IT sektor će konačno dobiti pažnju koju zaslužuje

Zakonima o inovacionoj djelatnosti i podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, IT sektor će, kao glavna baza inovativnih preduzeća, konačno dobiti pažnju koju zaslužuje, ocijenio je osnivač DevClub zajednice programera, Dragan Čabarkapa.

Čabarkapa je agenciji Mina-business kazao da ta dva zakona, koje je krajem jula usvojila Skupština, donose dosta korisnih novina od posebnog značaja za razvoj IT zajednice.

„Najznačajnija je svakako ta što konačno imamo set zakona koji će se sa pratećim podzakonskim aktima fokusirati na inovacije i definisati strateški pristup za razvoj istih. Bez inovacija ili bar praćenja modernih tehnoloških trendova nemamo šta da tražimo na globalnom tržištu“, poručio je Čabarkapa.

On je rekao da IT sektor, iako trenutno mali u poređenju sa turizmom, ima ogroman potencijal za rast, zbog velike globalne potražnje.

„Čak i u trenucima krize, IT sektor je generator vrijednosti, a ima i kapacitet za značajno dodatno zapošljavanje. Samim tim, bilo bi suludo neiskoristiti ovaj momenat za razvoj IT sektora i ujedno za diferenciranje naše ekonomije u korist veće otpornosti na eksterne šokove, jer iskreno govoreći – nemamo boljih alternativa“, tvrdi Čabarkapa.

On je podsjetio da sami zakoni definišu još mnogo konkretnih novina poput uspostavljanja Savjeta i Fonda za inovacije.

Čabarkapa je kazao da će efekat tih novina biti poznat tek u godinama koje slijede, a umnogome će zavisiti od toga kako te nove institucije budu funkcionisale i koliko će biti unapređenja u radu u odnosu na slične institucije u prethodnom periodu.

„Ukoliko Savjet za inovacije bude vrhunski, a naš dirigent, Fond za inovacije, nam da nove a odlične instrumente, mi ćemo zajedno imati priliku da kreiramo simfoniju privrednog razvoja koju će biti sa uživanjem slušati i gledati u narednim godinama. A simfonije neće biti ako svako svoj dio ne odsvira savršeno“, naveo je Čabarkapa.

Zakoni koji su usvojeni u Skupštini krajem jula predviđaju da start up-ovi budu oslobođeni poreza do pet godina, kako bi se olakšao početak poslovanja.

Čabarkapa je, komentarišući tu novinu, saopštio da kada čarobni duh iz lampe pita privrednika ‘Koja je tvoja želja’, privrednik mu kaže ‘Želim da nema poreza’.

„Za nas koji imamo želju da radimo na svojim inovativnim idejama kroz osnivanje start up preduzeća, Ministarstvo nauke, koje je predložilo zakon sa ovim olakšicama, predstavlja upravo čarobnog duha iz lampe koji ispunjava naše želje“, saopštio je Čabarkapa.

On je dodao da među članovima DevClub zajednice nema dileme po tom pitanju.

„Oslobađanje poreza do pet godina jeste značajna olakšica za start up preduzeća. Na svim anketama i analizama koje smo radili unutar zajednice u prethodnom periodu porezi i poreske procedure su jedna od najvećih barijera za one koji razmišljaju da se oprobaju u razvoju svojih inovativnih proizvoda. Ovo je tolika olakšica da se plašim da će institucije morati da uvedu kvalitetnu kontrolu kome odobravaju povlastice, da ne bi došlo do potencijalnih zloupotreba“, naveo je Čabarkapa.

Kako dodatna kontrola ne bi kasnije postala dodatna administrativna barijera, preporuka je, kako je rekao Čabarkapa, da se stavi dodatni naglasak na transparentnost kroz javno objavljivanje korisnika svake olakšice i osnova za istu, pa će javnost imati mogućnost da sama identifikuje i ukaže na potencijalne zloupotrebe.

Zakoni predviđaju i oslobađanje poreza na dobit od 100 odsto za ulaganje u start up-ove i fondove za finansiranje inovativnih projekata.

Prema riječima Čabarkape, sa tim predlogom praktično se podstiču crnogorska profitabilna preduzeća da počnu da preuzimaju obrasce ponašanja preduzeća na Zapadu, gdje je kultura investiranja u start up i inovativna preduzeća na mnogo većem nivou.

„Svaki podsticaj u ovom smjeru smatram da je pozitivan i suštinski neophodan. Naš privredni ekosistem je zaglavljen u lokalnom minimumu i da bi našli neki optimalniji ravnotežni položaj potrebno je nešto da nas izgura iz trenutnog. Sa ovim podsticajem, preduzeća koja imaju sredstva na raspolaganju moći će da eksperimentišu u ulozi investitora“, kazao je Čabarkapa.

Pretpostavka je, kako je dodao, da će u toj ulozi, zbog svoje fleksibilnosti i biznis iskustva, biti uspješniji investitor od države, koja je skoro pa jedini subjekat trenutno koja podržava inovativne projekte kroz programe grantova.

„Naravno, da bi se ostvario maksimalni efekat ovih podsticaja neophodna je medijska promocija i veća pažnje šire javnosti. Popularizacijom mogućnosti i efektima investiranja u inovacije na način omogućen ovim zakonom dobićemo edukovanije buduće investitore pa samim tim i investicije sa većim procentom uspjeha, što nam i jeste krajnji cilj“, poručio je Čabarkapa.

Čabarkapa je, komentarišući Vladinu procjenu da kroz ove zakone očekuje povećanje broja start up-ova sa izvoznim potencijalom, kazao da se slaže sa tim.

„Mada, iskreno govoreći, ovakve procjene teško mogu da promaše, jer su nedefinisane i ne prate ih konkretni indikatori učinka po kojem bi se kasnije moglo utvrditi zašto se procjene nijesu ostvarile ili gdje smo to odradili fenomenalan posao pa su rezultati značajno bolji od očekivanja“, kazao je Čabarkapa.

Zbog toga je, kako smatra, primjena ovih zakona od suštinskog značaja, a takođe i preuzimanje odgovornosti za ostvarene ili neostvarane procjene.

Čabarkapa je saopštio i da je bitno imati realna očekivanja u kojem vremenskom periodu se efekti ovih zakona mogu manifestovati.

„Za sve promjene sistemskog tipa, gdje pored svih mogućnosti i resursa na raspolaganju treba i jaka baza kadra, neophodno je određeno vrijeme da prođe da bi oni koji to mogu na pravilan način ih iskoristili. Moja lična procjena je da se značajni efekti mogu očekivati tek za četiri do pet godina pod uslovom da se momentalno krene u reformu i popularizaciju IT obrazovanja na svim nivoima“, dodao je Čabarkapa.

Na pitanje da li bi neku novinu u zakonima koji tretiraju inovativnu djelatnost posebno istakao, Čabarkapa je naveo to što freelanceri konačno postoje kao posebna grupa.

On je podsjetio da DevClub, kao neformalno udruženje IT stručnjaka, okuplja dosta pojedinaca koji svoje intelektualne usluge prodaju direktno stranom tržištu.

Popularno nazvani freelanceri, ova grupa stručnjaka, koristeći vrlo malo lokalnih resursa – sto, stolicu i lični kompjuter, izvozi svoje znanje, a praktično uvozi novac i pravi direktnu korist za crnogorski ekonomski sistem.

„Na ovoj argumentaciji, kroz saradnju sa Ministarstvom nauke, smo dali predlog da se ova grupa stručnjaka – klasifikovani kao freelanceri, prvi put definiše u našem zakonodavstvu. Kroz javnu raspravu svojim komentarima smo odbranili od brisanja članove zakona koji se tiču freelancera i u usvojenoj verziji freelanceri konačno postoje kao posebna grupa“, kazao je Čabarkapa.

Osim lokalnih IT stručnjaka, kako je objasnio, postoji globalna grupa IT stručnjaka koji su izuzetno mobilni, imaju visoka primanja i donose značajne benefite za zemlje u kojima borave.

„U privlačenju te grupe stručnjaka, koji se često nazivaju digitalni nomadi, vidimo veliku šansu za ubrzani razvoj IT sektora kod nas. U kombinaciji sa svim prethodnim benefitima koje novim zakonima uvodimo s jedne strane i znanjem i kontaktima koje digitalni nomadi imaju, mogli bismo da napravimo značajan iskorak u tehnološku budućnost – jer bi to bila naša prečica“, rekao je Čabarkapa.

On je kazao da se nada da će oni koji mogu da utiču znati kako da prepoznaju tu priliku, jer boljih nema.

„A naša budućnost će biti bolja i ljepša samo ako je mi svojim radom ostvarimo“, zaključio je Čabarkapa.

Check Also

I kada je prazna hala znamo da ste s nama!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *