Pejaković: Naplata obrade kredita standard bankarskog poslovanja

Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore, Bratislav Pejaković, reagovao je na navode u medijima da je Osnovni sud presudio u korist klijenata, navodeći da banke mogu naplatiti samo stvarne troškove obrade kredita a ne da ih određuju paušalno.

Kakav je stav bankara prema prema presudi koji je donijeta u vezi neosnovanosti naplate nadoknade za obradu kreditnog zahtjeva?

Ne želimo da komentarišemo samu presudu, jer postoji slobodno sudijsko uvjerenje, ali svakako smatramo da na višim sudskim instancama, sigurni smo da će presuda biti potpuno suprotna od donijete. Kao prvo, ovo je priča od prije tri godine, pa čudi ponovno oživljavanje i pored saznaje iskustva koji daje bankama pravo na naplatu naknade za obradu kreditnih zahtjeva, kako u EU sa kojom harmonizujemo zakonodavstvo tako i regionu. Ovdje je osnovno pitanje za klijenta koji pokreće pitanje ko snosi trošak, klijent, ili advokat koji prihvata da se naplatiti po uspješnosti parnice. Jedno ročište može biti skuplje od iznosa koji je naveden u procesu, vrijednosti nadoknade od 200,00 eura. Banke su spremne da se izbore i sa ovim procesom, jer je međunarodno pravo i praksa u prilog našeg stava, ali koliko troška mogu da trpe klijenti od sudskih procesa?

Međunarodni je standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje, naplatu predmetnog kredita.

Sve banke naplaćuju i ostvaruju kroz ugovore odnose sa klijentima, a prije svega je usaglašena volja davaoca i uzimaoca kredita, gdje je svaki klijent upoznat sa obavezama i troškovima. Naravno, kao i u svakom komercijalnom poslu, da bi određeni proizvod imao što bolju prođu imate niz primjera da banke u određenom period za plasmane imaju akcije da se ne naplaćuje naknada mjesec, dva, ili duže po raznim vrstama plasmana.
Problematika sa presudama jeste u tumačenjima ljudi koji nijesu upoznati sa poslovanjem banaka niti standardima dobre prakse struke, gdje je upitno znanje ljudi koji se bave vještačenjem i tumačenjem procesa u bankama, a da isti nikad nijesu radili u banci. Nije dobro izvlačiti i tumačiti jedan član ZOO ali prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis i tome slično.

Koji zakoni omogućavaju bankama naplatu naknada pri odobravanju kredita?

Već sam objašnjavao u medijima da se Banke osnivaju po Zakonu o bankama, a dozvolu za rad i superviziju banaka radi Centralna banka Crne Gore. Složićemo se da je bankarski sistem najuređeniji dio privrednog sistema Crne Gore, gdje sve banke koje upošljavaju preko 2.200 ljudi uredno plaćaju sve poreze i doprinose. Poštuju se svi zakoni koji regulišu poslovanje, od Zakona o poslovanju banaka do Zakona o obligacionim odnosima gdje u čl.1168 se definiše Ugovor o kreditu, a čl.1169 u pogledu forme i sadržine u stavu trećem ukazuje da Ugovorom o kreditu utvrđuje se iznos, kao i uslovi davanja, korišćenja i vraćanja kredita. Članom 3. strane u obligacionim odnosima su slobodne da svoje odnose urede po svojoj volji, a čl.13 istog Zakona odnosi se na to da mogu urediti drugačije, ako iz pojedine odredbe ovog Zakona, ili njenog smisla ne proizilazi što drugo. Zatim imate Zakon o potrošačkim kreditima, gdje se decidno navodi da ukupni troškovi kredita su kamate, naknade, porezi i drugi troškovi koje je potrošač dužan da plati u vezi ugovora o kreditu…

Potom imate Odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama koju je propisala CBCG gdje stavkama bilansne i vanbilansne aktive, po kojim je banka izložena kreditnim rizicima između ostalog se smatraju krediti i potraživanja od klijenata uključujući kamate i naknade. Kod Odluke o kontnom okviru za banke imate Rn. 1940 Vremenska razgraničenja, iskazuju se između ostalog i vremenska razgraničenja naknada za kredite. Konačno propisanom efektivnom kamatnom stopom je obuhvaćena i naknada gdje se iskazuju troškovi klijenta, uključujući kamate i naknade.

Nije dobro izvlačiti i tumačiti jedan član ZOO ali prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis i tome slično.

Koji trošak obuhvata naknada, pri čemu su komentari da prihod banke od kredita generiše kroz kamatu?

Banka je vrlo kompleksan i komplikovan sistem, gdje jedna radnja je uslovljena sa kompletnim sistemom rada banke. Puštanje kredita na račun klijenta je finalni čin, kojem prethode obimne evaluacije, provjere i preuzimanje odgovornosti za same akcije prema depozitarima i akcionarima, što sve kontroliše supervisor prema kome imate regulatorne troškove. Kompleksno, ali savladivo na zadovoljstvo klijenata plasiraju se sredstva do 25 godina, daju se grace periodi od 12 mjeseci i druge pogodnosti da bi privreda dobila zamajac rasta, a stanovništvo da uveća potencijal potrošnje, što se sve odražava na rast GDP-ja gdje bankarski sektor vrlo kvalitetno doprinosi. Koji je trošak vremenske usklađenosti sredstava raspoloživih, depozita klijenata, obezbjeđenja kreditnih linija, do evaluacije makroekonomskih kretanja, kretanja konkretne industrije, ili segmenta privrede, posebno tretiranje pravnih lica, fizičkih lica, državnih zahtjeva, preduzetničkih zahvata, praćenje standarda i trendova struke do evaluacije konkretnih zahtjeva za kreditom od pregleda dokumentacije koja se prilaže do izlaska na teren, pravnog tretiranja svakog ugovornog odnosa, razmatranje od kreditnog referenta do razmatranja kreditnog odbora i ukupnog menadžementa banke, pa praćenje trošenja sredstava, a posebna je problematika kada imate delikventne kredite koji se ne vraćaju uredno, gdje se resursi banke rabe na tim poslovima i odvlače od tekućih bankarskih, potom znatni troškovi nabavke, održavanja i usaglašavanja sa novim propisiam IT softwera, hardwera itd. Naknada je jednokratnog karaktera iako se računovodstveno kroz vremenska razgraničenja drugačije tretira, a kamatna stopa prati naplatu kroz cijeli proces od puštanja sredstava na račun zajmotražioca do kompletiranja naplate.

Koja su iskustva povodom istog pitanja u EU i regionu?

Prije tri godine kada je ovo pitanje bilo aktuelno, komentar u Srbiji povodom slične presude je bio “Očito je da se ovde predmetnom presudom stvara pravna nesigurnost kod rešavanja ovih slučajeva, stvara negativna klima prema bankama i podstiču nerealna očekivanja”.

Evropski sud pravde, presudom u predmetu C-621/17 od 03.10.2019. godine, rješio je pravno pitanje postavljeno od strane Vrhovnog suda Mađarske vezano za troškove naknade kredita. Evropski sud pravde je utvrdio da Evropska Direktiva 93/13/EEZ o nepoštenim odredbama ugovora, iako navodi da ugovorna odredba o troškovima upravljanja kreditom treba da bude jasno i razumljivo sastavljena, ne nalaže da ta odredba detaljno navodi sve usluge koje se pružaju u zamenu za predmetnu naknadu

Štaviše, ugovorna odredba o naknadi za upravljanje kreditom, koja ne omogućava da se nedvosmisleno utvrdi koje se konkretne usluge pružaju u zamenu za te troškove, ne prouzrokuje neravnotežu u pravima i obavezama stranaka proizašlim iz ugovora o kreditu

Presuda Evropskog suda pravde se u smislu odredbe stava 2, člana 16 Ustava Republike Srbije smatra opšteprihvaćenim međunarodnim pravnim pravilom koje se u Republici Srbiji primenjuje neposredno, ukoliko nije u suprotnosti sa Ustavom, pa kao takva čini sastavni dio pravnog poretka Republike Srbije. Citiranom presudom se, autoritetom zakona, precizira pravno značenje pojma „jasnih i nedvosmislenih troškova kredita“, koje je predmet različitih tumačenja i sudskih sporova između klijenata i banaka u Srbiji, čime se upotpunjuje Pravni stav o dozvoljenosti ugovaranja troškova kredita Vrhovnog kasacionog suda od 22.05.2018. godine.

Da li je naplata obrade kredita međunarodni standard, ili originalnost banaka u Crnoj Gori i regionu?

Naravno da je standard bankarskog poslovanja. Ukoliko pregledate arhiv medija u vezi međunarodnih kreditnih zaduženja države možete vidjeti da se naplaćuje naknada obično u okviru stvarnih troškova, ali i kod reprograma se naplaćuje obrada kreditnog zahtjeva, jer već dostignuti dogovor koji zajmotražioc ne može da poštuje mora da se prearanžira. Pored pomenutog, ukoliko rezervišete sredstva kod banke, ali ista ne povučete, sve dok to ne uradite u skladu sa ugovorom međunarodne banke naplaćuju procenat za rezervaciju tih sredstava, a povlačenjem se aktivira anuitetni plan. Takođe, međunarodna praksa je i naplata uslijed ranijeg povrata sredstava, jer je banka izvršila svoje obaveze, ali zajmoprimac uskraćuje banku za planirani prihod. Međunarodni je standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje, naplatu i sl. predmetnog kredita. Sve je to sastavni dio pregovaranja i poznato ljudima koji se bave finansijama.

Check Also

I kada je prazna hala znamo da ste s nama!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *