizma i ukupne ekonomske aktivnosti, sa nenadoknadivim posljedicama za zaposlenost i budžet, a čije ćemo negativne efekte osjećati duže vrijeme. Pojačanom padu BDP-a u Crnoj Gori je doprinio i nedostatak fiskalnog prostora u momentu izbijanja epidemije, koji je nažalost opet posljedica neodgovornog ekonomskog i finansijskog upravljanja u visegodišnjem, praktično višedecenijskom periodu prije toga. Ova Vlada ima težak zadatak da pokrene oporavak ekonomske aktivnosti. Za to će biti neophodno da sprovedemo određene strukturne reforme koje su temelj ne samo brzog oporavka nego i vraćanja zemlje na stazu održivog ekonomskog razvoja. Tu spadaju reforme javne uprave, reforma IRF-a, državnih preduzeća, unapređenje poslovnog ambijenta, trižšta rada, značajniji akcenat na inovacije i znanje.
Koja su Vaša rješenja za probleme? Najčešće se pominjalo šta nećete raditi, a šta hoćete uraditi – da bude bolje građanima, privredi, da smanjite nezaposlenost…?
Svaka ekonomska kriza iza sebe ostavlja duboke rezove koji za posljedicu imaju pad životnog standarda, smanjenje kvaliteta života, povećanje nezaposlenosti i gubitak ljudskog kapitala. Svjesni smo da ekonomski opravak uz očuvanje radnih mjesta je moguć jedino ako se strateški planira, u skladu sa dugoročnim planovima razvoja, i uz otvoreni dijalog predstavnika javnog i privatnog sektora, svih socijalnih partnera. Međutim, pandemija je doprinijela i ubrzavanju procesa digitalne transformacije, kojem smo posvećeni. Prateći potrebe privrede, a naročito imajući u vidu novonastale izazove zbog pandemije virusa, koji su posebno pogodili sektor MMSP, naredni period će biti posvećen kreiraranju programa finansijske i nefinasijske podrške koji imaju za cilj otpočinjanje i unapređenje privredne djelatnosti i očuvanje radnih mjesta. Prvenstveno mislimo na program za unapređenje konkurentnosti privrede, koji će biti dodatno unaprijeđen i prilagođavan aktuelnom trenutku.
Sve mjere za ekonomski oporavak će biti u skladu sa planiranjem dugoročnog razvoja, ekonomskog oporavka i unapređenja konkurentnosti nacionalne ekonomije. Tu prije svega mislim na mjere koje se odnose na stvaranje digitalnog društva gdje je Crna Gora uvela brojna digitalna rješenja, ali gdje je dodatno potrebno raditi na njihovoj punoj implemantaciji i zaokruživanju samog procesa, kako bi primjena dala željene rezultate i efekte i doprinjela unapređenju poslovanja. Kroz proces digitalne transformacije radiće se i na daljem jačanju i proširenju inovativne djelatnosti i stvaranju održivih inovativnih eko-sistema, uz dalje jačanje IT sektora i osnivanje Fonda za start-upove koji treba da pruži podršku daljem razvoju ove djelatnosti.
Posebna pažnja biće posvećena podsticanju daljeg razvoja preduzetništva mladih, žena u biznisu i zelenih biznisa kao bitnih segmenata na kojima počiva razvoj dinamične, inovativne i izvozno orijentisane ekonomije. Dalji razvoj naše ekonomije baziraće se i na zelenom modelu ekonomskog rasta koji će doprinjeti oporavku crnogorske privrede, kroz stvaranje poslovnog ambijenta za privlačenje domaćih i stranih investicija u zelenu ekonomiju.
Ima kvalitetnog kadra i dobrih poteza, ali i rođačko-kumovskih veza i onih što ne rade
Šta ste dobro zatekli u resoru koji ste preuzeli, proširenom za više oblasti, a šta loše?
Po dolasku na poziciju ministra susreo sam se sa egzodusom kadrova. Visokorukovodni kadar je dao otkaze, dok skoro kompletan kabinet ministra, uključujući i PR službu, nije postojao. Zatekao sam i jedan način rada u kojem o svemu odlučuje ministar i gdje se sve informacije centralizuju. Taj nivo informacija o kojima ministar treba da odluči je neprirodan. Shvatio sam i da je veliki dio rukovodnog kadra povezan rođačkim i kumovskim vezama, što je za sistem iz kojeg ja dolazim nedopustivo.
Razgovara se i sa bankama u dijelu podrške privredi i stanovništvu, između ostalog i kroz predlog produženja roka otplate potrošačkih kredita na 10 godina, sa sadašnjih šest, čime bi se smanjilo mjesečno kreditno opterećenje…
U prvoj sedmici rada sam obišao zaposlene u ministarstvu i svjedočio da se u svakom direktoratu nalazi određeni broj ljudi koji profesionalno obavlja svoj posao, ali i jedan dio onih koji uopšte ne dolazi na posao. Upoznao sam se sa određenim projektima podrške privredi, kao što je Program za unapređenje konkurentosti privrede, koji je postavljen na dobre osnove, i koji, uz određene korekcije i unapređenje, može i u narednom periodu dati dobre rezultate. U prethodnom periodu, kreiran je Program pružanja podrške privredi i zaposlenima, za čije sprovođenje se primjenjuje poseban elektronski servis, koji omogućava automatsku obradu zahtjeva u skladu sa definisanim kontrolama koje su usklađene sa uslovima. Taj sistem je napravljen u kratkom roku i povezan sa mnogim registrima u zemlji i značajno je doprinio efikasnoj implementaciji programa subvencionisanja zarada. Jedan dio zaposlenih koji radi na subvencijama pokazao je zavidan nivo posvećenosti i požrtvovanosti u realizaciji ovih aktivnosti.
U oblasti inovacione djelatnosti je ostvaren značajan napredak, naročito uspostavljanjem pravnog okvira za ulaganje u istraživanje i inovacije. Mi ćemo sa tim dobrim politikama nastaviti i u narednom periodu. Segment koji je potrebno korigovati u narednom periodu tiče se optimizacije radnih mjesta i cjelokupne organizacione strukture jedinica u okviru ministarstva. U skladu sa tim, biće potrebno jasnije odrediti nadležnosti i odgovornosti pojedinih organizacionih jedinica i njihovih rukovodilaca, koji je potreban kako bismo dobili funkcionalan sistem, koji nije baziran na personalnim, već sistemskim rješenjima. Najvažnije je da znamo šta treba da uradimo i da znamo kako to da uradimo. I uradićemo.
O razvojnim projektima
Koje razvojne projekte konkretno planirate od pozajmice od 750 miliona eura, od koje najveći dio ide za otplatu starih dugova i deficit budžeta? Ostaje oko 230 miliona eura, na šta će konkretno ići?
Vlada je u rekordnom roku uspjela da uspješnim emitovanjem državnih obveznica riješi pitanje redovnog servisiranja svojih obaveza. Značajan dio tog novca ide na vraćanje dugova koji pristižu, pa će u tu svrhu biti opredijeljeno skoro 400 miliona eura. Drugi dio, od oko 150 miliona eura je potreban za finansiranje deficita za 2021.
Ostatak je planirano da bude investiran u razvoj, onaj koji je baziran na znanju, koji dopire do svih i koji ne ide na štetu budućih generacija. Sada je, više nego ikada, potrebna potpuna primjena razvojne strategije koja bi obezbijedila prelaz u višu razvojnu fazu, u kojoj se konkurentnost i razvoj zasnivaju na znanju, novim tehnologijama, efikasnoj upotrebi ljudskih i materijalnih resursa, većem povezivanju sa međunarodnim okruženjem i efikasnom funkcionisanju tržišne ekonomije. Imajući ovo u vidu, ostatak će biti usmjeren na dalji razvoj i primjenu mjera industrijske politike, inovacione politike i politike daljeg razvoja i pomoći MSP. Nijedan segment se ne može posmatrati izolovano. Sve navedene politike i mjere u okviru istih treba da doprinesu razvojnom karakteru crnogorske ekonomije. Prioritet treba da dobiju prerađivačka industrija, poljoprivreda, energetika, digitalna transformacija i inovacije, internacionalizacija uz nastavak investicionih projekata u turizmu.
Kada je u pitanju prvi kvartal 2021. godine, radićemo na uspostavljanju Fonda za inovacije, kao važne institucije za implementaciju Strategije pametne specijalizacije, preko kojeg će se finansirati projekti koji doprinose razvoju inovativnog preduzetništva. Nadamo se da ćemo u vrlo kratkom roku okončati pregovore sa jednim od najvećih globalnih provajdera za elektronska plaćanja, što će doprinijeti daljem razvoju novih tehnologija i otvaranju novih mogućnosti za razvoj IT sektora na našem tržištu.
MA držali živim poreski obveznici, a mnogi teško žive
Kako ćete nadoknaditi to što će se izgubiti gašenjem avio-kompanije, koju su poreski obveznici izdržavali godinama i, kako je utvrđeno, nezakonito?
Smatram da je gašenje gubitaša kakav je bio MA manje opterećenje za državu od vještačkog održavanja takve kompanije. Hvala vam što ste primijetili da su tu kompaniju u životu održavali poreski obveznici Crne Gore od kojih mnogi teško žive. Složićete se sa mnom da država i o tim ljudima, a ja bih rekao prvenstveno o tim ljudima treba da brine.
Izvor: Vijesti.me
