Trgovci traže faznu implementaciju Zakona o fiskalizaciji

Dodajte komentar

Trgovci traže faznu implementaciju Zakona o fiskalizaciji u prometu roba i usluga te da se iz njegove primjene izuzmu distribucija i bezgotovinska plaćanja, jer, kako ocjenjuju, za to ne postoji uporedna praksa u okruženju.

Ovo je saopšteno na online sjednici Odbora udruženja trgovine održanoj 16. novembra na kojoj su razmotreni Informacija o poslovanju u sektoru tokom prvih devet mjeseci 2020, Zakon o fiskalizaciji u prometu roba i usluga, benefiti izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, te je usvojen program rada za narednu godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Jovan Lekić, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta, sekretarka Odbora udruženja trgovine Jelena Golubović, i sekretar Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Balša Rakčević.

Fiskalizacija

Savjetnik predsjednika Komore Mitar Bajčeta je predstavio zahtjeve ove asocijacije, upućene Vladi nakon više sastanaka privrednika sa predstavnicima resornog ministarstva i Poreske uprave, a koji se odnose na odlaganje i faznu implementaciju Zakona o fiskalizaciji u prometu roba i usluga, za koju je predviđeno da otpočne 1. januara 2021.

“Na sjednici je iskazana nedvosmislena podrška ovom zakonu kao dijelu projekta reforme poreske administracije, uz ocjenu da predstavlja korak naprijed u digitalizaciji poreskog sistema, te smanjenju sive ekonomije. Ocjenjuje se, međutim, da implementaciju Zakona usložnjavaju izazovna zdravstvena i ekonomska situacija. Procjenjuje se da su troškovi prelaska na novi fiskalni sistem veliki finansijski teret za privrednike, imajući u vidu da se odnose na nabavku elektronskog naplatnog uređaja, najam i održavanje softvera, sertifikate, internet, a izvjesno je da ova opterećenja najviše padaju na teret malih trgovaca, kojima su to značajna izdvajanja, naročito u ovom vremenu otežanog poslovanja. Takođe je ukazano na izazove prilagođavanja postojećih tehničkih rješenja u kompanijama sa zahtjevima nove regulative”, saopšteno je iz Privredne komore.

Trgovci podržavaju zahtjev koji je Vladi uputila Privredna komora za odlaganje početka implementacije Zakona na 1. april za gotovinsko plaćanje, dok traže izuzeće za bezgotovinsko, a ako to nije izvodljivo, onda da se sa fikskalizacijom u ovoj oblasti otpočne od oktobra 2021.

Na ovu temu diskutovali su Predrag Šegerec, Voli Trade, Dragan Vratnica, Bar-kod, Ana Radonjić, Entext, Milovan Bulatović, Neregelia i Biljana Petrušić Cargo MN.

“Zamolio bih sve kolege da preko IT službi adresiraju izazove u primjeni elektronske fiskalizacije ka Privrednoj komori, kako bi ih ona dalje procesuirala nadležnim organima”, rekao je predsjednik Odbora Jovan Lekić.

Poslovanje

Ostvareni promet u trgovini na malo za period januar-septembar 2020. godine iznosio je 924,3 miliona eura i manji je 18,3 odsto u odnosu na ostvareni u uporednom periodu prethodne godine.

„U prva tri mjeseca promet u trgovini na malo imao je rast od 7,4%, ali već od aprila 2020. godine, promet bilježi pad“, navodi se u Informaciji koju je pripremilastručna služba Privredne komore.

Dodaje se da je promet u trgovini na malo prehranom u septembru 2020. godine bio manji 20,6%, a farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima veći 9,6%. Promet neprehrambenim proizvodima bilježi pad za 29,7% u odnosu na septembar 2019. godine. Sve pomenute kategorije bilježe izvjestan rast u odnosu na prethodni mjesec.

Sektor trgovine je u prvih devet mjeseci 2020. godine prosječno zapošljavao 35.779 radnika, što je 10,3 odsto manje u odnosu na uporedni period prošle godine.

Ukupna robna razmjena Crne Gore u periodu januar–septembar 2020. iznosila je 1.818,5 miliona eura i manja je 19,2 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 254,6 miliona eura, što je manje za 15,3 odsto, a uvezeno 1.563,9 miliona eura što je manje za 19,8 odsto.

“Loši uslovi usljed pandemije Covid-19 uticali su na pad svih privrednih aktivnosti pa i u sektoru trgovine, pa postoji realna mogućnost da zatražimo podršku za naše poslovanje – kazao je Lekić.

On je, govoreći o brojnim aktivnostima Odbora predviđenim za 2021. godinu posebno ukazao na praćenje i unapređenje zakonske regulative iz oblasti trgovine, te najavio mogućnost da se preko Komore utiče na izmjene Zakona o radu kako bi na pravi način odgovorio ekonomskim posljedicama pandemije Covid-19.

Tekuća pitanja

Sekretar OU građevinarstva i industrije građevinskih materijala Balša Rakčević, predstavio je izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je na snazi od oktobra 2017. godine, a njegove izmjene i dopune iz avgusta ove godine, koji je donio brojne novine. Među njima se posebno ističu skraćene procedure izrade i donošenja planskih dokumenata.

Aleksandar Ćorsović je predstavio projekat GIZ-a čiji je cilj da se u zemljama CEFTA regiona poboljšaju uslovi za elektronsku trgovinu. Projekat traje do 2023. godine i finansira ga njemačko Ministarstvo za ekonomsku saradnju. Ovaj projekat, prema riječima Ćorsovića, ima naročiti značaj u vrijeme pandemije koja je ukazala na veliku važnost elektronske trgovine i benefite koje donosi.

Goran Živković, Domaća trgovina, ukazao je na potrebu da se iznađe rješenje za refundaciju porodiljskih i drugih bolovanja kompanijama u uslovima kada su odložene njihove fiskalne obaveze, shodno Vladinoj uredbi.

Prema njegovim riječima, Poreska uprava za pomenutu refundaciju ne izdaje uvjerenja koja traži Centar za socijalni rad kako bi donio izvršno rješenje. Dogovoreno je da Privredna komora inicira organizovanje sastanka sa predstavnicima nadležnih, kako bi se ovo pitanje riješilo na najkvalitetniji način i spriječilo da dođe do odbijanja zahtjeva za refundaciju.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović je informisala Odbor da je nedavno usvojena privremena tarifa za korišćenje reprografskih prava, koja umnogome odgovara zahtjevima privrede po ovom pitanju i iskustvima iz regiona. Obavezu plaćanja tarifa za reprografska prava imaju fotokopirnice, proizvođači i uvoznici fotokopir aparata, kao i onih za skeniranje i štampanje, te organizatori recitovanja i pozorišnog predstavljanja štampanih djela.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *