Bogati evropski sjever posegnuo duboko u džep da spasi ekonomiju u koronakrizi

Dodajte komentar

Pandemija koronavirusa potisnula je u drugi plan priče o štednji i evropske zemlje danas se nadmeću u tome koja će više potrošiti kako bi ekonomija izbavila iz “koronarecesije”.

Ukupni iznos pomoći penje se na nekoliko hiljada milijardi eura, ali prikriva duboke razlike među zemljama ne samo u ‘težini’ paketa podrške već i u samim mjerama.

Bogati sjever tako sebi može priuštiti bespovratnu pomoć ključnim dijelovima ekonomije dok se siromašniji jug više oslanja na kratkoročne mjere podrške, u obliku zajmova i privremenih poreznih olakšica.

Evropski fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura, trebao bi ublažiti te razlike i garantovati da se jaz neće produbiti. No, novac će zemljama EU-a biti stavljen na raspolaganje tek od iduće godine, i to u ratama, kroz duže vremensko razdoblje.

Razlike se pak već naziru.

Ekonomski institut Bruegel sa sjedištem u Briselu izračunao je da je Njemačka kompanijama i građanima ukupno osigurala podrđku u vrijednosti 8,3 posto bruto domaćeg proizvoda, gotovo kao i SAD, s osiguranom pomoći u vrijednosti 9,1 posto BDP-a.

Njemački iznos uključuje 100 milijardi eura za dokapitalizaciju i kupovinu udjela u kompanijama pogođenim koronavirusom, zatim 23,5 milijardi subvencija za plate zaposlenima sa smanjenim radnim vremenom i 18 milijardi direktnih potpora za male kompanije.

Zemlje teško pogođene dužničkom krizom u 2009. godini izdvojile su pak daleko skromnije iznose – direktne  podsticajne mjere Portugala vrijedne su 2,5 posto, Grčke 3,1 posto, Španjolske 3,7 posto a Italije 3,4 posto BDP-a.

Rim je ponudio moratorijum na zajmove i hipoteke malih kompanija vrijedan više od 220 milijardi eura, ali kako stvari sada stoje on će isteći krajem januara i na njihova će leđa ponovo pasti zajmovi, jednako veliki kao i prije krize.

Madrid se sučeljava sa sličnim nedoumicama. Vlada je kompanijama osigurala kreditne garancije u vrijednosti 140 milijardi eura, a banke su im odobrile poček u otplati. No, to se razdoblje bliži kraju i sve se više strahuje od talasa bankrota pa vlada razmatra dodatnu pomoć.

Stoga procjenu Eurostata o opravku eurozone u trećem tromjesečju, snažnijem no što se očekivalo, valja uzeti s određenom rezervom, ističe Reuters, podsjećajući da obuhvata razdoblje do oktobra kada je Evropu zapljusnuo drugi talas zaraze.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *