Lideri Evropske unije postigli su dogovor o ogromnom paketu pomoći za privredni oporavak od posljedica pandemije korona virusa, nakon četvrte noći pregovora.
Zajednica od 27 članica će ponuditi 750 milijardi eura u pozajmicama i bespovratnim sredstvima za privredni oporavak od posledica pandemije.
Predsjedavajući samita Šarl Mišel je rekao da je to „ključni trenutak” za Evropu.
Tokom pregovora koji su počeli u petak došlo je do podjele između članica koje su pogođene pandemijom i „štedljivih” članica koje su bile zabrinute oko troškova.
Dogovor se zasniva na programu pomoći od 390 milijardi eura bespovratnih sredstava namijenjenih zemljama članicama koje su najteže pogođene pandemijom. Očekuje se da će Italija i Španija biti glavni primaoci sredstava.
Dodatnih 360 milijardi eura u pozajmicama sa niskom kamatnom stopom biće dostupno i ostalim članicama unije.
Samit, koji je počeo u petak ujutru u Briselu, trajao je više od 90 sati i postao najduži samit EU od sastanaka 2000. godine u francuskom gradu Nici, koji je trajao pet dana.
Paket pomoći treba da prođe i kroz tehničke pregovore zemalja članica, a potrebno je i da ga ratifikuje Evropski parlament.
Kako je došlo do ovoga?
Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, napisao je „Dogovor” na Tviteru ubrzo nakon što je 27 lidera dostiglo sporazum oko 5:15 u utorak ujutru.
Sporazum je uslijedio nakon dugačkog vikenda i razgovora između zemalja Evropske unije, tokom kojih su se različiti temperamenti često sukobili.
Države članice su bile podijeljene između onih koje su najteže pogođene pandemijom i žele da ožive privredu, i onih koje su više zabrinute oko troškova plana za oporavak.
Samoproglašena štedljiva četvorka – Švedska, Danska, Austrija i Holandija – zajedno sa Finskom, bile su protiv toga da se 500 milijardi eura u formi pomoći ponudi zemljama najteže pogođenim Kovidom-19. Ova grupa, koju predvodi premijer Holandije Mark Rute, prvobitno je postavila 375 milijardi eura kao krajnju granicu, a uz to i je i zatražila uslove kao što je pravo na blokiranje zahtjeva.
Druge članice, kao što su Španija i Italija, nisu željele da idu ispod 400 milijardi eura.
U jednom trenutku francuski predsjednik Emanuel Makron je navodno udarao pesnicom o sto, dok je „štedljivoj četvorci” govorio da ovaj evropski projekat stavljaju u opasnost.
Cifra od 390 milijardi eura je predložena kao kompromis, a „štedljive” države su navodno pristale nakon obećanja da će dobiti rabat na njihove doprinose budžetu EU.
Drugo pitanje u pregovorima je bilo kako će na isplate vladama uticati to da li one poštuju vladavinu prava. Mađarska i Poljska su zaprijetile da će uložiti veto na paket ukoliko bude podrazumijevao da se pomoć ne uplaćuje državama koje ne dostižu određene demokratske principe.
Evropska komisija će pozajmiti 750 milijardi funti na međunarodnim tržištima i distribuirati pomoć. Postojaće i način na koji države članice mogu da odbiju plan potrošnje.
Sporazum je postignut zajedno uz dogovor o novom sedmogodišnjem budžetu, koji je vredan oko 1,1 bilion eura.
Kako su reagovali evropski lideri?
Francuski predsjednik Emanuel Makron je rekao da je to „istorijski dan za Evropu”.
„Nikada do sada EU nije investirala u budućnost na ovaj način”, napisala je na Tviteru Sofi Vilmes, premijerka Belgije.
Mišel je rekao da je EU „pokazala kolektivnu odgovornost… i našu vjeru u zajedničku budućnost”.
„Danas smo napravili istorijski korak, na koji svi možemo da budemo ponosni. Ali preostaju još neki važni koraci. Prvo i najvažnije: da dobijemo podršku Evropskog parlamenta. Niko ne bi trebalo da uzima Evropsku uniju zdravo za gotovo. Naša je kolektivna odgovornost da damo rezultate”, napisala je na Tviteru predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen.
Izvor: BBC na srpskom, VIjesti
