Bilo da ste tek na početku svoje karijere, tek otvarate svoju tvrtku ili ste već dugo na tržištu, rad za 0 eura vam se nerijetko može “obiti o glavu”.
Vjerovatno ste već bili u prilici da vam je ponuđeno da uslugu ili proizvod date besplatno ili ste iz dobre volje kad su vam za njih ponudili novac, samo odmahnuli rukom i nasmiješili se jer vam je iz nekih razloga bilo neugodno da naplatite. Možda gledate na taj odnos dugoročno pa mislite da će vam se uloženo jednog dana isplatiti, a možda to radite jer jednostavno volite svoj posao i nije vam teško da pomognete drugima, a samim time vam je i teže nešto naplatiti.
Koji god razlog za to bio, čak i ako ste uvjereni da time što radite besplatno niste naivni jer imate neku računicu, besplatan rad vam može dugoročno donijeti više štete nego koristi.
Percepcija: novac = vrijednost
Poslovni svijet je prožet psihologijom i različitim percepcijama odnosa rada i vrijednosti. No, ono što je sigurno je da što ste skuplji, ljudi instinktivno percipiraju vašu vrijednost večom. Oni se ne moraju zadržati na toj percepciji jer na nju utiče i njihovo prethodno iskustvo s radom, odnosima i ljudima, ali ako se usudimo da generalizujemo, ljudi više cijene usluge i robu koju plate nego koju dobiju besplatno. Zašto je to tako? Novac je obično mjerilo rada i truda koji iza njega stoji pa svako od nas će prirodno cijeniti više ono u što je rada i truda više uložio jer je do toga “teže doći”. Samim time, ako je vaš proizvod il uslugui dobio jednostavno i lako (čitaj besplatno), velike su šanse da osim hvala nećete puno dobiti od takve investicije. Vraćamo se na suštinu: ako vi ne cijenite sebe toliko da naplatite svoje vrijeme i znanje, jednako toliko će ga cijeniti i drugi (čitaj: nula eura).
Iskustvo koje zlata (ne) vrijedi
U zamku najčešće upadnu mladi ljudi bez iskustva ili oni koji pokreću vlastiti posao jer im je glavni cilj na početku da steknu relevantno radno iskustvo ili da se afirmišu na tržištu, a ne samo da zarade. Koliko god svako iskustvo bilo vrijedno za vaš CV, lični i profesionalni rast, vi imate pravo barem za svoje uloženo vrijeme da tražite naknadu. Ako se ne osjećate da je zaslužujete jer još niste u tom području profesionalac, potpuno je razumno za početni period prihvatiti nižu satnicu i honorar, ali je važno da u skladu s time odredite i objasnite svoju cijenu. U suprotnom, ostavljate utisak na druge da čim ste nešto radili ili radite besplatno, to mora da baš puno ne vrijedi i nije na visokom nivou za koji su spremni dugoročno da plate.
Začarani krug
Obično kad ste jednom vaš proizvod ili uslugu dali besplatno, u budućnosti ih postaje teže naplatiti onoliko koliko vrijede. Osim ako niste na početku jasno naznačili da se radi o testnom proizvodu ili periodu usluge te uz njih odmah priložili i redovite cijene. Na taj način drugi mogu biti svjesniji vrijednosti koju ste im poklonili, a ne da je 0 vaša početna vrijednost.
Kod mladih koji pristanu da stažiraju besplatno, važno je odrediti trajanje, prava i benefite za vrijeme tog stažiranja te koliku platu očekuju nakon završetka. Ukoliko u cijeli proces uđete samo zbog iskustva te ne odredite poštene naknade, vrlo brzo ćete se osjećati podcijenjeno i iskorišteno, a to nije u korist ni vama ni dugoročno kvalitetnom poslodavcu. Na taj način ćete ući u začarani krug gdje ćete na osnovicu moći da tražite do 25% povećanja godišnje te ćete tako na dostojanstvenu platu morati pričekati dugi niz godina, prenosi Manager.ba.
Ljubav prema poslu
U posebno veliku zamku upadaju svi oni koji u poslovnom svijetu slijede svoje srce, a ne svoj razum te se nerijetko nađu u situaciji da su zatrpani poslom, izgubljeni u prekovremenim satima i nagomilanoj frustraciji jer niko ne cijeni njihov rad onoliko koliko ga oni vole i u njemu uživaju. Ono što je teško prihvatiti je da ste sami za to krivi. Pristankom na rad za 0 eura ili na niske satnice samo zato jer nešto volite, vi ste prećutno dali potvrdu drugima da vam je takva naknada dovoljna te da ćete se vi naplaćivati iz svoje ljubavi i motivacije u poslu. Potpuno je u redu da u nečemu uživate, ali i da svoje usluge i proizvode naplatite u skladu s njihovom tržišnom vrijednošću jer ako dajete robu ispod cijene, uskoro ta roba više nema cijenu, a ni tržišnu vrijednost.
Ako ste prvenstveno usmjereni na lični i profesionalni rast, relevantno iskustvo i gradnju dugoročnih odnosa, a ne na novac i profite, sigurno će vam teško pasti da uvedete sebi zabranu na rad besplatno. No, kad odolite iskušenju, primijetićete da će i drugi više cijeniti vaše vrijeme i vaš rad te se prema njima odnositi s poštovanjem.
Zapamtite, poštovanje i uvažavanje od drugih ne možete dobiti ako prvo ne poštujete i uvažavate sebe.
