Šta raditi kad rata kredita “pojede” umanjenu platu

Građanima koji su kreditno zaduženi i kojima poslodavci smanje platu pozivajući se na probleme u poslovanju, pa im rata iznosi više od polovine zarade – banke ne moraju reprogramirati kredit i smanjiti iznos rate, već je to samo preporuka Centralne banke i bio bi primjer dobrog odnosa sa klijentima u periodu krize.

Pošto je, prema ocjenama međunarodnih finansijskih institucija, kriza tek počela i kako se očekuju pad zaposlenosti i zarada, može se očekivati i rast broja ovakvim slučajeva.

Nijedan zakon o bankarskom poslovanju ne ograničava iznos rata na najviše 50 odsto zarade, iako banke u reklamnim materijalima to uglavnom navode prilikom obračuna rate kada odobravaju kredit.

Samo je Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju predviđeno da iznos novca koji se prinudno oduzima dužniku ne može biti veći od polovine njegove zarade ili trećine ako je u pitanju minimalna zarada.

To bi se moglo primjenjivati tek ukoliko bi klijent banke prestao da otplaćuje kredit, a banka pokrenula postupak izvršenja. Međutim, klijentu se to ne bi isplatilo ako ima neku imovinu kao obezbjeđenje jer bi mu ona bila oduzeta.

“Zakon ne obavezuje komercijalne banke da smanje ratu za otplatu kredita klijentu ako je njegova plata smanjena, ali se očekuje da ako je finansijska pozicija korisnika kredita narušena ili će biti narušena kao posljedica primjene mjera u cilju suzbijanja epidemije, da će banke u skladu sa dobrom bankarskom praksom biti motivisane da izvrše izmjene inicijalnih uslova ugovora o kreditu u cilju usklađivanja visine mjesečne rate, sa novim očekivanim novčanim tokovima korisnika kredita. Banke su dužne da posluju u skladu sa interno definisanim granicama regulatorno propisanih indikatora i na banci je da odluči da li će u tu svrhu koristiti restrukturiranje kredita koje ima tretman novoodobrenog ili neki drugi instrument koji ponudi. Važno je naglasiti da je to poslovni odnos klijenta i banke, zvanično je odgovoreno “Vijestima” u Centralnoj banci (CBCG).

Ugrožena egzistencija

Povod za kontaktiranje CBCG je obraćanje “Vijestima” Mihaila Vujovića, klijenta Erste banke. Njemu je zbog postojeće krize plata smanjenja za 40 odsto tako da mu je rata za keš kredit dostigla 85 odsto iznosa plate a banka nije, kako tvrdi, zbog te situacije htjela da smanji ratu ili da mu produži moratorijum na kredit pošto radi u sektoru turizma. Ističe da mu je ponuđena opcija refinansiranja, uz dodatno sredstvo obezbjeđenja.

Erste banku Zakon o bankama obavezuje da ne može, bez pristanka klijenta, da saopštava javnosti podatke koji su poslovna tajna, a ukazali su na ono što je moguće uraditi…

Vujović, koji radi u jednom hotelu na primorju, ispričao je da je pokušao u posljednjih 10-ak dana da stupi u kontakti sa bankarskim ombudsmanom Halilom Kalačem i sa kancelarijom Zaštitnika ljudskih prava kojima je poslao dopis, a pošto mu oni nijesu odgovorili – slučaj je iznio u medije.

“Moja plata je umanjena za približno 40 odsto, a banka, kako pravnici sa kojima sam se konsultavao tumače zakon, nezakonito želi da mi uzme cijelu ratu, koja iznosi nekih 85% mog novog primanja. Banka je krajnje nezainteresovana za bilo kakav razgovor ako ja nijesam spreman da stavim neku nekretninu u zalog. Kažu da daju moratorijume samo privrednicima u turizmu, a ne zaposlenima u turizmu, što bukvalno znači da vlasnici za koje mi radimo ne moraju da plaćaju kredit još neki naredni period, a mi koji smo zaposleni kod njih – moramo, a prvi smo na udari i svakodnevno se suočavamo sa skraćenjem radnih sati, još većim smanjenjem prihoda i otkazima”, ispričao je Vujović koji je redakciji dostavio dopis koji je upućen Kalaču i kancelariji Zaštitnika za ljudska prava. Vujović od njih traži savjet šta da radi kako bi izbjegao ekonomsku propast jer mu je i supruga ostala bez posla i u potpunosti zavise od njegove plate.

Bankarski ombudsman nije odgovorio na pitanja “Vijesti” u vezi sa slučajem Vujovića i da li je imao sličnih žalbi građana.

Moguć reprogram

Iz Erste banke su kazali da s obzirom na to da, u skladu sa Zakonom o bankama, banka ne smije javno saopštavati podatke koji predstavljaju bankarsku tajnu, a bez prethodne pisane saglasnosti klijenta ne mogu da komentarišu detalje kreditnog aranžmana i razgovora s konkretnim klijentom.

“Shodno uslovima koje je propisao regulator, prvi moratorijum bio je dostupan svim klijentima koji su banci poslali obavještenje da ga prihvataju. Drugi moratorijum mogli su iskoristiti klijenti čija je finansijska situacija pogoršana usljed negativnih uticaja izazvanih epidemijom novog koronavirusa. Treći moratorijum je bio na raspolaganju užem segmentu klijenata. Taj moratorijum se nije odnosio na korisnike stambenih i potrošačkih kredita, već na lica koja su korisnici kredita za potrebe razvoja svog biznisa – a iz oblasti pružanja usluga smještaja i ishrane, za pripremu turističke sezone, kao i kredita za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo”, rekli su iz Erste banke.

Iz te banke su kazali da u situaciji kada dođe do promjene kreditne sposobnosti korisnika kredita, njegova obaveza da redovno vraća mjesečne obaveze ne prestaje.

“Na zahtjev klijenta ili na predlog banke, a u zavisnosti od konkretne situacije, moguće je dogovoriti reprogram koji bi podrazumijevao produženje roka, smanjenje mjesečne obaveze, korišćenje drugih sredstava obezbjeđenja. Banka donosi odluku o odobrenju reprograma na osnovu procjene da li se i pod novim, za klijenta relaksiranijim uslovima, kredit može redovno vraćati. Cilj ovih aktivnosti je izbjegavanje pokretanja mehanizama naplate, koje bankama stoje na raspolaganju, te aktiviranja sredstava obezbjeđenja po kreditima, administrativne zabrane, mjenice ili hipoteke, ako ona postoji”, naveli su iz Erste banke.

Poručili su da, u konkretnom slučaju, banka “i dalje stoji na raspolaganju klijentu da se razmotre mogućnosti restrukturiranja njegovih postojećih obaveza na realnim osnovama, sa ciljem olakšanja njegove finansijske situacije i omogućavanja redovne otplate mjesečnih obaveza”.

Rizici

Iz CBCG su naveli da su posebnom odlukom koja se odnosi na kredite odobrene građanima definisane mjere i obaveze izračunavanja pokazatelja nivoa kreditne zaduženosti građana.

“Banke su dužne da vode evidenciju pokazatelja u svrhu upravljanja kreditnim rizikom i utvrđivanja prihvatljivog nivoa zaduženosti pri odobravanju gotovinskih kredita građanima. To se odnosi na redovne uslove otplate kredita. U slučajevima kada se plasmani naplaćuju prinudnim putem, zarade klijenata se mogu opteretiti u iznosu koji je definisan Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju za čije tumačenje i implementaciju, u kontekstu bankarske supervizije, CBCG nije nadležna. Zahtjev banaka za dodatnim sredstvima obezbjeđenja, u slučajevima kad neki od navedenih pokazatelja nije u definisanim granicama, proističe iz poslovnih politika banaka, izuzev ako se radi o gotovinskim neobezbijeđenim kreditima, za koje je privremenom odlukom propisan način obezbjeđenja preko određene ročnosti”, kazali su iz CBCG.

U CBCG, kojom rukovodi Radoje Žugić, rekli su da im nije dostavljen nijedan prigovor kojim bi korisnici kredita ukazivali da banke traže od njih dodatna sredstva obezbjeđenja.

“CBCG utvrđuje osnovanost svih dostavljenih prigovora klijenata, ukazujući klijentima na obavezu banke, da polazeći od aktuelne situacije, a uvažavajući finansijsko stanje klijenta, sa dužnom pažnjom razmotri osnovanost svih dostavljenih zahtjeva klijenata, a u cilju pronalaženja, u okviru pozitivnih propisa, za obje strane, prihvatljivih modela otplate preostalog dugovanja”, dodali su iz CBCG.

Pejaković: Ako se produži rok otplate da bi se smanjila rata, potreban koleteral

Generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković, kazao je da maksimalna zaduženost klijenta – građanina ne bi trebalo da bude viša od 50 odsto mjesečnih primanja, ali uz njegovu saglasnost može se i preći taj limit uz dokaz održivosti funkcionisanja domaćinstva, u smislu podmirivanja svih potreba porodice.

On je objasnio da su sada promijenjene okolnosti u kojima se vraćaju krediti i u zavisnosti od poslovne politike banke, procjene pojedinačnog plasmana, istorije kreditnog ponašanja klijenta, kašnjenja u otplatama, kolateralu i slično, donose se odluke o restrukturiranju, gdje se traži ojačavanje kolaterala ako postojeći nije dovoljan što je osnov za moguće produženje rokova otplate, a time i smanjenje rata na mjesečnom nivou.

“Korisnik kredita, jemac, ili drugo lice koje lično osigurava ispunjenje obaveza korisnika ima pravo prigovora, ako smatra da se davalac finansijskih usluga ne pridržava odredaba zakona, opštih uslova poslovanja, dobre poslovne prakse i obaveza iz zaključenog ugovora”, objasnio je Pejaković.

On je rekao da su banke podnijele veliki udar na poslovanje odobravanjem dva moratorijuma, a sada restrukturiranjem gdje ipak ima velike razlike od klijenta do klijenta, tako da svi ne mogu da se kvalifikuju u skladu sa željama.

Pejaković je istakao da su banke podržale likvidnost sistema upumpavanjem višem od 155 miliona eura ili 3,2% BDP-a samo za vrijeme prvog moratorijuma, a dodatno drugim moratorijumom, čime se podržala potrošnja na nivou sistema, što je od velikog značaja za ekonomiju.

“Nenaplatom naknada za obradu zahtjeva, korištenje elektronskog bankarstva, bankomata, padom obima poslova, platnog prometa i kreditnih aktivnosti, pad prihoda banaka na sistemskom nivou je u drugom kvartalu bio 66% u odnosu na isti period prošle godine, ili oko 50% pada prihoda za šest mjeseci 2020. godine. Nije snaga i mogućnost svake banke na istom nivou, tako da i reakcija svake banke na izazov može biti drugačija u skladu sa raspoloživošću novca, cijene i ročnosti izvora sredstava”, istakao je Pejaković.

On je podsjetio na negativne reakcije javnosti kada je CBCG krajem prošle godine uvela mjere susprezanja uslova za gotovinske kredite koji su rasli prethodnih godina.

“Po nalazu CBCG nastavak tog trenda je mogao učiniti banke ranjivijim u slučaju eventualne ekonomske-finansijske krize, koja bi direktno pogodila zarade zajmoprimaca, time uticala na manju sposobnost otplaćivanja kredita i odrazila se na banke, i stabilnost sistema. Nažalost, kriza je došla nenadano brzo”, ocijenio je Pejaković.

Izvor: Vijesti

Check Also

Prijavite se za besplatnu online radionicu „Google alati u turizmu“

ICT Hub, u saradnji sa partnerima JS Guruom iz Bosne i Hercegovine i Digitalizuj.Me iz …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *