Ilustracija

Globalni program za nabavku vakcina za siromašne zemlje suočen sa brojnim problemima

Globalni program za nabavku vakcina za siromašne zemlje suočen sa brojnim problemima, uključujući i nedostatak finansija

Globalni program za isporuku vakcina protiv kovida-19 siromašnijim zemljama suočen je sa „izuzetno visokim“ rizikom od neuspjeha, usljed čega bi države u kojima žive milijarde ljudi ostale bez pristupa vakcina do kraja 2024. godine, navodi se u internim dokumentima.

Inicijativa Kovaks, kojom između ostalih upravlja Svjetska zdravstvena organizacija, je glavni globalni program za vakcinaciju u siromašnim i državama sa srednjim prihodima širom svijeta. Cilj programa je isporuka najmanje dvije milijarde doza vakcina do kraja 2021. godine za 20 odsto najranijivije populacije u 91 siromašnoj zemlji i državama sa srednjim prihodima.

Međutim u internim dokumentima, u koja je Rojters imao uvid, promoteri inicijative navode da je program suočen sa nedostatkom sredstava, rizicima u lancu snabdijevanja i složenim ugovornim aranžmanima koji prosto onemogućavaju ostvarivanje ciljeva.

Vakcinacija siromašnih tek 2024

„Rizik od neuspjeha pri uspostavljanju uspješnog Kovaks programa je izuzetno visok“, navodi se u internom izvještaju podnijetom odboru Gavija, saveza vlada, farmaceutskih kompanija, dobrotvornih i međunarodnih organizacija koje organizuju međunarodne kampanje za vakcinacije. Gavi upravlja Kovaksom zajedno sa SZO.

Ukoliko program Kovaks bude neuspješan, ljudi u siromašnim zemljama bi mogli ostati bez pristupa vakcinama do 2024, navodi se u jednom od dokumenata. Rizik od neuspjeha je visok zbog toga što je program osnovan brzo, djelujući u „neistraženim teritorijama“, prenio je Rojters.

Gavi je prošlog mjeseca angažovao Sitigrup, američku multinacionalnu investicionu banku i korporaciju za finansijske usluge, kako bi im pružila savjet kako da se suoče sa finansijskim rizicima.

Britanska agencija piše da se u jednom dokumentu od 25. novembra, koji je predočen odboru Gavija, navodi da najveći rizik za program poredstavlja odredba u ugovorima o snabdijevanju koja omogućava državama da ne kupe vakcine rezervisane preko Kovaksa.

U dokumentu stoji da se na taj način stvara rizik od potencijalnog disbalansa između ponude i potražnje.

Na pitanje o dokumentima, portparol Gavija je za Rojters kazao da su oni uvjereni da mogu ostvariti ciljeve. „Bilo bi neodgovorno ne procijeniti rizike za tako masivan i složen poduhvat, i izgraditi politike i instrumente za prevazilaženje tih rizika“, dodao je portparol.

IZ SZO nijesu odgovarali na pitanja Rojtersa, a agencija ističe da su u prošlosti Gaviju prepuštali komentare u vezi sa programom Kovaks.

Vakcine za Kovaks još nisu odobrene

Planovi Kovaksa oslanjaju se više na jeftinije vakcine koje još nijesu dobile odobrenje regulatornih agencija, nego na vakcine Fajzer/BioNTeka i Moderne koje koriste skupljnu novu iRNK tehnologiju.

Kovaks je do sada postigao neobavezujuće ugovore o snabdijevanju sa AstraZenekom, Novavaksom i Sanofijem za ukupno 400 miliona doza, uz opciju narudžbine nekoliko stotina miliona dodatnih doza, stoji u jednom od dokumenata.

Međutim, ove tri kompanije su suočene sa odlaganjem u ispitivanjima zbog kojih bi odobrenje regulatornih agencija mogle dobiti tek u drugoj polovini 2021. godine ili čak kasnije.

To bi takođe moglo povećati finansijske potrebe Kovaksa. Finansijske pretpostavke Kovaksa su zasnovane na prosječnoj cijeni od 5,20 dolara po dozi, navodi se u jednom od dokumenata.

Fajzerove vakcine koštaju između 18,40 i 19,50 dolara po dozi, dok Modernina vakcina košta izmešu 25 i 37 dolara. Kovaks nije sklopio dogovor ni sa jednom od ove dvije kompanije. Niti kao prioritet stavlja investiranje u hladne lance distribucije u siromašnim zemljama, koji su neophodni za Fajzerovu vakcinu, budući da i dalje očekuje da će uglavnom nabaviti vakcine koje zahtijevaju konvencionalno skladištenje, prenosi Rojters sadržaj dokumenata.

Ranije ove nedjelje, jedan visoki zvaničnik SZO kazao je da je agencija u pregovorima sa Fajzerom i Modernom kako bi uključila njihove vakcine u program po posebnoj cijeni sa siromašne zemlje koja bi mogla biti niža od aktuelne cijene na tržištu.

Širom svijeta u toku je rad na drugim vakcinana i Kovaks želi da proširi svoj portfolio kako bi uključio vakcine iz drugih država.

Bogate zemlje, koje su rezervisale većinu trenutno dostupnih zaliha vakcina, takođe planiraju da doniraju višak siromašnim državama, ali nije jasno da li će to činiti preko Kovaksa.

Finansijski pritisak

Kako bi ispunili cilj vakcinacije najmanje 20 odsto populacije i siromašnijim zemljama sljedeće godine, iz Kovaksa kažu da im je potrebno još 4,9 milijardi dolara pored 2,1 milijarde koliko su do sada prikupili.

Ukoliko cijene vakcina budu više od predviđenih, ako snabdijevanje bude kasnilo ili dodatna sredstva ne budu prikupljena, program će se suočiti sa krahom, navodi se u dokumentima.

Do sada, Britanija i države Evropske unije su glavni donatori Kovaksa, dok se Sjedinjene Države i Kina nijesu finansijski obavezale. Svjetska banka i druge multilateralne finansijske institucije nude jeftine kredite siromašnim zemljama kako bi im pomogle da kupe i distribuiraju vakcine preko Kovaksa.

Program izdaje vakcina obveznice koje bi mogle prikupiti čak 1,5 milijardi dolara sljedeće godine ukoliko donatori pristanu da pokriju troškove, navodi Gavi u izvještaju. Kovaks takođe dobija sredstva od privatnih donatora, uglavnom od Fondacije Bil i Melinda Gejts.

Međutim, čak i u najboljim finansijskim uslovima, Kovaks bi se mogao suočiti sa neuspjehom zbog nesrazmjernih finansijskih rizika izazvanih složenim procesom sklapanja dogovora.

Kovaks unaprijed potpisuje ugovore o kupovini sa kompanijama koje treba da isplate donatori ili države kojima će vakcine biti proslijeđene, a koje mogu da ih priušte.

Međutim, prema odredbama u Kovaks ugovorima, države mogu odbiti da kupe unaprijed naručene zalihe ukoliko se odluče za druge vakcine, ili ukoliko uspiju da ih dobiju preko drugih programa, brže ili po boljoj cijeni.

Program se takođe može suočiti sa gubicima ukoliko države ne budu mogle da plate narudžbine, ili čak ukoliko brzo dođe do izgradnje kolektivnog imuniteta, usljed čega vakcine više ne bi bile potrebne, navodi se u izvještaju Sitigrupe, koja je predložila izmjenu ugovor kao način za suzbijanje tog rizika.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

PKCG obilježila 93 godine postojanja tradicionalnom dodjelom nagrada

Privredna komora Crne Gore obilježila je 21. aprila svoj dan i prve 93 godine uspješnog …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *