Kina jako raste, SAD pada, EU tone

Dok svijet sabira umrle i oboljele od koronavirusa, a ekonomska kriza izazvana pandemijom se zahuktava, u pozadini se nastavlja američko-kineski ekonomski rat za zauzimanje i utvrđivanje prvog mjesta u svijetu.

No, ishod bitke mogao bi na kraju samo potvrditi postojeće stanje. Naime, obije zemlje ostaće supersile, kako ekonomske, tako i vojne i političke, ali značaj Kine u svijetu i dalje će rapidno rasti. Posebno, upozoravaju ekonomisti, nakon korona krize, piše portal Index.

Podaci koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond u oktobarskom izdanju svoje publikacije “World Economic Outlook”, pokazuju da SAD i dalje ima najveći bruto domaći proizvod (BDP) u svijetu. Lani je, prema tim podacima, američki BDP dostigao vrijednost veću od 21,4 biliona dolara, dok prognoze za ovu godinu, koju je obilježila koronakriza, govore da će američki BDP iznositi 20,8 biliona dolara.

Istovremeno, podaci MMF-a za Kinu pokazuju da je njen BDP lani iznosio nešto više od 14,7 biliona dolara, dok bi u ovoj godini trebao dostići 15,2 biliona. Svjetski BDP je lani, prema podacima međunarodnih institucija, iznosio nešto manje od 88 biliona dolara, dok bi ove godine, zbog koronakrize, trebao iznositi nešto manje od 84 biliona.

Ti su podaci, međutim, samo dio priče o značaju zemalja za svjetsku ekonomiju. Oni prikazuju BDP, odnosno ukupnu vrijednost roba i usluga koje se tokom godine proizvedu u američkoj i kineskoj privredi, u tekućim cijenama. No, cijene se širom svijeta jako razlikuju, pa međunarodne organizacije sve češće za poređenje koriste BDP (i ostale pokazatelje) iskazane u paritetu kupovne moći, odnosno svedene na određenu bazu, i tako “ujednačene”, ističući kako razlike u cijenama mogu značajno iskriviti stvarnu sliku.

Pojednostavljeno, sendvič, kafa, struja ili stanovanje ne koštaju jednako u SAD, Kini i drugim zemljama, a među zemljama postoje i velike razlike u visini plata. To znači da se jednim dolarom u SAD ne može kupiti ista količina roba i usluga kao, na primjer, u Kini. Zato se razlike u cijenama dobara i usluga nastoje eliminisati, pa se tek onda upoređuju među zemljama. Tako dolazimo do korigovanih podataka koji olakšavaju put kroz međunarodna poređenja ključnih pokazatelja i za koje ekonomisti kažu da vjernije oslikavaju stvarnu ekonomsku moć. Posebno u globalizovanom svijetu u kome se sve upoređuje.

“Paritet kupovne moći predstavlja puno bolji pokazatelj ekonomske snage zemlje i koristi se za međunarodna poređenja”, objašnjava za Index Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da su poređenja podataka iskazanih u paritetu kupovne moći bolji pokazatelj stvarnog standarda i kvaliteta života od podataka iskazanih u tekućim cijenama, kao i da olakšavaju poređenje među državama.

Tu, međutim, za Amerikance nastaje problem, a za Kineze prednost. Naime, Kina je po veličini svog BDP-a iskazanog u paritetu kupovne moći još prije nekoliko godina pretekla SAD i tako zapravo postala vodeća ekonomska sila savremenog svijeta. To potvrđuju i podaci MMF-a, prema kojima je kineski BDP, iskazan u paritetu kupovne moći, lani iznosio gotovo 23,4 biliona dolara, dok je američki BDP, po istoj metodologiji, iznosio 21,4 biliona. I u ovoj i narednim godinama će kineski BDP iskazan u paritetu kupovne moći biti veći od američkog: prognoze MMF-a pokazuju da će Kina ove godine imati BDP od oko 24,2 biliona dolara, dok će američki BDP iznositi 20,8 biliona, a u sljedećoj godini bi kineski BDP, iskazan u paritetu kupovne moći, trebalo da iznosi 26,7 biliona dolara, a američki 21,9 biliona dolara.

Ukratko, može se reći da je Kina po stvarnoj ekonomskoj snazi već pretekla SAD. To još, naravno, ne znači da je Kina od SAD preuzela primat u definisanju ekonomskih trendova u svijetu, ali znači da Americi sada već opasno duva za vrat i kada je riječ o uticaju na svjetsku ekonomiju.

“Za SAD je to svakako zabrinjavajuće. Kina već dugo ima ambiciju da pretekne SAD, ne samo u ekonomiji nego i u nauci. Zato su uvezli puno naučnika iz drugih zemalja. Kinezi poseban naglasak stavljaju na STEM područje, dok u SAD naglasak u studiranju više nije toliko na STEM-u”, objašnjava Pribičević.

“Kina je proteklih decenija imala vrlo visoke stope privrednog rasta. Naravno, u tekućim cijenama je američka privreda i dalje u prednosti nad kineskom, ali po paritetu kupovne moći Kina sada ima veći BDP od SAD. To zapravo pokazuje da kineska privreda, po toj metodologiji, godišnje proizvede više roba i usluga nego američka, što ne iznenađuje ako se uzme u obzir broj stanovnika Kine”, pojašnjava za Index Lovrinčević.

Check Also

Koga je najteže pogodila pandemija koronavirusa

Najveće žrtve korona krize na tržištu rada su zaposleni na određeno vrijeme, sezonci i radnici …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *