Ministarstvo saobraćaja da obustavi dodjelu novca MA

Dodjela novca državnom avio-prevozniku kroz poseban Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju “Montenegro erlajns” (MA) je državna pomoć, navedeno je u rješenju Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) zbog čega pokreću postupak ocjene usklađenosti tog zakona sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Agencija je ovo rješenje donijela na sjednici od 3. septembra. Njime je naloženo Ministarstvu saobraćaja da odmah po prijemu rješenja, obustavi dodjelu novca MA, do odlučivanja o usklađenosti sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Agencija je naložila Ministarstvu da im u roku od 30 dana dostavi propisani obrazac prijave državne pomoći, kao i sve dodatne raspoložive podatke i informacije potrebne za ispitivanje usklađenosti državne pomoći preduzeću MA sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Ukoliko Vlada ne bude zadovoljna na kraju tog postupka, može da podnese tužbu Upravnom sudu.

Posebnim zakonom za MA predviđeno je da država u kompaniju uloži dodatnih 155 miliona eura, a cilj Vlade je bio da se to ne tretira kao državna pomoć, jer bi bilo u suprotnosti sa evropskim standardima i obavezama Crne Gore iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji.

Isplate

Vlada od kraja prošle godine, kada je usvojen zakon za MA, pokušava da taj novac progura do svog najvećeg gubitaša kao “spasavanje kompanije” što nije pravni termin za dodjelu novca iz budžeta. Zakon je stupio na snagu krajem prošle godine, ali nije sprovođen zbog spornog pitanja o tome da li je u skladu sa evropskim standardima o dodjeljivanju državne pomoći privrednim kompanijama koje posluju na tržištu.

Međutim, to nije sprečavalo Ministarstvo saobraćaja da nastavi da uplaćuje novac kompaniji u ovoj godini. MA je 21. jula dobio 10,4 miliona eura od Ministrastva, a u izvještaju sa analitičkih kartica, objavljenih zbog obaveza iz Izbornog zakona, nije navedeno obrazloženje ni svrha uplate. Piše samo da je taj novac isplaćen sa stavke Ministarstva saobraćaja i pomorstva pod “ostali transferi institucijama”. Kompaniji je 25 miliona uplaćeno 25. avgusta iz tekuće budžetske rezerve, svega osam dana prije nego što je Agencija izrekla mjere zabrane Ministarstvu da više finansira MA. Kako je navedeno u analitičkoj kartici, novac je uplaćen na osnovu odluke “Vlade – Ministarstva saobraćaja”.

Državna pomoć

Agencija u rješenju navodi da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU stupio na snagu 1. maja 2010. godine, kao i da se njime “zabranjuje svaka državna pomoć koja narušava ili prijeti da naruši konkurenciju favorizovanjem određenih privrednih društava ili određenih proizvoda”.

Sporazum predviđa i da se osnuje posebna nezavisna agencija koja će se baviti kontrolom državne pomoći, što je u ovom slućaju sadašnja Agencija a bivša komisija za kontrolu državne pomoći.

Agencija sada navodi da je planom restrukturiranja MA iz 2012. godine bila predviđena državna pomoć od 35,6 miliona eura, što je tadašnja komisija odobrila kao zakonitu državnu pomoć. Zakon onemogućava da ista kompanija dobije novu pomoć u roku od deset godine od dobijanja prethodne.

Iz Vlade su do sada tvrdili da i dalje imaju pravo da dodjeljuju pomoć jer plan restrukturiranja iz 2012. godine nije završen ni ispunjen. Međutim, milionske sume novca koje su od tada date kompaniji, nijesu bile uplaćene kao dio ovog plana već su pretvarane u akcije ove kompanije koje su bezvrijedne jer prema izvještajima revizora imaju negativnu vrijednost.

Agencija ukazuje da je plan restrukturiranja još na snazi jer nije prošlo deset godina, ali smatra “da se kompaniji MA može odobriti realizacija nerealizovanih mjera, ali samo u obimu i za namjene već utvrđene planom”.

“Ipak, ovo je takođe uslovljeno detaljnim obrazloženjem zbog čega mjere koje je kompanija bila u obavezi da sprovede nisu ili su samo djelimično realizovane”, navodi Agencija.

Agencija podsjeća da je Ministarstvo saobraćaja 2018. godine dalo MA neusklađenu državnu pomoć od 7,2 miliona eura i u 2019. godini iznos od 5,5 miliona eura. Ispitni postupak o zakonitosti ove državne pomoći pokrenut je u oktobru prošle godine i još traje.

Nema biznis-plana koji bi pokazao da je ulaganje u MA profitabilno za državu

Pravila EU predviđaju da se kod pomoći privrednim kompanijama sprovodi test te kompanije u tržišnoj ekonomiji, takozvani MEO test. Taj test treba da pokaže da li je korisnik pomoći dobio ekonomsku prednost koju ne bi ostvario u uobičajnim trežišnim uslovima i koja mu je omogućila povoljniji položaj u odnosu na njegove konkurente na zajedničkom tržištu.

Prema standardima EU, koje navodi Agencija, nedozvoljena državna pomoć je prisutna tamo gdje nije moguće pokazati da bi investicije dovele do normalnog prinosa kapitala u razumnom roku.

“Evropska komisija zahtijeva da javne vlasti, kao i svaki privatni investitor, očekuju normalan povrat svojih investicija u vidu dividendi ili prodaje svojih akcija. Državna pomoć je prisutna kad god se srednjoročno ili dugoročno ne može očekivati normalan povrat. Prema praksi EK, svaka investicija u kompaniju sa ispodprosječnom profitabilnošću biće posmatrana kao državna pomoć, a ne kao ulaganje države u skladu sa testom subjekta u tržišnoj ekonomiji (MEO test)”, navodi Agencija.

MA nema ni ispodprosječnu profitabilnost, jer svake godine posluje u minusu a ukupni akumulirani gubitak, na kraju prošle godine, iznosio je 98 miliona eura. Vrijednost kompanije je negativna i iznosi minus 59,5 miliona eura, tako da je nemoguće očekivati povrat investicija.

Agencija navodi da je biznis-plan kamen-temeljac za dokazivanje da je odluka države da investira MA vođena profitom, ali da su oni u postupku ocjene Zakona utvrdili da nedostaje odgovarajući poslovni plan, a da dostavljeni plan o konsolidaciji ne dokazuje da će na osnovu ulaganja države doći do prinosa kapitala u razumnom roku. Agencija je analizu “Diloita” koju je Ministarstvo dostavilo, ocjenila kao nepotpunu.

Zbog svega ovoga, Agencija se odlučila na sprovođenje ispitnog postupka u cilju ocjene usklađenosti Zakona o MA sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Izvor: Vijesti

Check Also

Spajanje banaka planirano za 11. decembar

Spajanje Podgoričke i Crnogorske komercijalne banke (CKB) planirano je za 11. decembar i do tog …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *