Vlada planira početak izgradnje nove dionice auto-puta, iako je u svojim dokumentima zvanično saopštila da toga neće biti

Predsjednik Vlade Duško Marković juče je u Kolašinu, kako je objavljeno na Tviter nalogu Vlade, kazao da “želimo sljedeće godine da otvorimo prvu dionicu auto-puta Bar – Boljare i da nastavimo naredne dionice”.

Međutim, Vlada je prije samo dva mjeseca usvojila Makroekonomski okvir 2020/2022, kao dio rebalansa budžeta za ovu godinu u kojem je navedeno:

“Nakon 2021. završava se projekat izgradnje prioritetne dionice auto-puta, a gradnja daljih dionica nije predviđena ovim srednjoročnim scenarijom”.

“Vijesti” su juče poslale zahtjev kabinetu premijera sa molbom da pojasne ovu njegovu izjavu i kažu kako Vlada planira početak izgradnje nove dionice auto-puta, iako je u svojim dokumentima zvanično saopštila da toga neće biti. Druga faza izgradnje auto-puta je od Mateševa do Andrijevice. Dugačka je 23 kilometra, a prema ranijim vladinim procjenama koštala bi 273 miliona eura i gradila bi se dvije godine.

Sadašnja dionica auto-puta od Podgorice do Mateševa, trebalo je da bude završena u maju prošle godine, ali je odložena za oktobar ove godine bez naplate penala od izvođača kineskog CRBC-ija čime je Vlada priznala svoju krivicu za kašnjenja. Vlada sada pregovora sa CRBC-ijem oko prolongiranja i ovog roka za ljeto naredne godine, kao i u vezi sa zahtjevima za dodatnim plaćanjima. Dosadašnja dodatna plaćanje za nepredviđenu petlju Smokovac, elektro i vodovodnu mrežu, i neke pristupne puteve, već su prešla 90 miliona eura. Time će ukupni troškovi za ova 42 kilometra, zajedno sa kamatama, kursnim razlikama i “neplaniranim” rashodima, narasti na 1,3 milijarde eura.

Zbog pada BDP-a i rasta zaduženja, javni dug Crne Gore će na kraju godine dostići 90 odsto BDP-a. To smanjuje mogućnosti države da se zadužuje, pa čak i da organizuje projekte kroz takozvana “privatno-javna partnerstva”. Sve ovo priznala je i Markovićeva Vlade u dokumentu iz juna.

“Potrošnja države će biti uslovljena značajno nižim prihodima od planiranih i ostvarenih prethodne godine, i biće podložna kreiranju dodatnog budžetskog prostora uštedama na određenim budžetskim pozicijama i reklasifikacijom rashoda. Trenutni fiskalni parametri Crne Gore, uslovljeni velikim kapitalnim javnim projektom auto-puta, ne dozvoljavaju značajnije novo zaduživanje, dok će istovremeno ove godine biti prekinuti prethodno uspostavljeni pozitivni trendovi u naplati budžetskih prihoda i sprovođenju mjera fiskalne konsolidacije, što će u konačnom, dovesti do privremenog pogoršanja fiskalne pozicije.

Rast državne potrošnje u ovoj godini ipak će biti opredijeljen visokim rastom subvencija za dio bruto zarada preduzećima koja su direktno ili indirektno pogođena mjerama obustave poslovanja, pri čemu će cjelokupni paket podrške uz brojne druge dodatne mjere znatno ublažiti negativne posljedice po ekonomski rast i naročito važne indikatore tržišta rada. Rješenja u finansiranju će se tražiti u dogovoru sa najvažnijim partnerima poput EU i aranžmanima sa svjetskim finansijskim institucijama”, navela je Markovićeva Vlada u obrazloženju rebalansa budžeta.

Mole MMF za pomoć, a on je protiv nastavka auto-puta

Vlada je nakon usvajanja rebalansa pokrenula pregovore sa MMF-om u vezi kreditne podrške, tvrdeći da zbog toga neće od ove finansijske institucije imati dodatne uslove kao što su smanjenje javne potrošnje.

MMF je međutim i prošle godine ukazao da ne treba nastavljati gradnju drugih dionica auto-puta zbog visokog javnog duga.

“Nadležni organi treba pažljivo da postupaju sa planovima za završetak auto-puta Bar-Boljare. Izgradnja prve faze je bila skupa, što je zahtijevalo da nadležni organi usvoje teške mjere fiskalnog prilagođavanja. Preostale faze takođe mogle bi da budu skupe za javni sektor. U ovoj fazi, ekonomski benefiti projekta u cjelini su nezivjesni, a fiskalni resursi bi mogli da se iskoriste za alternative namjene. Pored toga, studije koje su sprovedene prije nekoliko godina pokrenule su pitanje ekonomske izvodljivosti projekta. Nadležni organi su nedavno naručili dodatne studije za ponovnu evaluaciju projekta na osnovu ažuriranih informacija. Ukoliko nove studije ne razbiju prethodne sumnje na adekvatan način, mi razumijemo da će nadležni organi revidirati svoje investicione planove, i da će nastaviti sa projektom kada javne finansije budu dovoljno ojačane”, naveo je MMF.

Iz ove institucije kažu i da bi požurivanje sa završetkom projekta moglo i da podrazumijeva velike fiskalne troškove.

“Teret ovih troškova bi vjerovatno izložio ekonomiju tako da bude osjetljivija na šokove”, naveo je MMF u izvještaju za prošlu godinu.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

Wall Street porastao nakon četiri dana pada

Na Wall Streetu su u utorak indeksi porasli, prvi put u posljednjih pet trgovinskih dana, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *