Koliko znate o novcu i štednji?

Dodajte komentar

Da vam neko sada zatraži da navedete 10 reklamnih spotova koji vam prvi padaju na pamet, velika je vjerovatnoća da bi se među njima našla i ona za Mastercard kartice, sa upečatljivom porukom: „Neke stvari se ne mogu kupiti novcem. Za sve ostalo, tu je Mastercard“. Lako ćete se sjetiti toga da se u prvom dijelu svakog od videa uvijek prikazuje iznos novca koji je potrebno izdvojiti za konkretnu kupovinu (u jednom od njih to su: nova dizajnerska haljina, ruž za usne i večernja torbica), dok se na kraju predstavlja ono što nema cijenu (u ovom slučaju, to je pogled na izraz lica bivšeg momka.

Činjenica je da nam je za svakodnevno funkcionisanje novac neophodan. Kao što smo ranije govorili, i štednja je nešto što je neophodno i što predstavlja dio dobrih navika koje valja njegovati. Zato nas i ne čudi što je baš najpoznatiji investitor na svijetu, Voren Bafet, rekao: „Ne štedite ono što vam preostane nakon potrošnje. Trošite ono što vam preostane nakon štednje“. Međutim, da li ste se ikada zapitali koliko zapravo znate o novcu i štednji?

Dobar uvid u istoriju novca i štednje biće kvalitetan osnov za upliv u pregršt zanimljivih podataka, a najbolje vrijeme za to je upravo sada, kada nam predstoji mjesec štednje. Pred vama su mini-kviz i nova znanja koja je naša Sveznalica pripremila.

Koja životinja je simbol štednje?

Svi ćemo se odmah sjetiti kasice-prasice, ali nekoliko pitanja u vezi sa Erste Grupom pomoći će nam da još jednog predstavnika životinjskog carstva povežemo sa štednjom.

1. Erste Grupa je osnovana 1819. godine kao prva austrijska:

  • mikrokreditna institucija
  • privatna banka
  • štedionica

Tačan odgovor: Bečki sveštenik Johan Baptist Veber je sa grupom filantropa 1819. godine osnovao prvu austrijsku štedionicu, sa idejom da pomognu siromašnim građanima da uštede novac i tako ostvare finansijsku nezavisnost.

2. Slogan Štedionice glasio je: „Radi, sakupljaj, uvećaj“, а promovisan је kroz:

  • pčelu
  • mrava
  • dabra

Tačan odgovor: Pčela, kao stari simbol štednje i marljivosti, tada je korišćena za promovisanje ovog slogana, a i dalje se može vidjeti na zgradi sjedišta Grupe, kao i u njenoj unutrašnjosti.

3. „Pčelinju polku” komponovao je:

  • Johan Štraus
  • Eduard Štraus
  • Johan Sebastijan Bah

Tačan odgovor: Prilikom obilježavanja pedesetogodišnjice Erste Oesterreichische Sparkasse’s, Eduard Štraus, brat još poznatijeg Johana, angažovan je da komponuje „Pčelinju polku”.

4. Put od štedionice do banke, Erste prolazi tokom:

  • 60-ih godina 20. vijeka
  • 70-ih godina 20. vijeka
  • 80-ih godina 20. vijeka

Tačan odgovor: Sedamdesete godine 20. vijeka donijele su promjene u potrošačkim navikama. Austrija postaje jedna od najbogatijih zemalja svijeta, a ljudi ne žele samo da štede novac, već i da ga troše. Izmjene zakona o štedionicama dozvolile su da “Die Erste” postane banka u punom smislu te riječi.

Kada je Crna Gora dobila svoj novac?

Ako vam nije bilo dovoljno informacija o štednji, uputićemo vas na jedan od naših prethodnih tekstova, jer sada prelazimo na oblast novca u Crnoj Gori.

1. Najstariji novac pronađen u Crnoj Gori potiče iz:

  • perioda grčke kolonizacije Jadrana
  • doba vladavine Balšića
  • doba vladavine Crnojevića

Tačan odgovor: Najstariji novac pronađen u Crnoj Gori potiče iz vremena grčke kolonizacije Jadrana. To je stater sa likom boga Zevsa, iz IV vijeka p. n. e.

2. Prvi pomeni novca Balšića datiraju iz:

  • 1293. godine
  • 1393. godine
  • 1493. godine

Tačan odgovor: Prvi pomeni novca Balšića javljaju se u dubrovačkom arhivu 1393. godine. Prilikom dijeljenja imovine izvjesnog Lampre Crijevića, pored dubrovačkih groševa, tu se pominju kotorski i „Balšini groši”.

3. Kotor je imao svoju kovanicu novca još u:

  • 9. vijeku
  • 10. vijeku
  • 11. vijeku

Tačan odgovor: Kotor je u 11. vijeku imao svoju kovnicu novca i bio je pod zaštitom vizantijskih careva. Ovdje su se izrađivali bakreni folari, na čijem reversu se nalazio lik Sv. Trifuna, dok je na drugoj strani pisalo „Civitas Catari“.

4. Crna Gora nije imala svoj novac sve do:

  • 1906. godine
  • 1926. godine
  • 1956. godine

Tačan odgovor: Knjaz Nikola je 11. aprila 1906. dao Ukaz o kovanju novca. Ovlašćeno je Ministarstvo finansija da može iskovati niklenog i bronzanog novca u vrijednosti od 200.000 perpera. Novac otkovan u Beču pušten je u cirkulaciju 28. avgusta 1906. godine.

Svemu lijepom brzo dođe kraj, pa tako i ovom dijelu mini-kviza. Naravno, čitava istorija novca u Crnoj Gori ne može stati u samo četiri pitanja. Zbog toga, preporučujemo vam da saznate više na veb-sajtu Centralne banke Crne Gore, koji je našoj Sveznalici pomogao u osmišljanju današnjeg kviza, ali i u unapređenju znanja iz ove oblasti.

A ako je štednja nešto o čemu razmišljate već neko vrijeme, sada je trenutak da se upoznate sa novom ponudom štednje u Erste banci, koja u Crnoj Gori posluje više od jedne decenije i dio je Erste Grupe sa tradicijom od preko 200 godina. Iskoristite posebne uslove, koji važe do 30. novembra 2020. godine, i štedite sigurno već od danas, kako biste sjutra ispunili sve ono o čemu sanjate.

Izvor. Erste banka

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *