Sport i biznis: Treba li ograničiti enormne zarade fudbalera?

Njemačka fudbalska liga (DFL) razmišlja o uvođenju gornje granice za plate profesionalnih igrača. Je li to uopšte realno? Stručnjaci kažu da je tema vrlo kompleksna, piše DW.

Njemačka vlada uputila je predlog da se uvede generalna gornja granica za plaće u njemačkom profesionalnom fudbalu. Iza te inicijative stoji zamjenik predsjednika Njemačkog parlamenta, SPD-ov političar Thomas Oppermann.

Oppermann je zamolio Naučnu službu Bundestaga da izradi dvije ekspertize kojima se treba istražiti mogućnost uvođenja gornje granice u evropskom fudbalu. Zaključak je sljedeći: takozvani „Salay Cup“ je u načelu moguć – i ne krši pravo Evropske unije.

Ipak, prema mišljenju Jana F. Ortha, stručnjaka za sportsko pravo na Univerzitetu u Kölnu, ova tema je pravno veoma kompleksna. Zato predlaže donošenje rješenja za evropski, a ne samo njemački nogomet.

„Naime, moguće je samo sveevropsko rješenje, i to uključivanje UEFA-e, naravno samo ako postoji sportsko-politička volja za uvođenjem Salary Cupa“, kaže.

Inače, model Salary Cupa se već odavno pokazao dobrim u američkom sportu, na primjer u NBA ligi. Tamo se na početku sezone dogovori ukupni budžet koji svaki pojedini klub smije potrošiti na plate igrača. Definisan je samo „minimalac“, odnosno najniža moguća plata. Obzirom da je ukupna svota limitirana, time se automatski sprječava da finansijski jaki klubovi angažuju brojne vrhunske igrače.

Sindikat fudbalskih igrača VDV uvođenje Salary Cupa po uzoru na SAD ne smatra pretjerano smislenom idejom: „Cijenu definiše tržište”, rekao je šef VDV-a Ulf Baranowsky listu “Frankfurter Allgemeine Zeitung”:

“Kad se radi o tome kako pozicionirati fudbal da bude spreman bolje da reaguje na buduće krize, onda se u prvom redu trebamo pobrinuti oko toga da sami klubovi imaju više temeljnog kapitala, odnosno da se uvedu bolji instrumenti osiguranja od kriza.“ Kadrovski troškovi u ovom trenutku čine samo oko 37 posto budžetskih njemačkih profesionalnih klubova, dodaje Baranowsky.

Naime, cijeli niz klubova Bundeslige i 2. lige našao se u problemima nakon izbijanja pandemije. Jedva se spriječilo i prve insolventnosti. Profi-fudbal morao se suočiti s nekoliko ozbiljnih pitanja. Njemački fudbalski  savez (DFB), Njemačka fudbalska liga (DFL, udruženje profesionalnih klubova) i sami klubovi su rekli kako žele „propisati“ novu filozofiju poslovanja. I ubuduće djelovati s poniznošću i mjerom.

FC Schalke 04 je kao prvi bundesligaški klub uveo gornju granicu za nove ugovore. Ali taj potez se više može zahvaliti činjenici da se klub iz Rurske oblasti našao u finansijskom škripcu, odnosno da je Schalkeu bilo potrebna dvocifrena garancija savezne pokrajine Sjeverna Rajna i Vestfalija kako bi izbjegao stečaj.

Uglavnom, prođe li ova njemačka inicijativa klubovi Bundeslige biće pioniri po pitanju evropskog rješenja.

“Mali klubovi mogu preživjeti samo ako veliki klubovi budu etički bolje nastupali”, rekao je za ARD: “U Engleskoj i Španiji će sigurno biti otpora gornjoj granici za plate. Ali njemački glas ima određenu težinu u okviru UEFA-e”, smatra Thomas Hoeren sa Univerziteta u Münsteru.

Check Also

Grčka će svim nezaposlenim građanima isplatiti 400 eura pomoći

Grčka je donijela odluku o dodjeli jednokratne pomoći nezaposlenima u iznosu od 400 eura. Isplata …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *