Talas stečaja u Njemačkoj samo je pitanje vremena

Korona je gurnula njemačku ekonomiju u najveću krizu posle Drugog svjetskog rata. Ipak, broj stečaja za sada je manji nego ranijih godina – zahvaljujući državnoj pomoći. Veliki krah prijeti na jesen.

Spasiti ili pustiti da propadne? To je bilo veliko pitanje u martu. Njemačka savezna vlada odlučila je da spasava.

U Njemačkoj su kompanije obavezne da podnesu zahtjev za stečaj – ako više ne mogu da izvršavaju svoje obaveze plaćanja ili su prezadužene. Zbog pandemije korone, od 1. marta, i za sada do kraja septembra, firme su oslobođene te obaveze.

Mnogim kompanijama je taj predah bio potreban, jer se ekonomija našla u škripcu. To se vidi i po razvoju bruto domaćeg proizvoda: već u prvom tromjesečju pao je za dva procenta, a u drugom za deset. Za godinu u cjelini, stručnjaci očekuju minus od pet do osam odsto.

Da bi se pomoglo kompanijama, uslijedili su ogromni paketi za spasavanje – u Njemačkoj i čitavoj Evropskoj uniji. Između ostalog, njemačka vlada ublažila je propise o takozvanom radu sa skraćenim radnim vremenom, smanjila stopu PDV-a, odobrila privremenu pomoć i poreske olakšice ili je direktno postala jedan od vlasnika velikih kompanija.

Budi dobra do oktobra

Ali, da li sve to pomaže kompanijama da se oporave? U međuvremenu vlada bojazan da bi u oktobru moglo doći do velikog talasa stečaja, čim ponovo počne da se primjenjuje obaveza podnošenja zahtjeva za stečaj.

Broj stečaja se prvo smanjio. “Bilo ih je preko osam procenata manje u prvoj polovini godine nego u istom periodu prošle godine”, kaže Patrik-Ludvig Hanč iz agencije za izdavanje kreditne sposobnosti Creditreform. Savezni zavod za statistiku za jul čak navodi smanjenje od 30 procenata.

Čak i ako se to može tumačiti kao uspjeh, brojke ukazuju i sljedeće – od mera profitiraju kompanije koje su imale probleme i prije korone. Naime, od obaveze podnošenja stečaja izuzete su sve kompanije koje su od 31. decembra 2019. bile prezadužene ili su imale poteškoće s plaćanjem. Međutim, tog ključnog datuma – u Njemačkoj nije bilo govora o koroni i pandemiji. Zbog toga su se masi za spasavanje našle i mnoge firme kojima tu nije mjesto.

Trule kompanije ugrožavaju zdrave

U početku je, naravno, bilo važno preduzećima dati dovoljno slobode kako bi državne mjere pomoći mogle da djeluju.

Međutim, u načelu je važno da i u krizi postoji čišćenje tržišta kroz stečaje, rekao je Hanč. “Ako nijedna kompanija ne ode pod stečaj i ne nestane sa tržišta, to znači da više ne postoji razlika između dobrih i loših poslovnih modela.” Time se može stvoriti problem zdravim kompanijama.

Kada se privreda ponovo pokrene, kompanije i dalje moraju biti oprezne, “jer ni same ne znaju ko je zapravo u stečaju ili nelikvidan i ko će zaista platiti račune”, objašnjava Hanč. Kao rezultat toga, čak i zdrave kompanije mogu upasti u probleme ako im računi ne budu plaćeni. Prete takozvani lančani stečajevi.

Istraživački centar Dojče banke upozorava da takve “zombi kompanije” “sprovode agresivnu politiku cijena koja opterećuje profitnu maržu zdravih kompanija i koči strukturne promjene u cjelini.”

Ne smije se zaboraviti da je još prije korone u mnogim oblastima ekonomije, poput automobilske industrije ili trgovine – počela transformacija. “Korona je sada nešto poput katalizatora”, ističe Hanč. Zbog suspenzije obaveze podnošenja zahtjeva za stečaj taj katalizaor sada ne funkcioniše.

Ako zaista dođe do talasa stečaja čim istekne suspenzija zakona, to će uticati i na tržište rada, kaže Klaus-Hajner Rol iz Instituta za njemačku privredu.

Ozbiljno je posebno to što će biti pogođene banke. “One su povjerioci tih nesolventnih kompanija, a to znači da postoji rizik od bankarske krize”, rekao je Rol.

Seizmograf zvani stečaj – isključen

Pa kako zapravo stoji stvar sa kompanijama u Njemačkoj?

Stečaj je u normalnim vremenima svojevrsni seizmograf za stanje u ekonomiji, kaže Hanč. Pošto je sada “ugašen”, Creditreform je koristio druge pokazatelje. “Posmatrali smo kako se plaćaju računi, koliko ima narudžbina i mnoge druge aspekte. Došli smo do zaključka da kompanijama ne ide dobro”.

To ne iznenađuje. Mnogim kompanijama postepeno ponestaje novca. U svakom slučaju, sve je više nepodmirenih računa koji se tek kasno izmire. Trenutno je ponašanje kompanija u tom pogledu gore nego ikada otkad se počelo s praćenjem tog aspekta poslovanja, dakle od ljeta 2015.

Prema istraživanju instituta Ifo sprovedenom u junu, petina njemačkih kompanija smatra da je egzistencijalno ugroženo koronom. Prema procjenama Creditreforma, u septembru će se oko 550.000 kompanija naći u problemima – ogromnim ili manjim. Radi poređenja: 2018. bilo je ih oko 330.000, tih takozvanih “zombi kompanija”.

Problemi samo odloženi

Ako korona-kriza potraje duže i ako se produži suspenzija obaveze podnošenja zahtjeva za stečaj, broj “bolesnih” kompanija će se povećati, siguran je Hanč. Savezna ministarka pravde Kristine Lambreht želi produžetak suspenzije do marta 2021.

S druge strane, kompanije su zabrinute. Predsjednik Njemačke privredne komore (DIHK) Erik Švajcer vjeruje da bi “produženje bilo jednostrano na štetu povjerilaca i tako ugrozilo druge kompanije”. On smatra da bi bilo bolje kada bi se zakon o stečaju reformisao. Udruženje stečajnih upravnika u Njemačkoj takođe upozorava na dalju suspenziju obaveze prijavljivanja stečaja.

Kako bi se smanjio očekivani talas stečaja i da se prezaduženost kompanija ne bi pogoršala, Klaus-Hajner Rol predlaže da se više ne daju hitni krediti, jer “u nekom trenutku ti krediti moraju da se vraćaju. “Umjesto toga, određeni krediti koje je kompanija dobila, mogli bi postepeno da budu pretvoreni u pomoć – na primjer za zadržavanje radnih mjesta ili stručnu obuku.

Check Also

Grupa Mercator povećala prihode u poređenju s prošlom godinom

Prihodi Mercator Grupe u prvih devet mjeseci 2020. porasli su za 2,1% u odnosu na …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *