U Crnoj Gori plate manje rasle nego u BiH i Srbiji

Crna Gora je u posljednjih deset godina imala znatno niži rast zarada nego Bosna i Hercegovina i Srbija, pokazuju uporedni zvanični statistički podaci.

Iako je dosadašnja vlast saopštavala da je Crna Gora najbrže rastuća ekonomije i „regionalni tigar“ na Balkanu to, osim što većina građana nije osjetila suštinski boljitak, ne potvrđuje ni zvanična statistika.

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u julu 2010. godine iznosila je 466 eura, a u istom mjesecu ove godine bila je 521 euro, odnosno imala je nominalni rast od 12 odsto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, njihova prosječna neto zarada u julu 2010. godine iznosila je 799 konvertibilnih maraka ili 408 eura. U istom mjesecu ove godine, ona je iznosila 965 konvertibilnih maraka ili 492 eura, što je rast od 21 odsto u odnosu na iznos prije deset godina.

U julu 2010. godine prosječna neto zarada u Srbiji, prema njenom Zavodu za statistiku, iznosila je 34.591 dinar, što je prema tadašnjem kursu od 105 dinara za jedan euro, iznosilo 329 eura. U julu ove godine neto zarada u Srbiji iznosila je 60.029 dinara, što je prema tadašnjem kursu 511 eura, odnosno postignut je rast od 55 odsto u odnosu na iznos prije deset godina.

Pošto su ovim susjednim zemljama niže cijene električne energije, goriva, hrane, iznosa poreza na dodatu vrijednost, jasno je da iznosi njihovih zarada imaju veću realnu vrijednost. Ni metodologija obračuna zarada nije ista, jer se u crnogorsku zaradu računaju svi isplaćeni dodaci, što nije u potpunosti slučaj u BiH i Srbiji.

(Ne)realno

U Crnoj Gori u ovom periodu nije ni došlo do realnog rasta zarada jer je zbirna inflacija za proteklih deset godina bila 18 odsto, odnosno znatno veća od nominalnog povećanja prosječne zarade. To pokazuje da je došlo do pada realne vrijednosti prosječne zarade za šest procentnih poena. Bruto-domaći proizvod Crne Gore, kojeg Vlada najčešće koristi da pokaže „rast ekonomije“, na kraju 2009. godine vrijedio je tri milijarde eura, a na kraju 2019. godine bio je 4,9 milijardi. Tako je za ovih deset godina ostvaren njegov nominalni rast za 64 odsto.

Neto iznos javnog duga Crne Gore na kraju 2009. godine bio je 1,2 milijarde eura, dok je na kraju prošle godine bio 3,2 milijarde, odnosno za deset godina imao je rast od 167 odsto.

Javni dug je u ovom periodu rastao je skoro tri puta brže nego BDP, što potvrđuje da „rast ekonomije“ nije bilo zasnovan na jačanju privrede već na potrošnji novca iz zaduživanja. Zbog „rasta ekonomije“ zasnovanog na zaduživanju, ni građani nijesu mogli osjetiti povećanje svog standarda, a kriza i period vraćanja duga tek dolazi.

Ovo poređenje pokazuje i da su dvije susjedne zemlje i pored brojnih problema u bliskoj prošlosti, uspjele da dostignu nivo zarada u Crnoj Gori, iako imaju mnogo niži javni dug. Javni dug Srbije na kraju prošle godine iznosio je 52 odsto njenog BDP-a, a ukupni javni dug cijele BiH je 32 odsto njenog BDP-a.

Zrelo za promjenu metodologije

Pred Crnom Gorom je i izazov mijenjanja metodologije obračuna prosječne zarade, koji bi trebalo da obuhvati obračun svih isplaćenih zarada u tom periodu, a ne da u obračun ne ulaze zarade iz preduzeća sa manje od deset zaposlenih gdje je najviše malih zanatskih radnji i trgovina u kojima su zarade najčešće znatno manje od prosjeka.

Monstat je prije dvije godine trebalo postepeno da pređe na obračun zarada iz takozvanog administrativnog izvora, odnosno prema podacima Poreske uprave o svim stvarno isplaćenim zaradama, ali se to odlaže.

Takođe, u Crnoj Gori se radi samo jedna prosječna zarada, dok u mnogim zemljama postoji obračun prosječnih zarada posebno za javni a posebno za privatni sektor, kao i izračunavanje medijalne zarade koja se smatra najobjektivnijim mjerilom jer pokazuje najčešće isplaćivanu zaradu.

U Srbiji se radi više obračuna zarada, pa je tako u julu prosječna zarada u javnom sektoru bila 68 hiljada dinara (581 euro), a u privatnom sektoru je bila 56 hiljada dinara ili 480 eura. Medijalna zarada u julu u Srbiji iznosila je 45,7 hiljada dinara što je 390 eura, odnosno za oko 120 eura je bila manja od zvaničnog prosjeka.

Check Also

Mirko Mazalica izabran za novog direktora TE Pljevlja

Za novog direktora Termoelektrane (TE) Pljevlja izabran je mašinski inženjer Mirko Mazalica, koji je do …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *