Lagard obećala odlučne mjere centralne banke EU i u drugom talasu pandemije

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je danas da će ta institucija “odlučno” djelovati i u drugom talasu pandemije kovid-19, ocenjujući da je evropski odogovor na posledice pandemije do sada bio veoma efikasan.

Lagard je u Odboru za ekonomska i monetarna pitanja Evropskog parlamenta rekla da je odgovor Evropske unije na posljedice kovid 19 bio “ne samo impresivan, nego i izuzetno efikasan”, prenio je briselski portal EURACTIV.

“Odgovorili smo pravovremeno i snažno na prvi talas koji je pogodio privrede zone eura”, rekla je predsednica ECB, koja bi u decembru trebalo da obelodani novi paket monetarnih stimulansa za očuvanje privrede.

Program kupovine obveznica vrijedan 1,35 triliona eura odigrao je jednu od ključnih uloga u strategiji ECB, posebno u očuvanju stabilnosti finansijskih tržišta, uprkos naglom porastu javnog duga u zemljama eurozone.

U svetlu novog teškog udarca drugog talasa pandemije na ekonomije eurozone i ponovnog uvođenja mjera ograničenja, Lagard je obećala da će ECB u ovoj fazi imati “isti pristup i delovati sa istom odlučnošću”.

ECB je ranije najavila da će pojačati monetarni stimulans privredama u decembru, na sljedećem sastanku Upravnog saveta koji čine članovi Izvršnog odbora i guverneri centralnih banaka eurozone.

Na sastanku ECB krajem oktobra, Lagard je kazala da je gotovo izvjesno da će ta monetarna institucija nadležna za 19 članica eurozone povećati podsticaje na sastanku 10. decembra.

Lagard je poslanicima EP rekla da će Hitan program kupovine zbog pandemije (PEPP) – otkup “korona-obveznica” i Ciljane operacije dugoročnijeg refinansiranja (TLTROs), odnosno posebno jeftino finansiranje koje ECB nudi kako bi podstakla kreditiranje realne privrede, i u ovoj fazi biti glavni instrumenti ECB, jer su već bili efikasan odgovor na pandemiju.

Lagard je, međutim, upozorila da monetarna politika kao motor ne može sama da ponovi isti uspjeh, i istakla primarnu ulogu fiskalne politike u jačanju potražnje, obnovi poverenja i podsticanju rasta evropskih ekonomija.

Zbog toga, kako je naglasila, fond za oporavak EU od pandemije vrijedan 750 milijardi eura, poznat i kao “EU sljedeće generacije”, mora “postati operativan bez odlaganja”.

Usvajanje tog paketa finansijskih stimulacija, kao i višegodišnjeg budžeta EU za period 2021. do 2027. godine, spriječile su vetom Mađarska i Poljska zbog odredbi koje raspodelu novca zemljama članicama uslovljavaju poštovanjem vladavine prava.

Sredstva iz fonda za oporavak hitno su potrebna zemljama teško pogođenim pandemijom poput Španije i Italije, gdje visok javni dug onemogućava vlade da donesu mjere za podsticanje privrednog rasta.

Lagard je posebno istakla pozitivnu ulogu koju u ovoj fazi krize mogu da imaju javne investicije, pošto one kratkoročno imaju “najsnažnije efekte na potražnju”, a koriste i susednim zemljama članicama EU.

Javne investicije, prema njenim riječima, u nesigurnim vremenima jačaju i povjerenje i pomažu da se mobilišu i investicije iz privatnog sektora.

Vlade zemalja eurozone ove godine su primijenile fiskalne stimulanse vredne više od 4% BDP-a eurozone, odnosno oko 480 milijardi eura, ne računajući vanredne mjere uvojene kako bi se podržala likvidnost privatnog sektora.

Check Also

Dug od 14,9 miliona eura stiže na naplatu za mjesec i po

Novo Ministarstvo finansija u narednim mjesecima čekaju obaveze po osnovu emitovanih državnih zapisa. Sredinom januara …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *