Rad na daljinu i nakon korone?

Mnoge svjetske kompanije su tokom pandemije korona virusa preusmjerile način poslovanja na rad od kuće, a nakon analiziranja rezultata došle do zaključka da nastave sa tim bez obzira na situaciju. Unija slobodnih sindikata smatra da se ovakav vid rada neće zadržati u Crnoj Gori nakon pandemije, dok je Unija poslodavaca već podnijela incijativu za promjenu zakona kako bi se rad od kuće zakonski odredio.

Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihailović je kazala Pobjedi da je u Crnoj Gori rad od kuće od početka pandemije zasigurno ostvario svoju osnovnu svrhu jer su rizici od obolijevanja i širenja zaraze svedeni na minimum u onim djelatnostima i kod onih poslova koji po svojoj prirodi i načinu obavljanja mogu da se izvode u kućnim uslovima.

“Kako epidemija ne jenjava već poprima sve šire razmjere, postavlja se pitanje kakav i koliki uticaj ovakav oblik rada ima na zaposlene koji su u tom režimu od marta”, kazala je Mihailović.

I pored činjenice da se u Zakonu o radu nalazi i dio koji reguliše obavljanje poslova van prostorija poslodavca, Mihailović kaže da treba imati u vidu da je ovaj oblik rada, u mjeri u kojoj je sada zastupljen, ipak angažman privremenog karaktera i da zasigurno nije uveden na način koji bi trebalo slijediti kad su u pitanju redovne okolnosti.

“Vjerujemo da je mali broj poslodavaca zaposlenima koji su upućeni na rad od kuće ponudio na potpisivanje aneks ugovora o radu kojim bi se izmijenili ugovoreni uslovi rada, u konkretnom slučaju utvrdio rad van prostorija poslodavca, te bili precizirani neki od ključnih elemenata poput načina organizovanja rada, uslovima rada i vršenju nadzora nad radom, upotrebi sredstava za rad i naknadi troškova za njihovu upotrebu, te pitanjima zaštite i zdravlja na radu”, tvrdi Mihailović.

Izgleda da se situacija neće vratiti na staro. List Gardijan u svojoj analizi ukazuje da se mnogi radnici koje su kompanije poslale da rade od kuće već pitaju zašto su uopšte morali da idu u kancelarije. Velike tehnološke firme, poput Amazona, LinkedIna, Majkrosofta, Gugla i Tvitera su se prve okrenule radu na daljinu, oslanjajući se na već postojeću infrastrukturu, ali i, kako navodi list, na činjenicu da većina posla zasnovanog na znanju može da se obavlja na daljinu.

Direktor Vordpresa Met Mulenveg, kazao je da će milioni imati priliku da iskuse dane bez dugih vožnji javnim prevozom ili krutih pravila da ne mogu da ostanu kod kuće kad je neko od članova porodice bolestan.

Ipak, bez obzira na tehnologiju, rad od kuće nije za svakoga, ocjenjuje Gardijan i citira jednog zaposlenog u tehnološkoj kompaniji koji kaže i da je ranije u potpunosti radio na daljinu, ali da ,,dođe trenutak kada čak i introvertni žele da vide drugo ljudsko biće“.

Iz USSCG smatraju da rad od kuće i rad na daljinu, po svojoj prirodi, mogu nuditi brojne pogodnosti kako za zaposlene, tako i za poslodavce, ali sa sobom nose i brojne izazove (sredstva za rad, radni uslovi, zaštita i zdravlje na radu, nadzor nad radom, radno vrijeme i pravo na diskonekciju, kreativnost, socijalizacija,…) zbog čega je nužno da ovakvi oblici rada budu do tančina regulisani kolektivnim ugovorima kod poslodavca.

“Ne prejudicirajući da li bi ovakva vrsta angažmana mogla u redovnim okolnostima da dovede do smanjenja zaposlenosti, u USSCG-u vjerujemo da ovakvu vrstu rada treba posmatrati, pored ostalog, zapravo kao mogućnost pristupa tržištu rada svima onima kojima je taj pristup iz nekog razloga otežan (samohrani roditelji, lica sa invaliditetom i dr.). Svakako smatramo da ovaj režim rada ne treba tretirati kao redovan, već oblik rada koji će svoje mjesto, u redovim okolnostima, naći samo u onim poslovima i djelatnostima koje su pogodne za takvu vrstu rada”, smatra Mihailović.

Prema njenom mišljenju, rad od kuće će biti ,,zakonit i plodotvoran jedino i samo ukoliko bude u potpunosti uređen ugovorom o radu (saglasnošću poslodavca i zaposlenog), a u skladu sa relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima, te, posebno, kolektivnim ugovorima“.

Unija poslodavaca je zajedno sa Međunarodnom organizacijom rada izdala vodič za poslodavce ,,Rad od kuće u vrijeme pandemije kovid-19“ u kome se navodi da su mnoge države širom svijeta počele zakonski da propisuju rad od kuće/rad na daljinu, uslove za rad, prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih.

“Na primjer, u Holandiji se Uredba o uslovima za rad odnosi na plaćeni posao koji je zaposleni obavio u svom mjestu stanovanja ili na drugom mjestu koje zaposleni izabere izvan prostorija poslodavca. To uključuje obavezu poslodavca da brine o radniku i osigurava da su ispunjene zakonske obaveze iz Uredbe. U Poljskoj, odredba Zakona o radu koja se odnosi na „rad na daljinu“ naglašava da je mjesto obavljanja posla udaljeno od radnog prostora poslodavca i da se zasniva na uslugama koje se pružaju elektronskim putem, dok je u Austriji „rad na daljinu“ regulisan propisima o radnom vremenu, a ne kao zasebno pitanje”, navodi se u vodiču UPCG.

Isto tako poslodavci bi trebalo da zaposlenima osiguraju relevantne alate, opremu, materijale i tehnologiju potrebne za obavljanje traženih zadataka prilikom sprovođenja aranžmana za rad od kuće, osim ako u uslovima i odredbama ugovora o radu, kolektivnom ugovoru ili politici kompanije nije drugačije navedeno.

“Poslodavci bi trebalo da osiguraju i popravku takvih alata i opreme ako je potrebno. Vrsta potrebne opreme i podešavanja zavisi od poslovne aktivnosti i radnih zadataka koje treba obaviti. To može uključivati laptop, računarske monitore, softver, telefon, pristup internetu, slušalice, pristup host aplikacijama i drugu primjenjivu opremu koja se smatra potrebnom”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Unija poslodavaca Crne Gore je pokrenula inicijativu za hitne izmjene Zakona o radu ili donošenje novog (lex specialis) zakona. Cilj navedenog je unapređenje radnog zakonodavstva shodno novonastalim okolnostima i podrška privredi u procesu (neophodnog) prilagođavanja novim uslovima rada.

“Pitanje rada od kuće mora biti u potpunosti definisano ugovorom o radu zaposlenog ili kolektivnim ugovorom kako ne bi postojao prostor za zloupotrebe”, kazali su iz UPCG podsjećajući da su 3. jula uputili Ministarstvu rada i socijalnog staranja zvaničan dopis, uz inicijativu da, u skladu sa svojim nadležnostima, sagleda mogućnosti unapređenja radnog zakonodavstva i prilagođavanja istog novonastaloj situaciji.

Check Also

Odbor direktora EPCG: Do 10. februara odlučićemo kada će biti skupština akcionara

Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore zakazaće skupštinu akcionara do 10. februara. To je saopšteno nakon …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *