Oporavak prije 2022. samo u Srbiji, Litvaniji i Turskoj, najbolji rezultat u 2021. imaće Crna Gora i Hrvatska

Prema novim projekcijama koje je objavio Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (wiiw), oporavak istočnoevropskih ekonomija biće spor i zavisiće od uspjeha u suzbijanju pandemije bez pribjegavanja dugim blokadama, kao i o nastavku vladinih mjera podrške.

Ovo su glavni zaključci jesenske ekonomske prognoze za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu (CESEE).

Većina CESEE zemalja podnijela je prvi talas pandemije bolje od zapadne Evrope, ali mnoge ekonomije u regiji i dalje su teško patile – posebno one koje se oslanjaju na turizam (Hrvatska i Crna Gora) i one koje imaju veliku zavisnost od spoljne trgovine (manje zemlje Višegradske grupe i Slovenija).

Istorijski velike intervencije politike širom regije pomogle su da se djelimično nadoknade najgore ekonomske i socijalne posljedice pandemije.

Ubrzani drugi talas pandemije rezultirao je ponovnim uvođenjem strogih blokada, a to bi se moglo pojačati u narednim mjesecima, čineći ponovni pad ekonomske aktivnosti gotovo izvjesnim.

Srednjoročni izgledi su krajnje neizvjesni. Nakon procijenjenog smanjenja od 4,5% ove godine, regija bi trebala porasti za 3,1% 2021. i 3,3% 2022. godine. Najbolji rezultat u 2021. godini imaće Hrvatska i Crna Gora, dok će oporavak biti znatno prigušeniji u Bugarskoj i Ukrajini. Bjelorusija će zabilježiti još jednu godinu recesije.

Čak i u ovom benignom scenariju, samo Litvanija, Srbija i Turska vratiće nivo ekonomske aktivnosti iz 2019. prije 2022. godine.

Izgledi za gornje prognoze očito su negativni, kako u kratkom, tako i u srednjoročnom periodu. Osim što postoji mogućnost za oštrije mjere ograničenja u zimskim mjesecima, pandemija će ostaviti trajne posljedice u obliku pada potražnje za mnogim uslugama, poput aviondustrije, ugostiteljstva i rekreacije.

Značajna vladina podrška biće potrebna i dalje u cijelom regionu.

– To bi trebalo da bude uglavnom izvodljivo u zemljama CIE članicama EU, ali bi moglo da bude problematičnije u nekim zemljama zapadnog Balkana, kao i u Ukrajini i Moldaviji, koje imaju visok nivo javnog duga prema BDP-u, ili koje su u velikoj mjeri zavisne od spoljne pomoći – zaključuje Bečki institut.

Check Also

Prvi ekonomski dijalog između Amerike i Crne Gore

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić poručio je danas na otvaranju Prvog ekonomskog dijaloga između Crne Gore i Sjedinjenih …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *