Šta su za svjetsku ekonomiju značile četiri Trampove godine?

Ekonomska politika američkog predsjednika Donalda Trampa u četiri godine njegovog mandata u Bijeloj kući mogla bi se opisati kao veliki zaokret.

Za razliku od prethodnih administracija, koje su uglavnom bezrezervno podržavale globalizacijske procese u savremenom svijetu, Trampova je promijenila pravila igre i globalizaciju počela prilagođavati ponajprije američkim interesima.

Taj je potez u potpunosti u skladu s najavama koje je Tramp davao u prethodnoj izbornoj kampanji 2016. godine, a koje se mogu objediniti u sloganu “America first (Amerika na prvom mjestu)”, piše hrvatski portal Index.

Tramp je povukao niz kontroverznih poteza

Tako je, nakon preuzimanja kormila najmoćnije zemlje svijeta, Tramp povukao niz kontroverznih poteza koje je svijet gledao s čuđenjem. Od početka mu je na udaru bila Kina, a potom je oštricu okrenuo i prema susjedima – Kanadi i Meksiku, s kojima je SAD još od 1994. godine bio povezan u Sjevernoameričku zonu slobodne trgovine (NAFTA). Obrušio se i na EU, dok je u odnosima s Iranom, jednim od najvećih izvoznika nafte u svijetu, došao na sam rub rata. Prijetio je i izlaskom SAD-a iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Da će nova, Trampova administracija u Vašingtonu drukčije od svojih prethodnika gledati na liberalizaciju trgovine pokazala je njegova odluka iz 2017. godine da se SAD povuče iz Transpacifičkog partnerstva, trgovinskog sporazuma 12 pacifičkih zemalja. Taj je ugovor bio jedan od značajnijih trgovinskih sporazuma administracije njegovog prethodnika Baraka Obame. No, po Trampovoj ocjeni, sporazum je bio štetan za američku privredu i interese SAD-a u pacifičkoj regiji pa je Vašington upalio crveno svijetlo sporazumu.

Očuvao je Sjevernoameričku zonu slobodne trgovine, ali po ukusu SAD-a

No, dosta je veću pažnju svjetske javnosti izazvala odluka Vašingtona da se pošto-poto krene u sklapanje novog, za SAD povoljnijeg, sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom. Dotadašnji je NAFTA sporazum, koji je iznedrila još administracija Bila Klintona, Tramp ocijenio kao sporazum koji je išao na američku štetu, dok su polodove, po njemu, brali američki susjedi – Kanada i posebno Meksiko, u koji je velik broj američkih kompanija i preselio proizvodnju. U situaciji u kojoj se činilo da od opstanka NAFTA-e, jedne od najvećih zona slobodne trgovine u svetu, s oko 480 miliona potencijalnih potrošača, neće biti ništa, Vašington, Otava i Meksiko Siti na kraju su postigli dogovor i sklopili novi sporazum, skraćeno nazvan USMCA, prema početnim slovima triju članica. Sporazum je nedavno, nakon ratifikacije u nacionalnim parlamentima, stupio na snagu, a u praksi nije donio puno izmjena u odnosu na NAFTA-u, osim što je uvažio pojedine američke zahtjeve.

Ipak, Trampov mandat u Bijeloj kući svijet će vjerojatno najviše pamtiti po trgovinskim ratovima. Oštrica Trampove administracije pritom je najviše bila okrenuta prema Kini pa je dio kineskog izvoza u SAD službeni Vašington odlučio žestoko cariniti. I dok su se u ostatku svijeta čudili, iz SAD-a su poručivali kako treba stati na kraj sve izraženijoj kineskoj dominaciji na svjetskom tržištu.

Pokrenuo je trgovinski rat protiv Kine

Hrvatski stručnjaci s kojima je redakcija pomenutog portala razgovarala ističu kako bi slične poteze prema Kini vjerovatno povukla i bilo koja druga američka administracija. Problem je, ističu, što je Kina posljednjih decenija jednostavno postala prejak igrač na svjetskom tržištu koji je ugrozio američke interese. Uz to, dodaju, Peking je iskoristio dotadašnje učinke globalizacije u svoju korist pa su kineski proizvodi preplavili i američko tržište.

“Podaci pokazuju da čak 95 posto antibiotika koji se troše u SAD-u dolazi iz Kine. To je posljedica globalizacije kakvu smo imali ranijih decenija, a u kojoj je glavni kriterijum bila cijena. Takvu zavisnost o samo jednom dobavljaču nijedna zemlja ne bi dopustila, a kamoli SAD”, poručuje za Index dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đuro Njavro.

Dodaje kako su i pređašnje američke administracije bile svesne brzog uspona Kine, no tek se Tramp uhvatio u koštac s problemom. To mu je bilo i jedno od izbornih obećanja.

“Svima je bilo jasno da Kina preuzima prevagu u svijetu, samo je bilo pitanje koji će američki predsjednik to pokušati da zaustavi. Na kraju je to bio upravo Tramp”, kaže za Index i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, inače dugogodišnji čelni čovjek Končara.

Tramp je napravio ono što se od njega očekivalo i suprotstavio se Kini

“Tramp je u političkom i diplomatskom smislu komunicirao na pomalo čudan, estradni način. No, u ekonomskom je smislu napravio ono što je morao i što se od njega očekivalo, a to je zaustavljanje transfera visoke tehnologije prema Kini, što je zapravo bila posljedica pohlepe velikih svjetskih kompanija koje su tamo selile proizvodnju”, ističe Bago.

Dodaje kako je slične poteze Trampova administracija vukla i prema drugim zemljama, poput Meksika, koji je, sa SAD-om i Kanadom, dio NAFTA-e. U dijelu pregovora Vašingtona i Meksiko Sitija oko novog sjevernoameričkog trgovinskog ugovora u prvi je plan izbio problem seljenja proizvodnje iz SAD-a u Meksiko, posebno u meksičke gradove duž američke granice, a tu se posebno postavljalo pitanje automobilske industrije. Tramp je, međutim, uspio u svom naumu i s Meksikom je postigao kompromis pa se danas, primjećuje Bago, dijelovi i komponente za automobile proizvode u Meksiku, ali automobili se ponovno sklapaju u SAD-u.

“Tramp je jasno rekao da mu je Amerika na prvom mjestu. Pokrenuo je priču o strateškim interesima država koju su prihvatile i druge zemlje u svijetu. Uostalom, nešto slično su napravile i Njemačka i Francuska, a sada, u koronakrizi, to radi i EU. I plan Evropske komisije Next Generation je usmjeren na jačanje EU kao zajednice država i produbljivanje ekonomskih veza među njima”, ističe Bago.

Poreska reforma i povratak američkog kapitala u SAD

Ekonomisti ističu i kako je Trampova administracija shvatila da je američka privreda postala previše zavisna od stranih nabavnih lanaca, te je odlučila stati tome na kraj. Ili, preciznije, smatrala je da nabavne lance treba ograničiti na države s kojima SAD ima bliske odnose.

Velike zahvate Trampova je administracija sprovela i u poreskoj politici, što su stručnjaci ocijenili kao najveću poresku reformu u SAD-u još od vremena Ronalda Regana. Jedan od najznačajnijih poteza bilo je smanjivanje korporativnih poreza kako bi se proizvodnja američkih kompanija iz inostranstva vratila u SAD te kako bi se tako u Americi otvorila nova radna mjesta. U tome je Tramp dijelom i uspio, no posljedica je velik budžetski manjak. Ipak, sagovornici Index-a smatraju da je Trampova ekonomska politika dala rezultate.

Tramp je redefinisao globalizacione procese

“Da nije bilo pandemije koronavirusa u ovoj godini, SAD bi ekonomski dobro stajao”, smatra Njavro.

Sagovornici hrvatskog portala poručuju i kako Trampovu politiku ne bi ocijenili kao deglobalizacijsku. Po njima, prije bi se moglo govoriti o globalizaciji u novom ruhu.

“Globalizacija je nezaustavljiva. Tramp je pokrenuo procese redefinisanja globalizacije”, ističe Njavro.

“Globalizacija se nastavlja, ali na novim načelima. Veći naglasak će biti na nacionalnim interesima”, zaključuje Bago.

Check Also

Iznenada preminuo prvi čovjek bankarske kompanije Rotšild

Baron Bendžamin de Rotšild, koji je bio na čelu porodične kompanije poznate širom svijeta, preminuo …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *