Prijete napuštanjem eurozone zbog doštampavanja eura

Evropska centralna banka možda će nastaviti da doštampava euro radi pomoći članicama u pandemiji, što se “sjevernom krilu” ne sviđa.

Dokle Evropska centralna banka (ECB) ima namjeru da doštampava eure i njima kupuje akcije domaće privrede, posrnule pred virusom korona? Nakon prolećnih nadgornjavanja oko fonda za pomoć u nošenju s posljedicama pandemije i ljetnje pauze, članovi Upravnog odbora ECB zavadili su se oko daljih poteza banke u Frankfurtu.

ECB je u junu najavila da će zarad podsticaja privredi eurozone usljed pandemije izdvojiti 1,35 biliona eura za (najnoviji) vanredni program kupovine akcija. Program (novodoštampanog novca) biće aktivan “do juna 2021. godine ili dok banka ne ocijeni da je kriza prošla”, poručila je u to vrijeme uprava ECB. Ali, kada je “korona kriza” u eurozoni i Evropi “prošla”?

Početkom ove sedmice izbila je nova kavga u upravnom odboru ECB. Naime, letošnji privredni oporavak eurozone “u tragovima” nagnao je “sjeverno krilo” upravnog odbora ECB da se – na zatvorenoj sjednici, odakle vjiesti cure do Rojtersa – diskretno založi da se okanu daljeg usijavanja eurokovnica ne bi li “municiju” sačuvali za sledeću eventualnu krizu, piše Politika.

Na drugom kraju “bojnog polja”, Italijan Fabio Paneta, član upravnog odbora ECB, zatražio je da banka ostane “širokih nazora” pred mogućim izazovima. “Asimetrični rizici traže asimetrična reagovanja. Bolje je da pogriješimo čineći više nego čineći manje”, ocijenio je Paneta, po mnogima viđen za predsjednika banke u Frankfurtu jednog dana.

Na ovu Panetinu izjavu, berzanski posmatrači odmah su se dosjetili da je bivši predsjednik ECB Mario Dragi 2014. godine, u vreme finansijske krize u EU, izgovorio gotovo istu rečenicu o tome koliko je “rizično da se uradi manje” nego što je potrebno. Ubrzo nakon toga Dragi je objavio da ECB ulazi u svoj prvi veliki krug doštampavanja eura, koji je na jedvite jade okončan 2018. godine.

Panetinu poruku sa Upravnog odbora ECB na berzama su protumačili kao naznaku da će na posljednjem ovogodišnjem sastanku, u decembru, banka objaviti da će sa SOS akcijom uveliko nastaviti i nakon juna 2021.

Ta berzanska reakcija nije prijala “sjevernom krilu”. Kristin Lagard, predsednica ECB, našla se pred salvom pitanja europarlamentaraca u Komitetu za finansije EU. Ključno pitanje Lagardovoj postavio je Holanđanin Derk Jan Eping, član partije evropskih konzervativaca.

Da li je najnoviji spasilački fond (“korona fond”) privremeni ili trajni mehanizam ECB, pitao je Eping. Jer, ako postane trajni fond, onda eurozona postaje permanentna unija za transfer novca. U tom slučaju, Holandija ne bi imala drugog izbora, već da napusti eurozonu, procenio je Eping.

Na to je Lagardova istakla da je riječ o “jednokratnom” SOS programu, ali da će banka vrlo pažljivo nastaviti da motri finansijsko-privredni razvoj situacije s koronom do kraja godine.

Lagardova nije krila da u upravnom odboru “postoje iznijansirano različita mišljenja”, kao i da je “kompromis moguć ako su razilaženja u stavovima nevelika”.

Jesenja eskalacija drugog kruga pandemije širom EU i eurozone donosi i nove izazove privrednom rastu. Da li će ECB svoj spasilački fond održati i naredne jeseni, odnosno koliko će upravni odbor tim povodom biti složan, ostaje da se vidi.

Check Also

Koga Evropljani podržavaju na američkim predsjedničkim izborima?

Evropljani žele vidjeti pobjedu Joea Bidena nad Donaldom Trumpom na američkim predsjedničkim izborima, pokazuje anketa …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *