Zagrobni život starih novčanica: Šargarepa iznikla na milijardama bačenih funti

Kada preduzeća koja uz pomoć cirkularne ekonomije uštede i zarade novac, šta se događa sa novčanicama koje izađu iz upotrebe? Neke centralne banke ih posle reciklaže koriste kao gorivo za grijanje, druge za proizvodnju građevinskih materijala, a neke za pravljenje poljoprivrednog đubriva. „Sledeći put kada budete jeli šargarepu ili krompir koji kupujete od lokalnog proizvođača, imajte na umu da su oni izrasli doslovno zahvaljujući milijardama bačenih funti“, piše na zvaničnom sajtu Banke Engleske.

Svake godine se u centralne banke širom svijeta slivaju novčanice i kovanice koje su previše pohabane, išarane ili oštećene na neki drugi način, te više ne mogu da se koriste. Do prije izvjesnog vremena, taj isluženi i neupotrebljivi papirni novac centralne banke su najčešće spaljivale, nekad i u sopstvenim kotlovima, kako bi se prištedjelo gorivo za ogrijev.

Primjera radi, kada je Estonija 2011. godine prešla na euro, odlučila je da bivšu nacionalnu valutu, estonske krune, upotrebi za grijanje. Novčanice su prvo bile iseckane na komade, a zatim presovane kako bi mogle da posluže kao čvrsto gorivo u kogenerativnoj centrali Iru, koja grijanjem snabdijeva nekoliko kvartova u glavnom gradu Estonije, Talinu. Centralna banka je kovani novac, pak, istopila u metal, koji je upotrebila za izradu novih kovanica eura.

Grijanje „na novac“, umjesto na ugalj

Kina je ranije uglavnom reciklirala stare novčanice, koje su se potom koristile za dobijanje proizvoda od papira. Ali posljednjih godina, Narodna banka Kine dozvoljava spaljivanje novčanica radi proizvodnje električne energije.

Tako je nakon puštanja u opticaj nove novčanice od sto juana, u Jandungu, u provinciji Đangsu, spaljeno milijardu juana u starim novčanicama. Kompanija „Jančeng biomasa“ u pomenutom gradu, spaljuje i reciklira oštećene i stare novčanice, a za godinu dana spalila je oko 2.000 tona neupotrebljivog novca.

Kamion novčanica može da obezbijedi struju jednoj porodici za 25 godina. Sagorijevanjem tolike količine novčanica dobije se oko 30.000 kilovat-časova, rekao je inženjer u ovoj kompaniji i dodao da se pepeo preostao posle spaljivanja koristi za proizvodnju cigle.

U gradu Loujangu, u centralnoj provinciji Henan, takođe je donijeta odluka da se stare novčanice koriste kao gorivo umjesto uglja. Zvaničnici postrojenja u kojem se novčanice spaljuju kažu da se od jedne tone novčanica može dobiti 600 kilovat-časova električne energije, kao i da je ova metoda ekološki prihvatljivija od upotrebe uglja. Stari novac iz provincije Henan može da posluži za proizvodnju 1,32 miliona kilovat-sati električne energije godišnje, što je isto kao kada bi se založilo 4.000 tona uglja.

Đubrenje biljaka novcem

Pojedine razvijene zemlje sve češće uvode nove, ekološki podobnije prakse za ponovnu upotrebu istrošenog novca, zbog čega centralne banke sklapaju ugovore sa preduzećima za preradu. Recimo, šalju iseckane novčanice kompanijama koje se bave proizvodnjom vještačkog đubriva. Pošto su novčanice napravljene od posebne tkanine, dobijene od biljnih vlakana, od njih može da se napravi odlično gnojivo.

Primjera radi, u Velikoj Britaniji se godišnje uništi 830 miliona novčanica, u vrijednosti od preko 11 milijardi funti! Novčanice su spaljivane sve do 1990. godine i Banka Engleske ih je koristila kao ogrjev. Ali zbog negativnih posljedica po životnu sredinu, donijeta je odluka da se takva praksa promjeni i u centralnoj banci su počeli da razmišljaju o naprednijim rješenjima, poput pretvaranja starog novca u biomasu.

Od 2000. godine, novac isključen iz opticaja služi za dobijanje komposta, koji se koristi za poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta. „Sljedeći put kada budete jeli šargarepu ili krompir koji kupujete od lokalnog proizvođača, imajte na umu da su oni izrasli doslovno zahvaljujući milijardama bačenih funti“, piše na zvaničnom sajtu Banke Engleske.

Neke banke imaju još zanimljivije načine za preradu neupotrebljivog novca. Šalju ga preduzećima koja ga presuju i potom od njega prave korisne i dekorativne proizvode, kao što su saksije.

Pojedine države su, kako bi se oslobodile starih, pohabanih, izblijedjelih i zgužvanih novčanica riješile da uvedu plastični novac. Prema navodima australijske centralne banke, njihove novčanice traju i do deset puta duže od onih u Britaniji, a pritom ne skupljaju prljavštinu.

Građevinski materijal od plastičnih novčanica

Australija je još 1998. godine počela da „oblači“ svoje novčanice u polimer, a tri godine kasnije postala je prva zemlja koja je u opticaju imala plastične novčanice. Njen priemjer je sledio Novi Zeland, koji je prvi štampao plastične dolare. U Sjevernoj Irskoj, plastična novčanica od pet funti ušla je prvi put u opticaj 1999. godine, u sklopu akcija koje su trebale da obeleže ulazak u novi milenijum.

Iako novčanice od polimera traju mnogo duže od novčanica od papira, i one imaju ograničen životni vijek. Vrijeme tokom kojeg mogu ostati u opticaju u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta izrade.

Kada im istekne rok upotrebe, novčanice od polimera takođe mogu da se recikliraju. Otpad iz tog procesa najčešće se koristi za proizvodnju građevinskih dijelova, elemenata za vodovod, za pravljenje posuda u koje se odvaja kompost, kao i za druge proizvode koji se upotrebljavaju u industriji i domaćinstvima.

Da bi se reciklirale stare novčanice od polimera, prvo se usitne u male komade nalik na konfete. Usitnjene novčanice, zatim, prolaze kroz posebnu mašinu koja ih topi i od njih pravi pelete. One dalje mogu da se prerađuju u sirovine za različite industrije.

U februaru ove godine, neposredno prije izbijanja pandemije, i Centralna banka Nigerije je najavila da neće više spaljivati stari novac, zbog ekoloških razloga. Predstavnici banke su rekli da će usvojiti nove postupke reciklaže starih novčanica i kovanog novca, kako bi se preradom upotrebile za pravljenje korisnih proizvoda.

Novčanice koje su izašle iz opticaja u Nigeriji odlažu se u 12 centara namijenjenih za tu vrstu otpada, a godišnje se nagomila oko 100 tona đubreta u vidu starog novca.

Izvor: Bif.rs

Check Also

Hoće li EU uvesti limit za plaćanja gotovinom do 10.000 eura?

U Europskoj uniji mogla bi biti uvedena apsolutna gornja granica za gotovinsko plaćanje, koja bi …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *