Mihailović: Uradićemo sve da ne dođe do stečaja u “Plantažama”

“‘Plantaže’ imaju 21 milion kredita, od čega kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) šest miliona eura, ali smo se obratili bankama i Fondu za restrukturiranje duga, kako do kraja narednog ljeta ne bismo plaćali rate i glavnice“, kazao je u intervjuu “Vijestima” profesor dr Božo Mihailović, predsjednik Odbora direktora kompanije “13. jul Plantaže”.

Prije početka epidemije i dejstva koronavirusa, kako je objasnio profesor Mihailović, kompanija je izmirila sve obaveze za poreze i doprinose prema državi i bila je na bijeloj listi.

“Porezi i doprinosi su plaćeni, iako je bio potpisan ugovor o otplati na rate.To je bila odluka Odbora direktora, kao izraz odgovornosti kompanije prema našoj državi. Od momenta nastaka pandemije, nije bilo moguće otplaćivati ukupne poreze i doprinose (kao i mnoga druga preduzeća u Crnoj Gori), pa dug po tom osnovu iznosi 3,4 miliona eura. U toku je sređivanje dokumentacije sa Poreskom upravom oko reprograma duga na 24 rate“, dodao je Mihailović.

Odgovarajući na pitanje „Vijesti“ u vezi sa tim ko je odgovoran za tolike dugove i šta je novi Bord tim povodom preduzeo, Mihailović je odgovorio:

“Novi Bord je donio odluku o racionalizaciji poslovanja i smanjenju troškova, primjerenu uslovima u kojima se privređuje, koliko je to maksimalno moguće“.

Nova uprava “Plantaža” nedavno je pozvala vlasnike kompanije da pomognu da se lakše prebrodi ekonomska korona kriza. Šta konkretno tražite od države i fondova? Da li pozivom priznajete da je kriza samo produbila problematično stanje u kompaniji, koje se pokazuje u izvještajima o poslovanju, duplom negativnom mišljenju DRI…?

“Dobro ste konstatovali da je u pitanju ‘nova uprava’, jer je ovaj Odbor direktora izabran prije dva mjeseca, a izvršni direktor, prije nešto više od mjesec. Za razumijevanje okolnosti u kojima posluju ‘Plantaže’ treba se osvrnuti na proteklih nekoliko godina. Naime, nakon kontinuiranog rasta prodaje, koje je iznosio preko 30%, u periodu 2015-2019, jer se stalno radilo na njenom poboljšanju, trend je nastavljen u prva tri mjeseca ove godine (prije korone!), pa je prodaja, u odnosu na uporedni period prošle godine, povećana za četiri odsto.

Posebno ističemo tržište Kine, koje je poraslo za gotovo pet puta u odnosu na 2014, kao i tržišta regiona, uključujući i domaće tržište, gdje se kroz bolje pozicioniranje, organizovani rad na tržištima i lansiranje novih proizvoda postigao zavidan rezultat i rast prodaje.

U 2020. godini, usled pandemije kovid-19, došlo je do naglog pada prodaje na svim tržištima, a posebno domaćem. Taj trend je djelimično zaustavljen i za 10 mjeseci 2020. imamo na ino-tržistima pad koji iznosi oko 20 odsto (što je iznad globalnog prosjeka) dok je crnogorsko tržište, usljed faktičkog nepostojanja turističke sezone i brojnih ograničenja, imalo pad prodaje za više od 50 odsto.

Taj trend, nažalost, očekujemo i na kraju godine. Konkretno, prodaja je za devet mjeseci, u odnosu na uporedni period prošle godine, smanjena sa oko 16 miliona eura na oko 10 miliona. S druge strane, u toj srazmjeri nije bilo moguće smanjiti izdatke, jer su pojedine vrste troškova u ovoj kompaniji bezmalo “fiksni”, posebno troškovi koji se odnose na primarnu proizvodnju (đubrivo, sredstva zaštite i drugo).

Naš konkretan zahtjev je da se obezbijede kreditna sredstava za premošćavanje problema likvidnosti, koji će biti posebno izražen od počeka naredne godine, kada je tradicionalno prodaja naših proizvoda smanjena, a troškovi za pripremu proizvodnje rastu. Ta razlika između mogućih prihoda i objektivnih troškova, posebno je izražena u prvom kvartalu, zbog posebnosti poljoprivredne proizvodnje. To nam je pokazao plan priliva i odliva sredstava, sačinjen do kraja prvog kvartala naredne godine.

Želim da naglasim da je krajnje vrijeme da svi shvatimo specifičnosti ove proizvodnje, posebno u primarnom segmentu (grožđe, breskva, maslina i drugo), na Ćemovskom polju, na kome, da podsjetim, temperature dostižu u julu i avgustu preko 50 stepeni Celzijusovih. U takvim uslovima uspjeh ne zavisi samo od čovjekovog rada, nego mnogo i od ćudi prirode (velika količina padavina u toku jednog dana, grad i drugo). Proizvodnja u ‘Plantažama’ je bitno različita u odnosu na proizvodnju električne energije iz hidrocentrala, pa i proizvodnju piva.

Mišljenje i preporuke DRI su pod stalnom pažnjom Odbora direktora i biće sve blagovremeno izvršene. Njih ne treba dovoditi u vezu sa aktuelnim problemima poslovanja. Tekući problemi su, prevashodno, eksterne prirode, a ne unutrašnje organizacije i rada menadžmenta. Kada je drastično smanjena turistička djelatnost, rad ugostiteljstva; kad nema svadbi, rođendana i drugih sličnih događaja – nema prodaje vina. Dodamo li tome da je industrija vina već nekoliko godina u krizi, stvoriće se potpunija slika o problemima svih kompanija u ovoj oblasti, pa i ‘Plantaža’. Grdno se varaju svi koji misle da bi oni sve ove probleme lako i jednostavno riješili”.

Da li će novi Bord direktora ispitati čija je odgovornost, mimo onoga što je direktno izazvala pandemija, loše stanje u kompaniji, da li će biti smjene odgovornih menadžera i kojih?

“Ovaj Odbor direktora je imao pet sjednica za mjesec i po dna. On je izabran, shodno Zakonu o privrednim društvima i Statutu kompanije na četiri godine. U njemu su i tri nezavisna člana. Svi smo maksimalno posvećeni očuvanju kompanije, kao najvećeg crnogorskog brenda. Naša odgovornost je tim veća što su ‘Plantaže’ globalna evropska i svjetska tržišna kompanija (izvoz u preko 40 zemalja svijeta).

Moj je stav da svako treba da radi svoj posao. Više puta sam na sjednicama Odbora i neposrednoj komunikaciji sa menadžmentom i Sindikatom izgovorio kratku rečenicu: ”Svi počinjemo od nule”.

Izvršni direktor ima zadatak prije isteka ove godine da pripremi i prezetira plan razvoja u srednjoročnom periodu. Njegov izbor je uslovljen usvajanjem tog dokumenta od strane Odbora direktora. Izvršni direktor formira menadžerski tim, jer taj zadatak je statutarno u njegovoj nadležnosti, a ne Odbora direktora”.

Šta konkretno radite u vezi sa tim da se poboljša poslovanje i da kompanija ne ode u stečaj?

“To je krucijalno pitanje, koje predstavlja okosnicu našeg rada. Tekuća proizvodna poljoprivredna godina je uspješno završena. Kompanija je proizvela: 14,5 miliona kilograma vinskog grožđa, 2 miliona kilograma konzumnog grožđa, 100 hiljada kilograma maslina, 120 hiljada kilograma pastrmke i dr. Na taj način su stvoreni temeljni uslovi i pretpostavke za tržišno djelovanje u narednoj godini. Ukupna primarna proizvodnja je ostvarena u takvom obimu, kao da nije bilo pandemije, zahvaljujući ogromnim naporima menadžmenta i zaposlenih. Naša zalihe sirovine za proizvodnju vina su takve da ćemo globalnom tržištu i u narednoj godini ponuditi široki asortiman visokokvalitetnih proizvoda. Takođe, planiramo razvoj novih biznisa, start-apova i novih proizvoda. Naročito je poslovno interesantno dalje razvijanje proizvodnje masline i ulja, koje se pokazalo visokokvalitetnim. Na tom složenom zadatku imamo više prepreka, među kojim su posebno bitne: problem vode zbog pada nivoa Skadarskog jezera, nove bolesti koje napadaju vinovu lozu, posebno sortu “vranac”, nedostatak radne snage, posebno u periodu berbe, pa i rezidbe, kao i stalni napadi jednog dijela javnosti, vođene političkim i ličnim intersima. Kao da je nekome stalo da ‘Plantaže’ budu sa što više problema. Na tom putu sigurno neće uspjeti, jer će one i dalje biti vodeći (nadamo se ne i jedini!) crnogorski brend i globalna evropska i svjetska kompanija.

Ovaj Odbor direktora i menadžment će sve učiniti da do stečaja ne dođe. Naravno, očekujemo u tome podršku većinskih vlasnika, pa i naše javnosti, da sačuvamo i unaprijedimo ovaj crnogorski, ali i svjetski brend. Treba podsjetiti na činjenicu da su kupci najvrednija imovina preduzeća”.

Preko agencija zaposleno 329 radnika

Koliko je ukupno zaposlenih u “Plantažama”, a koliko ih je angažovano posredstvom agencije i da li će biti otpuštanja? Koliko je angažovano Maraša, prezimenjaka i rođaka bivše dugogodišnje direktorice kompanije?

“U Plantažama je 598 stalno zaposlenih i 15 sezonskih radnika. Isto tako, preko odgovarajuće agencije je trenutno zaposleno 329 radnika, od čega su većina rezidenti. Prezimena zaposlenih radnika u kompaniji nijesu u nadležnosti Odbora direktora”.

Gubitak ruskog tržišta nije rezultat rada kompanije

Zašto se ovaj, ali i prethodni saziv Borda, nije otvoreno pobunio protiv odluka izvršne vlasti, koja je u proteklih pet godina dovela do revanšizma ruskih vlasti i potpune zabrane izvoza crnogorskih vina u Rusiju, što šteti kompaniji?

“Rusko tržište je sve do prije tri godine bilo rastuće i veoma značajno za našu kompaniju. Izvoz u Rusiju je bio 2016. godine 1,5 miliona eura da bi sljedeće godiine iznosio svega 21 hiljadu eura. Gubitak ruskog tržišta kompanija je pokušala, i dobrim dijelom uspjela, da nadoknadi izvozom na ostala tržišta. U prilog tome navodimo broj osvojenih medalja na prestižnom svjetskim sajmovima i izložbama. U periodu od 2014. do 2019. “Plantaže” su dobile 130 nagrada, od čega 5 zlatnih medalja.

Poznati problemi sa ruskim tržištem nijesu u nadležnosti Odbora direktora, jer prevazilaze njegove zakonske i statutarne kompetencije. Bitno je da rapidno smanjenje prodaje nije rezultat poslovne politike kompanije, niti kvaliteta njenih proizvoda. Naša prodajna služba aktivno radi na ponovnoj značajnoj prodaji naših vina na ovo veoma interesantno tržište”.

Oktobarska plata Verice Maraš 855 eura

Koliko tačno iznose naknade članovima i predsjedniku Odbora direktora, direktoru i sada savjetnici a bivšoj direktorici Verici Maraš i koja su njena konkretna zaduženja i opis posla?

“Naknada članovima Odbora direktora je 70% prosječne zarade, a predsjedniku Odbora jedna prosječna zarada, kao što je bilo i u prethodnom sazivu.

Kompanija je poštovala preporuku Vlade Crne Gore, pa je maksimalna zarada ograničena na tri prosječne plate. Prosječna zarada varira iz mjeseca u mjesec i, nažalost se, zbog sve snažnijeg djelovanja koronavirusa, smanjuje. Tako izvršni direktor ima nešto iznad 2.000 eura neto zaradu, što je na nivou od tri prosječne zarade.

Raspoređivanje Verice Maraš je u nadležnosti izvršnog direktora, u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta i njenim stručnim sposobnostima. Njena zarada za oktobar tekuće godine iznosi 855 eura”.

Check Also

Hoće li EU uvesti limit za plaćanja gotovinom do 10.000 eura?

U Europskoj uniji mogla bi biti uvedena apsolutna gornja granica za gotovinsko plaćanje, koja bi …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *