Pandemija će oblikovati svijet na isti način na koji su to učinili Drugi svjetski rat i Velika depresija

Godina je 2022. i koronavirus je konačno pobijeđen; posle godinu i po dana bijede i smenjivanja karantina i novih talasa, život konačno počinje da se vraća u normalu. Ovako “Njujork tajms” počinje tekst u kojem pokušava da otkrije kako bi život mogao da izgleda 2022. godine, pošto je svijet izašao na kraj sa pandemijom.

Povratak u normalu, ipak, neće značiti povratak na staro. Biće to novi svijet, sa novim ekonomskim pravilima i recesijom koja će promijeniti poredak stvari za čitave buduće generacije. Propadaju firme, zatvaraju se univerziteti, nestaju bioskopi, kruzeri…, prenosi Sputnjik.

Hiljade firmi i radnji i kompanija koje su bile ranjive prije nego što je virus stigao, do 2022. su nestale. Desetine univerziteta je zatvoreno, a ljudi se drugačije i socijalizuju.

Budućnost je, naravno, potpuno neizvjesna i ne postoji način da se predvidi s egzaktnom preciznošću, ali aktuelna pandemija sve više djeluje kao događaj koji će definisati čitavu jednu eru. Sada malo ko uopšte može da zamisli neki sjajan scenario, šta bi moglo da se desi u najboljem slučaju, pošto virus nastavlja da zapljuskuje čitav svijet u talasima i toliko zemalja širom svijeta svakog dana broji nove žrtve, desetine, stotine i hiljade njih.

Stvar koja će izvesno uticati na težinu i dalekosežnost posljedica pandemije je smjer u kojem se sam virus kreće. Ukoliko nauka ubrzano donese rješenje i virus pobijedimo do kraja ove godine, promjene u svakodnevnom životu vjerovatno neće biti trajne.

Međutim, ako vakcina ne bude pronađena u narednim godinama, posljedice pandemije na duže staze mogu biti vrlo duboke i dalekosežne.

Sve industrije koje se zasnivaju na međuljudskom kontaktu ozbiljno su ugrožene.

Nestaće kruzeri i tematski parkovi, bioskopi, a na duže staze vjerovatno će biti zaboravljen i koncept tradicionalnih prodavnica. Hiljade restorana biće izbrisano.

Zauvjek ćemo raditi od kuće?

Scenario koji novinar “Njujork tajmsa” predstavlja, zasniva se na pretpostavci da će vakcina stići u nekom trenutku 2021. godine. Ipak, on napominje jednu važnu činjenicu: mnogo stvari se neće promijeniti. To nas istorija uči – finansijska kriza 2008. godine nije slomila Volstrit, prvi crni predsjednik Amerike nije odveo ovu zemlju u doba rasnog pomirenja…

Ipak, ukoliko se pandemija nastavi i sljedeće godine, mogla bi da u kolektivnoj svijesti nadmaši sve događaje iz prethodnih nekoliko decenija i zauzme poziciju kakvu ima, recimo, Drugi svjetski rat – kao događaj koji će pažnju čitavog svijeta okupirati još dugo pošto bude okončan i onaj koji menja ritam svakodnevnog života.

Ekonomisti sa kojima je razgovarao “Njujork tajms” smatraju da će stradati kompanije sa lošim poslovnim modelima, iako im je dobro išlo prije pandemije.

Žrtva će biti i lokalni mediji koji se već bore za opstanak, kao i tradicionalni koncept kupovine u radnjama, a virus ujedno pojačava sve postojeće probleme u obrazovnim sistemima i funkcionisanju univerziteta.

Navike će se izvjesno mijenjati i za đake, i za studente, i za zaposlene. Sastanci će se možda trajno održavati preko aplikacija kao što su “Face Time”, “Zoom” i “Google meet”. Neke velike kompanije u Americi već su zaposlenima saopštile da će vjerovatno zauvek raditi od kuće i poslovni prostori će, ako se tako i dogodi, izgubiti svoju primarnu funkciju.

Naposletku, najveća neizvjesnost čeka nas na političkom planu. A način na koji će politika funkcionisati imaće moć da oblikuje sve druge aspekte naših života, prenosi “Buka”.

Check Also

Prava slika vašeg organizma u rukama stručnjaka

Kompletna radiološka dijagnostika za vas i vašu porodicu

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *