Države koje subvencioniraju firme koje zapošljavaju mlade

Jedna od mjera za podsticanje integracije mladih ljudi na tržište rada, koja je na snazi u većem broju država – Češkoj, Estoniji, Finskoj, Hrvatskoj, Kipru, Litvaniji, Sloveniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, odnosi se na subvencije koje dobijaju poslodavci pri zapošljavanju mladih. Mimo toga, u pojedinim zemljama predviđene su i poreske olakšice za poslodavce.

To je pokazalo istraživanje skupštinskog Centra za istraživanje o mjerama i inicijativama koje se sprovode za integraciju studenata i mladih na tržište rada u pojedinim zemljama.

Primjeri

– U Srbiji, na primjer, kompanije koje povećaju broj zaposlenih i zaposle one koji nijesu bili u radnom odnosu tokom 2019. godine oslobađaju se plaćanja 70 odsto poreza na zarade i doprinose za penzijsko invalidsko osiguranje za ta lica tokom 2020. godine, odnosno 65 odsto tokom 2021. i 60 odsto tokom 2022 – naveli su oni, dodajući da je u Sloveniji na snazi oslobađanje od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje.

Ističu da se kroz određene projekte poslodavci, na primjer, u Estoniji podstiču da zaposle mlade, na način što im se pruža mogućnost da ostvare pravo subvencije za zarade u trajanju do 12 mjeseci. Poslodavac je u obavezi da sa korisnikom zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme ili na period koji ne može biti kraći od godinu.

– Sama vrijednost subvencije iznosi 50 odsto mjesečne zarade zaposlenog. Međutim, maksimalna vrijednost ne može biti veća od dvostruke minimalne zarade koja je u 2017. godini iznosila 470 eura na mjesečnom nivou – precizirali su u istraživanju.

Tokom analize došli su do saznanja da se u pojedinim zemljama realizuju posebni projekti za zapošljavanje studenata završnih godina ili diplomiranih studenata – poput Češke, Slovenije, Poljske, Švedske.

– U Poljskoj je Parlament studenata 2014. godine pokrenuo internet bazu podataka Lepszepraktiki koja sadrži sve poslove i radna mjesta dostupna studentima, prema kategorijama zanimanja i regionima zemlje. Poljski instrument Akademski poslovni inkubator namijenjen je uglavnom studentima i nudi mogućnost osnivanja probne kompanije, bez registracije preduzeća, kako bi se pokrenulo poslovanje i stekla podrška bez velikog rizika – istakli su oni.

U Švedskoj postoje sporazumi o uvođenju u profesiju, gdje Vlada pruža podršku mentoru u iznosu od oko 255 eura mjesečno po zaposlenom i finansijsku podršku za posebne informativne kampanje o poslovima uvođenja u profesiju i poslovima za studente.

Sa druge strane, istraživanje skupštisnkog Centra pokazuje da je koncept studentskog rada u Sloveniji prepoznat u zakonodavstvu kao privremeni i povremeni rad učenika i studenata i predstavlja pravni odnos u kojem učenik ili student obavlja posao za drugo (pravno) lice, koji se računa kao penzijski staž.

– Studentska organizacija Slovenije vodi evidenciju o studentskom radu putem informacionog sistema znanja, iskustava i kompetencija stečenih povremenim i privremenim radom studenata, što poboljšava mogućnosti zapošljavanja mladih, podstiče svijest mladih i poslodavaca o značaju kompetencija stečenih ovom vrstom rada, podstiče mlade na sticanje kompetencija koje se traže na tržištu rada i jača učešće na tržištu rada – objašnjavaju oni.

Podsticaji

Programi namijenjeni podsticanju zapošljavanja mladih za specifične kategorije zanimanja postoje na Kipru – konkretno projekat zapošljavanja novih diplomiranih pravnika mlađih od 29 godina koji se sprovodi od septembra 2017. godine do kraja 2020. Tu je i projekat zapošljavanja diplomaca iz oblasti arhitekture i građevinarstva mlađih od 29 godina koji nijesu zaposleni, niti aktivni u procesu obrazovanja i obuke.

– Slično tome, u Švedskoj se od 2012. sprovodi program stažiranja „Tehnološki skok“ namijenjen maturantima srednjih škola. Više od 200 poslodavaca nudi pripravnički staž u okviru tog programa. Tokom četiri mjeseca zaposlenja sа punim radnim vremenom, pripravnici dobijaju mentora i mjesečnu zaradu. Među mjerama za podsticanje zapošljavanja mladih su i takozvani programi rotacije poslova koja se organizuje u slučajevima kada se nezaposlena lica privremeno zapošljavaju na mjestima zaposlenih koji su odsutni, na primjer u slučajevima roditeljskog odsustva, stručnog usavršavanja ili odmora. Suština je da nezaposleni imaju priliku da steknu radno iskustvo tokom zamjene radnika koji je na odsustvu (Finska, Litvanija) – precizirano je u istraživanju.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, zaključuju iz Centra, postoji Grupa za pitanje zapošljavanja mladih kao neformalno tijelo sačinjeno od poslanika oba doma parlamenta koji imaju zajednički interes za određena pitanja koja se tiču mladih. Primarni cilj ove grupe ,,koja se redovno sastaje je podsticanje zapošljavanja mladih ljudi i uopšteno uloge mladih ljudi u ekonomiji, isticanje potrebe za kvalitetnim mogućnostima za mlade, te dijeljenje najbolje prakse u toj oblasti“.

Posljedice pandemije koronavirusa

Prema podacima Međunarodne organizacije rada iz 2020. godine koji se navode u istraživanju skupštinskog Centra, prije pojave pandemije kovida-19, mladi, od 15 do 24 godine, već su bili tri puta češće nezaposleni u odnosu na odrasle, dok je 126 miliona mladih radnika bilo u ekstremnom i umjerenom siromaštvu širom svijeta.

Ističe se da se očekuje da će rast nezaposlenosti kao rezultat krize izazvane korona virusom premašiti stopu nezaposlenosti nakon globalne finansijske krize 2009. godine.

– Na osnovu iskustva iz 2009. godine, bez ciljane intervencione politike, vjerovatno je da će mladi opet biti nesrazmjerno pogođeni globalnom recesijom, s tim da će tokom faze oporavka biti veći procenat nezaposlenosti mladih u odnosu na odrasle, a zapošljavanje mladih sporije – navode oni.

Dodaju, između ostalog, kako je Vlada Kanade pripremila niz mjera u sklopu Plana za reagovanje u kriznim situacijama kovid-19 koje će pomoći kanadskim studentima i tek diplomiranim studentima da prebrode izazove, te podržati njihov budući uspjeh.

– Ovaj plan podrazumijeva investiciju u vrijednosti od oko devet milijardi dolara – ističu oni.

Milioni mladih u svijetu trajno bi emigrirali da imaju šansu

Oko 497 miliona mladih ili otprilike 41 odsto svjetske populacije mladih, navode iz Centra za istraživanje Skupštine Crne Gore, radno je aktivno.

– Od toga je 429 miliona mladih zaposleno, dok približno 68 miliona njih traži posao (definisani su kao nezaposleni). Više od polovine mladih – oko 776 miliona – nije radno aktivno, što znači da nijesu zaposleni, niti traže posao. Značajan dio mladih se školuje, ali istovremeno mogu biti zaposleni, tražiti (honorarno) posao i stoga mogu spadati u grupu nezaposlenih. Korisno je napomenuti da veliki broj mladih ljudi, konkretno 267 miliona njih nije u radnom odnosu, ne pohađa obrazovanje ili obuku, što je pokazatelj da mnogo mladih ljudi širom svijeta ne doprinosi samorazvoju i razvoju društva sticanjem vještina ili radnim angažmanom – navode oni.

Činjenica da bi milioni mladih ljudi širom svijeta trajno emigrirali da imaju šansu ,,naglašava hitnu potrebu da se kreatori politika pozabave problemom prepreka na tržištu rada, te nesigurnih uslova rada sa kojima se suočavaju mladi u mnogim zemljama širom svijeta“.

Izvor: Pobjeda.me

Check Also

Javni dug Srbije premašio 27 milijardi eura

U 2020. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 24,3 milijarde eura (oko 53 …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *