Budva

“Turizam može ponovo postati pokretač rasta u Crnoj Gori”

Crnogorski turizam, kada završi kriza, može ponovo postati pokretač rasta, uz diverzifikovanu turističku ponudu koja će uticati na produženje sezone, ocijenio je regionalni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Peter Tabak.

On je agenciji Mina-business kazao da bi Crna Gora mogla biti jedna od pogođenijih zemalja u regionu EBRD-a zbog velikog oslanjanja na turizam, koji doprinosi preko 20% bruto domaćeg proizvoda (BDP).

U najnovijim prognozama EBRD-a za Crnu Goru, očekuje se da će BDP pasti 9% u ovoj godini, ali da će se oporaviti 5% u narednoj godini.

– Turizam je među sektorima koji su najviše pogođeni krizom zbog mjera suzbijanja koje pogađaju i zemlje koje šalju i one koje primaju turiste. Ljudi su takođe manje voljni da putuju, jer vide veći rizik od obolijevanja – naveo je Tabak.

On je podsjetio da su dolasci i noćenja turista opali oko 80% u periodu od januara do avgusta i najveći dio sezone je završen.

– Nije iznenađujuće što je BDP u drugom tromjesečju godine opao preko 20 odsto u poređenju sa istim kvartalom prošle godine – dodao je Tabak.

On je, odgovarajući na pitanje koji su najvažniji sektori crnogorske ekonomije koji mogu pokrenuti ekonomski rast zemlje, kazao da je Crna Gora tradicionalno jaka u industriji aluminijuma, gvožđa i čelika i drvnoj industriji, ali i u određenim prehrambenim proizvodima, na primjer meso i neka pića.

– Nedavno istraživanje Bled School of Management i EBRD identifikovalo je crnogorske “skrivene šampione”, globalne ili regionalne lidere na njihovim nišnim tržištima, u registraciji domena i servisiranju superjahti – rekao je Tabak.

On smatra i da informacione i komunikacione tehnologije takođe mogu biti sektor u kojem Crna Gora može postati konkurentnija, posebno ako poboljša poslovno okruženje i kvalitet obrazovanja.

Tabak je naveo da je Crna Gora privukla značajan iznos stranih direktnih investicija (SDI), što je dvostruko više od prosječne zemlje u kojoj EBRD posluje i više od bilo koje druge zemlje Zapadnog Balkana u posljednjih pet godina.

– Na kraju 2018. godine, zalihe SDI po glavi stanovnika bile su oko 8,9 hiljada EUR, gotovo tri puta veće, nego u ostatku Zapadnog Balkana -dodao je Tabak.

Većina SDI od 2006. godine uložena je u nekretnine, odnosno 30%, uglavnom povezanih sa investicijama u vezi sa turizmom.

– Ovo čuva relativno nediverzifikovanu strukturu crnogorske ekonomije i doprinosi njenoj ranjivosti na određene vrste šokova, kao što je trenutni Covid – smatra Tabak.

Prema njegovim riječima, privlačenje više stranih direktnih ulaganja u druge sektore i diverzifikacija ekonomije zahtijevalo bi rješavanje preostalih pitanja u poslovnom okruženju, uključujući smanjenje veličine neformalne ekonomije i nastavak fiskalnog prilagođavanja kako bi se javni dug stavio na održiv put, na primjer daljim jačanjem procedura budžetiranja, upravljanja javnim ulaganjima i javne i poreske administracije.

U najnovijim regionalnim ekonomskim izgledima u regionima EBRD-a, EBRD predviđa sveukupno smanjenje ekonomije od 3,9% ove godine i povratak rastu naredne godine od 3,6%.

– Revidirali smo svoje prognoze naniže u odnosu na prethodni krug u maju i za ovu i za narednu godinu. Tada smo očekivali da će epidemija brzo nestati i da će povrat biti brz – kazao je Tabak.

U međuvremenu, kako je dodao, epidemija se vratila u mnogim zemljama i postalo je dostupno više ekonomskih podataka, što ukazuje da se može očekivati sporiji oporavak.

Tabak je, odgovarajući na pitanje koji su glavni problemi za ekonomsko okruženje u regionima EBRD-a, posebno u zemljama Zapadnog Balkana, s obzirom na uticaj koronavirusa, kazao da se očekuje da će pad BDP-a u tom region biti sličan padu u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

– Međutim, među pojedinim zemljama mogu postojati značajne razlike, zasnovane na ekonomskoj strukturi ili veličini i efikasnosti vladinog odgovora, između ostalog – rekao je Tabak.

On je zaključio da je visok nivo neformalnosti na Zapadnom Balkanu mogao otežati oporavak, jer su oni koji rade u sivoj ekonomiji ranjiviji na ekonomske šokove i možda će imati manji pristup vladinoj podršci.

Check Also

Ko kupuje najskuplje stanove u Srbiji?

I pored pandemije, tržište nepokretnosti u Srbiji u posljednjem kvartalu prošle godine beleži rast od …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *