Balkan bi mogao biti jedan od pobjednika u post-covid eri

Uprkos kratkoročnoj volatilnosti uzrokovanoj pandemijom u prvom polugodištu 2020., balkanska regija mogla bi biti jedan od relativnih pobjednika na globalnom nivou u eri post-COVID.

Ulagači u dionice trebali bi priznati da je regija na putu da primi jedan od najvećih stimulativnih paketa na globalnom nivou (ekvivalent 17% do 35% BDP-a) kroz olakšice iz EU fonda za oporavak i budžet, a takođe će imati koristi od ključnih ekonomskih i poslovnih trendova nakon COVID-a. Istovremeno, regionalna tržišta nude neke od najatraktivnijih valuacija na globalnom nivou, navodi analitičari East Capitala u tekstu objavljen na intellinewsu.

Suočavajući se sa najvećim ekonomskim padom u vremenu poslije Drugog svjetskog rata, europske vlade složile su se provesti vanredni skup mjera, uključujući uspostavljanje Fonda za oporavak EU, veličine 750 milijardi eura, s ciljem olakšavanja ekonomskog oporavka širom Evropske unije. Fond će uključiti 390 milijardi eura bespovratnih sredstava (ostatak je u obliku dugoročnih zajmova s ​​niskom kamatnom stopom) usmjerenih na široku infrastrukturu i projekte “zelene energije”.

Kao rezultat toga, Jugoistočna Europa (Grčka, Zapadni Balkan) će biti ključni korisnik Fonda za oporavak EU i budžeta EU 2021-2027, zbog veličine alokacije sredstava, njenog vremenskog rasporeda i snažnih multiplikacijskih efekata na ekonomije.

U pogledu veličine, kombinirani EU fond za oporavak i kohezijski fondovi EU za razdoblje 2021. – 2027. su ogromni. Bugarska i Hrvatska dobiće sredstva u iznosu od 35% svog BDP-a za 2019. godinu, dok će Grčka, Rumunija i Slovenija dobiti potporu u iznosu od 27%, 26% i 17% svog BDP-a za 2019. godinu. To znači dodatnih 2,5% do 5% BDP-a godišnje, što će biti od velike pomoći srednjoročnim ekonomskim izgledima.

– Naši razgovori s donosiocima politika u Sloveniji i Grčkoj sugerišu da vlade neće gubiti vrijeme u pripremi projekata kako bi mogle privući većinu dostupnih sredstava, navode analitičari East Capitala.

Dodaju kako očekuju značajne multiplikacijske efekte na ekonomski rast jugoistočne Evrope budući da će sredstva biti usmjerena na višestruke široke infrastrukturne projekte i bit će fokusirana na zelenu transformaciju i poboljšanja strukturne učinkovitosti.

U Grčkoj, na primjer, srednjoročna potencijalna stopa rasta BDP-a može se povećati za 2-2,5 pps u odnosu na prethodne procjene.

– Vjerujemo da će većina zemalja u regiji uspjeti rasti brzinom od 5%, okruženju koje bi trebalo podržati lokalna poduzeća i njihovu zaradu.

Vreme je još jedan vrlo pozitivan faktor, jer je oko 70% EU fonda za oporavak namijenjeno do 2023. godine i u potpunosti biti isplaćeno do 2026. godine, kako bi se olakšao ekonomski oporavak ranije u ciklusu, navode analitičari.

U trenutnom okruženju političke i korporativne ambicije se usklađuju stavljajući veći naglasak na lokalnu proizvodnju, preokrenuvši tako dugogodišnje trendove za podsticanje proizvodnje u inostranstvo.

– Razumno je očekivati ​​da će veliki dio evropskih kompanija pokušati povezati proizvodne lance unutar EU i susjednih zemalja. Balkan i Turska mogu biti regije izbora s obzirom na njihov visoki nivo obrazovanja i profesionalnih vještina, u kombinaciji s još uvijek znatno nižim prosječnim platama u poređenju sa zapadnom Evropom (prosječna plaća u Rumuniji u prvom kvartalu 2020. bila je 1082 eura mjesečno u odnosu na 4035 eura za Njemačku)

Iseljenici koji se vraćaju kući još je jedan trend koji bi trebao biti strukturno pozitivan za rast u regiji, jer nedostatak radne snage opada. Povratak barem dijela dijaspore uzrokovaće značajno povećanje nivoa potencijalnog rasta BDP-a, zaključuju u East Capitalu.

Mnoge zemlje jugoistočne Europe izrazito su zavisne od turizma, a iako je početni šok bio negativan, očekuje se da će na dugoročni turizam najviše uticati ograničenja putovanja i zdravstveni propisi, dok bi kratkoročni promet trebao imati koristi.

Veće šanse Evropljana da putuju u Grčku, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku umjesto odmora u daleke zemlje, koriste Balkanu u smislu preraspodjele turističkih tokova.

Baza lokalnog novca uloženog na regionalna tržišta dionica nastavlja se širiti i sada je značajan pokretač na tržištu. Posljednjih godina, na leđima rastuće stope zaposlenosti i rastućeg raspoloživog dohotka, domaći penzioni fondovi su se povećali i stabilni prilivi dugoročnog novca usmjeravaju se na lokalna tržišta kapitala.

Tržišta dionica u regiji su u 2020. godini doživjela različite obrasce, a padovi su se kretali od 9% u Sloveniji do čak 33% u Grčkoj. Rumunija i Turska su imale između 16% i 20% pada. Ali na većini tržišta uglavnom su lokalni ulagači sakupljali dionice. Smatramo da će pozitivni ekonomski izgledi i niske procjene na kraju omamiti i strane investitore, navode iz East Capitala.

Izvor: Indikator.ba

Check Also

Naslovne strane dnevnih novina za 23. septembar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *