Na koji način će se zakrpiti nove rupe u budžetu nakon izbora?

Predsjednik Vlade Duško Marković, u nedjelju je rekao “da nema govora o smanjenu plata u državnoj upravi, institucijama i preduzećima”, ali iz njegovog kabineta nije odgovoreno na pitanje “Vijesti” – na koji drugi način će zakrpiti nove rupe u državnom budžetu.

Rebalansom budžeta Vlada je u junu predvidjela da će doći do pada turističke potrošnje od 40 odsto, kao i da će pad crnogorske ekonomije iznositi 6,8 odsto. Prema zvaničnim podacima, pad turističke potrošnje u julu i na početku avgusta iznosi 92 odsto, što će izazvati veći pad BDP-a od planiranog i uticati na pad državnih prihoda u većem iznosu od onog predviđenog rebalansom.

“Molimo Vas da nam odgovorite na koji način Vlada planira da sanira ovaj novi deficit u budžetu ako neće biti smanjenja zarada u javnom sektoru? Da li to znači da će se Vlada odlučiti za povećanje dažbina građanima i privredi, povećanje javnog zaduženja, za prodaju državnih kompanija i prirodnih resursa, ili ima neko drugačije rješenje? Ako imate u planu neko drugo rješenje, molim Vas da nam ga navedete”, pitale su “Vijesti” premijera u nedjelju.

Iz premijerovog kabineta juče nijesu željeli ni da kažu da li će uopšte poslati odgovore. Budžetske probleme, kada je počela ekonomska kriza 2009. godine, Vlada je “rješavala” povećanjem skoro svih poreza i akciza, a PDV-a dva puta sa 17 na 19, pa na 21 odsto.

Svi zvanični pokazatelji ukazuju da se po ekonomiju i državni budžet očekuju mnogo gori rezultati od onih iz junskog rebalansa budžeta, ali gori i od onih iz krize od prije 12 godina.

Industrijska proizvodnja u drugom kvartalu bilježi pad od 16 odsto, a pad prometa u trgovinama na malo je iznad 20 odsto. Vlada je u junu prihodovala 132 miliona eura, dok je potrošila 172 miliona eura, dok se još veći deficit očekuje u avgustu, koji je tradicionalno mjesec s najvećim prihodima za državnu kasu zbog špica turističke sezone. Broj zaposlenih na kraju juna bio je za 35 hiljada manji nego u istom mjesecu prošle godine. U padu su i iznosi doznaka crnogorskih radnika i građana iz inostranstva, kao i direktne strane investicije i domaća potrošnja.

“Vlada garantuje redovnost plata, penzija i socijalnih primanja. Povećavali smo i plate i penzije i socijalna davanja kad god smo mogli, a smanjivali jedino funkcionerima kada je to bilo nužno. Obezbijedili smo podršku našoj privredi i građanima, osigurali održivost javnih finansija na duži rok, i zato nema govora o smanjenju plata u državnoj upravi, institucijama i preduzećima”, saopštio je u nedjelju Marković.

Njegova izjava da su smanjivali plate funkcionerima i nije baš tačna jer su prije četiri godine, kada je usvojen Zakon o zaradama u javnom sektoru, funkcionerima povećane plate prosječno za 25 do 30 odsto, a kod nekih pozicija i do 50 odsto, dok je zaposlenima u javnom sektoru tada zarada povećana u iznosima od tri do pet odsto, a na nekim radničkim pozicijama povećanja uopšte nije ni bilo. Nakon pritiska javnosti, plate funkcionera su simbolično smanjene, uz obilje drugih privilegija.

Opozicija u predizbornim programima navodi da bi budžet više punila boljom naplatom od onih koji imaju više – oporezivanjem viših zarada s višim stopama poreza, oporezivanjem luksuza, naplatom poreskih dugova od tajkuna, ali i provjerom privatizacija i oduzimanjem imovine za koju nema dokaza o legalnom porijeklu.

Ima li tajnih pregovora s MMF-om?

Međunarodni monetarni fond godinama ukazuje da je javni sektor Crne Gore preglomazan i skup i da ga građani i privreda ne mogu finansirati. U 2006. godini iznos u budžetu za bruto zarade u javnom sektoru bio je 211 miliona eura, a sada je 498 miliona eura.

Vlada se ove godine odlučila za kreditni aranžman kod MMF-a, ali je tvrdila da neće biti uslovljavanja te organizacije da se smanje javni rashodi. Skupština je rebalans budžeta po hitnom postupku u junu usvojila tačno dan pred početak pregovora s MMF-om.

Lider PzP-a Nebojša Medojević kazao je u nedjelju da DPS sprema plan masovnih otpuštanja iz javnog sektora, smanjenje plata i penzija, uvođenje kriznog poreza na plate preko 450 eura, navodeći da o tome tajno pregovara s MMF-om.

Check Also

“Ralf Loren” dijeli otkaze i seli se na internet

Američka kompanija “Ralf Loren” odlučila je da smanji broj zaposlenih širim svijeta do kraja svoje …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *