Drastičan pad kineskih kredita

Dodajte komentar

Kina je drastično ograničila program kreditiranja u inostranstvu, nakon skoro decenije ambicioznog rasta, pokazuje novo istraživanje.

Iznos kredita koje su odobrile Kineska razvojna banka i Izvozno-uvozna banka Kine, opao je sa vrhunca od 75 milijardi dolara 2016. na samo četiri milijarde dolara prošle godine, prema podacima koje su prikupili istraživači Univerziteta u Bostonu, prenio je britanski list “Fajnenšl tajms” (FT).

Oštar pad dolazi u trenutku kada Kina preispituje Inicijativu pojas i put, projekat lidera Sija Đingpinga u okviru kojeg se finansiraju i grade putevi, željeznice, luke i drugi infrastrukturni projekti u većini zemalja u razvoju.

Ta inicijativa je sve više kritikovana širom svijeta zbog niza slabih tačaka, uključujući kreditiranje država sa klimavim finansijama i nedostatkom transparentnosti ili studija o socijalnom i ekološkom uticaju na projekte koji se finansiraju, podsjeća FT.

Kevin Galager iz Centra za globalni razvoj Univerziteta u Bostonu, koji je prikupio podatke, rekao je da je i trgovinski rat sa SAD jedan od faktora dramatične promjene.

“Toliko neizvjesnosti je bilo 2018. i 2019. zbog trgovinskog rata sa SAD, da možda žele da zadrže dolare kod kuće,” rekao je Galager.

Prema nedavnom izvještaju Instituta za prekomorski razvoj, Kina sada uviđa da je njen pristup kreditiranju neodrživ, piše FT.

“Stari model, prema kojem interesi kineskih kompanija i lokalnih elita imaju prednost nad dobrom zemlje koja se zadužuje, što nosi nesrazmjernu količinu rizika od neuspjeha projekta, postaće još neodrživiji usljed smanjene sposobnosti država da preuzmu dugove i rizike,” navodi se u izvještaju ODI.

Kreditiranje od Kineske razvojne banke i Izvozno-uvozne banke Kine između 2008. i 2019. iznosilo je 462 milijarde dolara, skoro koliko je i Svjetska banka (467 milijardi) pozajmila zemljama sa niskim i srednjim primanjima tokom tog perioda.

Međutim, loši standardi vladavine koji se često povezuju sa kineskim kreditiranjem projekata Pojas i put, doprinijeli su nizu skandala i pritužbi od država dužnika, piše FT.

Ju Đie iz britanskog instituta Čatam haus, kaže da državna preduzeća i banke preusmjeravaju resurse sa stranih na domaće projekte. Ekonomska politika Pekinga je proteklih godina pomjerila naglasak sa rasta podstaknutog izvozom na domaće investicije i potrošnju.

“Biće daleko stroži kriterijumi za komercijalnu održivost projekata”, kazala je Ju. “U prošlosti su finansijska sredstva korištena za proširenje kineskog političkog uticaja. Sada će fokus biti na komercijalnim dobicima.” Ona je dodala da je Pojas i put nanio ogromnu štetu reputaciji Kine.

“Ekspanzivna priroda projekta je alarmirala ostatak svijeta i vlada nije uspjela da istupi sa transparentnim planom i objasni svoju dužničku diplomatiju.” Ona je kazala i da se javno mnjenje u Kini opire inostranom kreditiranju pošto su kreatori politike i javnost shvatili da Kina mora više da ulaže u svoj zdravstveni sistem, koji je bio u iskušenju tokom pandemije koronavirusa.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *