Zatišje pred oluju: Covid-19 tempirao bombu zvanu poslovna nesolventnost

Dok ekonomije  pojedinih zemalja izlaze iz zastoja izazvanog pandemijom, očekuje se da će najveći skok nesolventnosti kompanija doći tek od kraja 2020. do prve polovine 2021. godine, piše u najnovijem izvještaju portala kompanije Euler Hermes koja se bavi kreditnim osiguranjem.

To će biti rezultat neravnomernih startnih uslova, kao i različitih strategija otvaranja zemalja i mjera hitne politike predviđenih u vidu pomoći za kompanije, posebno kako se naglašava u vezi sa rješavanjem problema nesolventnosti.

Porast globalnog indeksa nesolventnosti vjerovatno će dostići rekordni nivo od plus 35 odsto do 2021. godine, jer se taj problem nagomilavao tokom dvije godine.

Pri tome treba imati u vidu da je polovina zemalja bilježila nove rekorde, prvi put od finansijske krize 2009. godine.

Gdje su glavna žarišta

Najveći skok biće zabilježen u SAD, u iznosu od 57 odsto u periodu od 2019. do 2021. godine.

Brazilu će skok nesolventnosti biti 45 odsto, Kini 40 procenata.

U glavnim evropskim državama poput Velike Britanije gde biće na primjer 43 odsto, Španiji 41 procenat, Italiji 27, Belgiji 26 i Francuskoj 25 odsto.

Prema prognozama očekuje se da će dvije od tri zemlje objaviti snažniji porast nesolventnosti u 2020. godini nego u 2021.-oj i to prije svega u SAD-u, Brazilu, Kini, Španiji i Italiji.

Ipak, svaka treća zemlja će prema prognozama bilježiti ubrzanje u pogledu rasta nesolventnosti naredne godine i to se prije svega odnosi na Indiju, Veliku Britaniju, Francusku i u manjoj mjeri Njemačku.

Preuranjeno povlačenje mjera pomoći privredi zbog pandemije moglo bi da pogorša stanje, povećavajući nesolventnost od pet do deset odsto.

A ako se globalnoj ekonomiji oduzme duže od očekivanog za oporavak od šoka Covid-19, porast nesolventnosti mogao bi porasti sa već prevelikih 50 na 60 odsto, prenosi portal Novaekonomija.rs.

Međutim, iako državna podrška kompanijama kratkoročno ublažava nesolventnost, ona bi takođe mogla da podupre takozvane zombi kompanije.

To bi kako se prognozira, svakako povećalo rizik da se upadne u nesolventnost na srednji ili duži rok.

Generalno nesolventnost je pala za sedam odsto u Centralnoj i Istočnoj Evropi u vremenu prije pandemije i to se odnosi na period do prvih mjeseci 2020.

Prema najnovijim prognozama očekuje se da će u tom regionu stopa nesolventnosti preduzeća skočiti za oko 35 odsto u periodu od kraja ove do polovine naredne godine.

Od nama bliskih zemalja u ovom izvještaju pominje se Turska, gdje se predviđa da će rast nesolventnosti biti veći od 50 odsto u odnosu na krizu 2009. godine.

Nakon toga, takođe u crvenim zonama nalazi se Bugarska, ali ispod globalnog prosjeka i sa porastom koji ne bi trenbalo da bude veći od 50 odsto u odnosu na poslednju finansijsku krizu.

U izvještaju se pominje i Rumunija, ali je označena u zelenoj zoni, ona očekuje rast nesolventnosti, ali u granicama duplo manjim nego 2009. godine.

Check Also

Dionice Tesle tonu nakon razočaravajućih najava oko baterije

Dionice Tesle juče su potonule 5,6 posto jer su investitori negativno reagovali na suzdržane najave …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *