Hoće li korona virus ubiti gotovinu

Prije četiri godine, Kenneth Rogoff, bivši prvi ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), počeo je snažnu kampanju za ukidanje gotovine.

U svojoj knjizi „Prokletstvo keša“, Rogoff je iznio stav da je mnogo papirnog novca, a naročito novčanica visoke denominacije, olakšalo utaju poreza i podstaklo trgovinu drogom. Osvrnuo se i na lanac snabdijevanja – britanska studija iz 1999. otkrila je da samo četiri od 500 novčanica testiranih u Londonu na sebi nisu imale tragova kokaina.

Dalje, postojanje gotovine ograničava monetarnu politiku. Centralnim bankama je teže primijeniti negativne kamatne stope kada ulagači imaju alternativu da u sefovima čuvaju gomile novčanica od 100 dolara.

To se nekima činilo apsurdnim, ali pandemija korona virusa stavila je negativne kamatne stope na dnevni red vlasti mnogih zemalja, mada još ne i u SAD-u.

Žedan s punim novačanikom

Otkako je Rogoff iznio svoj stav, gotovina se počela polako povlačiti kao mehanizam plaćanja. Na primjer, propast švedske papirne krune čini se izvjesnim, dok dominira sistem mobilnog plaćanja Swish. Svako ko je nedavno pokušao kupiti pivo u Štokholmu zna da će ostati žedan samo u slučaju da je jedino što ima uz sebe – novčanik pun novca.

Kriza sa korona virusom je dala ljudima novi razlog za odvajanje od novčanica. Široko je rasprostranjeno uvjerenje da se virus može širiti putem novčanica, što je mnoge trgovine natjeralo da na vrata postave znakove „bez gotovine“. U nekim selima, čak će i kamionet u kojem se prodaju riba i krompir, primiti samo beskontaktnu karticu.

No, čini se da ta zastrašujuća priča nije baš validna. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da nema dokaza da novčanice mogu prenositi korona virus. On može opstati samo na plastičnim karticama, a Christine Tait-Burkard, ekspert za zarazne bolesti na Univerzitetu u Edinburgu, kaže da novčanice nisu izvor zaraze „sve dok neko ne kine u njih“.

No, šteta je već bila načinjena. U prvim mjesecima krize, upotreba gotovine u Velikoj Britaniji pala je za preko 60 odsto. U anketi, gotovo 75 odsto ispitanika je reklo da očekuju da u budućnosti koriste manje gotovine.

Taj trend, koji je raširen u razvijenim djelovima svijeta, dao je dodatni podsticaj digitalnom bankarstvu i kompanijama koje koriste negotovinsko plaćanje. Apple Pay-u i PayPal-u ide odlično. Neobanke nastavljaju širiti svoje baze, mada se postavlja pitanje da li su pronašle održiv poslovni model. Facebook-ova valuta Libra je na čekanju, a oni koji je zagovaraju pokušavaju uvjeriti nadležne organe da je taj model plaćanja siguran i da se drži protokola protiv pranja novca.

Trgovci drogom i utajivači poreza

Dalji pad „ugleda“ gotovine je, takođe, dao veći podsticaj radu centralnih banaka na digitalnim valutama. Preko novčanica, građani i kompanije su već decenijama prisiljene držati se direktnog potraživanja od centralne banke. Ukoliko bi novac nestao, ne postoji li bolji argument za uvođenje digitalne valute, radilo se o veleprodaji, maloprodaji, ili pak, oboma?

Banka za međunarodne nagodbe izvještava da nekoliko centralnih banaka aktivno razmatraju predstavljanje digitalne valute, iako nijedna još nije preduzela značajniji korak.

Švedska banka Riksbank mogla bi biti prva, pošto je e-kruna najbliža uvođenju.

Dakle, da li je blizu oproštaj od novčanica?

Odgovor nije tako jasan. U prvom redu, dok se broj transakcija uz upotrebu gotovine smanjuje, cirkulacija novčanica se u mnogim zemljama pojačava. Od kraja prošle godine, prema BIS-u, vrijednost valute u cirkulaciji je porasla za 80 odsto u Italiji, te za sedam odsto u SAD-u.

Držanje gotovine, kao mjera predostrožnosti, je poraslo, a tu se ne radi samo o utjeračima poreza. Od većih ekonomija, samo je Kina počela bilježiti apsolutni pad odnosa fizičke valute i BDP-a.

Postoje i znaci političkog otpora prema povlačenju gotovine. Bank of Canada je od trgovaca zatražila da nastave prihvatati novac, navodeći da ljudi bez pristupa bankovnim računima i karticama nisu u mogućnosti plaćati na drugačiji način.

Mješoviti sistem plaćanja

Američki gradovi New York City i San Francisco, kao i savezna država New Jersey, trgovcima su zabranili da odbijaju gotovinu. U Švedskoj, grupa aktivista Kontantupproret (gotovinska pobuna), bori se za održanje prava da se siromašnijim potrošačima omogući da koriste gotovinski novac. U Velikoj Britaniji, vlada je objavila uputstvo „pristup gotovini“, u kojem se preporučuje obavezno održavanje velike nacionalne mreže bankomata, iako njihova upotreba opada.

Sve u svemu, čini se da je prerano novčanicama podizati nadgrobni spomenik. Potražnja za gotovinskim novcem ostaje snažna. Za centralne banke ima smisla da nude digitalne usluge, djelimično zbog toga što bi izbjegle gubitak dijela prihoda, koji bi više išao na račun Facebooka, nego vlada, u svijetu u kojem bi dominirala Libra, prenosi Aljazeera Balkans.

Mislim da ćemo, u bližoj budućnosti, živjeti u nekoj vrsti mješovitog sistema plaćanja. Gotovina će nastaviti igrati značajnu ulogu, ali nešto skromnije nego u prošlosti, uz korištenje mnogobrojnih kartica i digitalnih finansijskih transfera.

Check Also

Koliko je zlata ostalo na svijetu?

Prošlog mjeseca cijena zlata dostigla je rekord, popevši se na iznad 2.000 dolara po unci.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *