Bogati evropski sjever posegnuo duboko u džep da spasi ekonomiju u koronakrizi

Pandemija koronavirusa potisnula je u drugi plan priče o štednji i evropske zemlje danas se nadmeću u tome koja će više potrošiti kako bi ekonomija izbavila iz “koronarecesije”.

Ukupni iznos pomoći penje se na nekoliko hiljada milijardi eura, ali prikriva duboke razlike među zemljama ne samo u ‘težini’ paketa podrške već i u samim mjerama.

Bogati sjever tako sebi može priuštiti bespovratnu pomoć ključnim dijelovima ekonomije dok se siromašniji jug više oslanja na kratkoročne mjere podrške, u obliku zajmova i privremenih poreznih olakšica.

Evropski fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura, trebao bi ublažiti te razlike i garantovati da se jaz neće produbiti. No, novac će zemljama EU-a biti stavljen na raspolaganje tek od iduće godine, i to u ratama, kroz duže vremensko razdoblje.

Razlike se pak već naziru.

Ekonomski institut Bruegel sa sjedištem u Briselu izračunao je da je Njemačka kompanijama i građanima ukupno osigurala podrđku u vrijednosti 8,3 posto bruto domaćeg proizvoda, gotovo kao i SAD, s osiguranom pomoći u vrijednosti 9,1 posto BDP-a.

Njemački iznos uključuje 100 milijardi eura za dokapitalizaciju i kupovinu udjela u kompanijama pogođenim koronavirusom, zatim 23,5 milijardi subvencija za plate zaposlenima sa smanjenim radnim vremenom i 18 milijardi direktnih potpora za male kompanije.

Zemlje teško pogođene dužničkom krizom u 2009. godini izdvojile su pak daleko skromnije iznose – direktne  podsticajne mjere Portugala vrijedne su 2,5 posto, Grčke 3,1 posto, Španjolske 3,7 posto a Italije 3,4 posto BDP-a.

Rim je ponudio moratorijum na zajmove i hipoteke malih kompanija vrijedan više od 220 milijardi eura, ali kako stvari sada stoje on će isteći krajem januara i na njihova će leđa ponovo pasti zajmovi, jednako veliki kao i prije krize.

Madrid se sučeljava sa sličnim nedoumicama. Vlada je kompanijama osigurala kreditne garancije u vrijednosti 140 milijardi eura, a banke su im odobrile poček u otplati. No, to se razdoblje bliži kraju i sve se više strahuje od talasa bankrota pa vlada razmatra dodatnu pomoć.

Stoga procjenu Eurostata o opravku eurozone u trećem tromjesečju, snažnijem no što se očekivalo, valja uzeti s određenom rezervom, ističe Reuters, podsjećajući da obuhvata razdoblje do oktobra kada je Evropu zapljusnuo drugi talas zaraze.

Check Also

Prijavite se za besplatnu online radionicu „Google alati u turizmu“

ICT Hub, u saradnji sa partnerima JS Guruom iz Bosne i Hercegovine i Digitalizuj.Me iz …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *