Dug rastao brže od BDP-a

Dodajte komentar

DRI je u izvještaju o ocjeni kriterijuma fiskalne odgovornosti za prošlu godinu konstatovala da projekcije navedene u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike od 2018. do 2021. i od 2019. do 2022. nijesu usklađene sa projekcijama u Fiskalnoj strategiji za period 2017-2020. Ocijenili su primjene kriterijuma fiskalne odgovornosti u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Limiti potrošnje

DRI je konstatovala da limiti potrošnje planirani Zakonom o budžetu za 2019. i rebalansom nijesu usklađeni sa limitom potrošnje definisanim u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2018 – 2021. godine.

– Limiti potrošnje planirani budžetom i rebalansom za 2020. nijesu usklađeni sa definisanim u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike od 2019. do 2022 – ocijenjeno je u izvještaju DRI koji potpisuju predsjednik Senata dr Milan Dabović i senator Radule Žurić.

Izdaci iskazani u završnom računu budžeta za prošlu godinu, umanjeni za izuzeća iz limita potrošnje, iznose 1,86 milijardi eura, što je za 17,9 miliona eura više od limita utvrđenog rebalansom budžeta za 2019. To pokazuje da nije usklađen utvrđeni limit potrošnje.

– Mjere fiskalne konsolidacije sprovedene od 2017. do 2019. kao i planirana potrošnja i prihodi ukazuju da u 2020. neće biti ostvareni deficit i javni dug koji su utvrđeni Fiskalnom strategijom za period 2017-2020. – konstatovala je državna revizija.

Državni dug na kraju prošle godine bio je 3,7 milijardi eura i uključuje spoljni dug od 3,12 milijardi, domaći dug od 579,9 miliona i dug opština od 80 miliona.

– Od 2013. do 2019. javni dug je porastao za 1,85 milijardi eura, dok je BDP u istom periodu povećan za 1,54 milijarde. Učešće javnog duga u BDP-u je poraslo sa 57,5 u 2013. na 76,54 odsto u 2019.

Indikatori

Analizom statičkih indikatora, koji predviđaju ostvarenje primarnog budžetskog gotovinskog suficita, gotovinskog deficita države do tri odsto, javnog duga do 60 odsto i izdatke niže od prihoda – utvrđeno je da je u 2019. od osam obavezujućih realizovano tri.

– Učešće deficita budžeta u BDP-u ostvareno je ispod tri odsto i iznosilo je 2,65 odsto, planirani tekući prihodi i donacije su iznosili 1,82 milijardi eura i veći su od tekućih izdataka i transfera, koji su planirani u iznosu od 1,6 milijardi eura. Tekući prihodi i donacije su iznosili 1,87 milijardi eura i veći su od tekućih izdataka i transfera koji su ostvareni u iznosu od 1,62 milijardi eura – konstatovala je DRI.

Pet je nerealizovanih statičkih indikatora u prošloj godini.

– Planiran je primarni gotovinski deficit budžeta od 92,3 miliona eura, a ostvaren od 23,4 miliona. Učešće deficita budžeta u BDP-u je planirano iznad tri odsto, odnosno 3,99 odsto. Učešće javnog duga u BDP-u planirano je iznad 60 odsto, odnosno od 78,4 odsto, učešće javnog duga u BDP-u ostvareno je iznad 60 odsto i iznosilo je 76,54 odsto – navedeno je u izvještaju.

Za razliku od statičkih, od šest dinamičkih indikatora koji se odnose na limite potrošnje, realizovano je pet.

-Jedan od realizovanih je stopa rasta limita potrošnje tekućeg budžeta i budžeta državnih fondova (posmatrana kao odnos izvršenja 2018. i 2019. godine), manja je od stope rasta realnog BDP. Stopa rasta limita potrošnje za kapitalni budžet (odnos plana i izvršenja 2019) manja je od planiranog rasta nominalnog BDP. Ova stopa rasta za kapitalni budžet (odnos izvršenja 2018. i 2019), manja je od ostvarene stope rasta nominalnog BDP. Za budžetsku rezervu stopa rasta limita potrošnje (odnos plana i izvršenja 2019), manja je od planirane stope rasta nominalnog BDP. Ova stopa za budžetsku rezervu (u odnosu na izvršenja 2018. i 2019), manja je od ostvarene stope rasta nominalnog BDP – navedeno je u ovom dokumentu.

Jedini indikator koji nije realizovan odnosi se na stopu rasta limita potrošnje tekućeg budžeta i budžeta državnih fondova.

– Ona je posmatrana kao odnos plana i izvršenja 2019. veća od planirane stope rasta realnog BDP – konstatuje se u izvještaju državne revizije.

Većina opština pala na ispitu

Analiza lokalne samouprave u vezi sa ograničenjem deficita, kroz poređenje sa prihodima, pokazala je da prilikom planiranja kriterijum nije realizovan kod 15 opština, a izvršenja budžeta kod 11 opština.

U ocjenama fiskalnog pravila kod organa lokalne samouprave se navodi da je kriterijum realizovan u planu i izvršenju kod Podgorice, Tivta, Bara, Budve, Kotora, Žabljaka, Pljevalja i Plužina. U nikšićkoj, gusinjskoj, mojkovačkoj i kolašinskoj opštini kriterijum nije realizovan kod plana, ali jeste prilikom izvršenja.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *