Bankar.me intervju – Jaap Sprey, šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori: Neophodna je diverzifikacija crnogorske ekonomije, prije svega turizma (video)

“Sektor turizma “ima” više od 20 odsto BDP-a i Crna Gora je vrlo zavisna od turizma….imajmo u vidu i da crnogorsku ekonomiju, toliko zavisnu od turizma, to čini krhkom, i slažemo se da postoji benefit u diverzifikaciji. Predlažemo stoga da se i sam turizam diverzifikuje,  da umjesto da se zavisi samo od sunca, pijeska, mora, od te tri osnove – treba se okrenuti naprimjer i planinskom turizmu, i potrudit se da ljudi ne dolaze samo od sredine juna  do septembra, nego i drugih mjeseci”,  kazao je u intervjuu za portal Bankar.me šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori Jaap Sprey.

Kada je riječ o prognozama EBRD za Crnogorsku ekonomiju, Sprey naglašava da je prognoza za ovu godinu prilično negativna, govoreći o padu od 8 procenata, uglavnom zbog uticaja krize usljed COVID-19 virusa na sektor turizma.

“Ne znamo koliko će tačno sektor turizma pretrpjeti, ali očekujemo da će oko 50 odsto turističke sezone biti izgubljeno… Prognoza za sljedeću godinu je mnogo opitmističnija, govori o 10,5 % rasta i bazira se na pretpostavci da neće biti drugog talasa, ali o tome je još rano govoriti”, kazao je Sprey.

Bankar.me: Nedavno smo pročitali vijest da je EBRD potpisla ugovor sa Hipotekarnom bankom, kojim će obezbijediti pomoć malim i srednjim preduzećima koja su pogođena uticajem pandemije korona virusa. Od ranije znamo da EBRD njeguje dobre poslovne odnose i sa drugim bankama u Crnoj Gori, NLB, Erste… Koji je ukupan iznos izloženosti EBRD prema crnogorskom bankarskom sektoru i u koje namjene se ta sredstva plasiraju? Koliko ste zadovoljni saradnjom sa crnogorskim bankarima?

Sprey: Imamo veoma dobru saradnju sa crnogorskim bankama, i trenutno imamo portfolio od  54 miliona eura, u 13 transakcija, što je dobar rezultatat. Radimo naporno da povećamo brojke, i do kraja ljeta očekujemo da ćemo imati portfolio od oko 80 miliona. Sada, kako se to dijeli? Veliki dio ide na stend baj sporazum koji imamo sa  Fondom za zaštitu depozita, zatim imamo dosta kreditnih linija kojima podržavamo mala, srednja i mikro preduzeća, nekada se fokusiramo i na specifične grupe, kao što su žene u biznisu, a ove godine smo potpisali i sa NLB i Alter modusom, zatim imamo i aktivnu standardnu kreditnu liniju za stambene kredite.

Radimo sa Hipotekarnom bankom na podršci međunarodne trgovine kroz garantnu šemu, što je posebno važno u vijeme kada su medjunarodne trgovinske linije ometene, i bitno je trgovinu zadržati da funkcioniše, za  korporativne klijente. Nadamo se do kraja  godine da krene novi projekat finansiranja za povećanje energetske efikasnosti, gdje vlasnici kuća mogu da svoje kuće pretvore u ekološkije i energetski efikasnije. To radimo sada, u suštini, ali smo uvijek otvoreni za nove proizvode i ideje. Tako postoji program konkurentnosti za male i srednje kompanije, gdje možemo dati grantove kompanijama koje su inovativne i to je projekat koji bismo voljeli pokrenuti i u Crnoj Gori. Takodje imamo i projekat podjele rizika, koji bi mogao biti veoma važan za banke, kada je okruženje nestabilno. Dakle, imamo veoma dobru saradnju u Crnoj Gori i vrlo smo zadovoljni radom sa lokalnim bankama.

Bankar.me: Tokom nedavnog razgovora putem video linka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i predsjednika EBRD-a Suma Čakrabartija dobili smo najavu da je EBRD spremna da podrži Crnu Goru okvirnim paketom podrške od 120 miliona eura. Molimo da nam predstavite detaljnije koliko od tog novca je već plasirano i kakva je dinamika realizacije tog paketa, na koji način, kojim kanalima? Možete li nam predstaviti neke konkretne projekte?

Sprey: Da,  prošle godine smo realizovali oko 40 miliona, kroz 10 transakcija i imali smo veoma dobar početak godine. Ove godine ciljamo da potpišemo 75 miliona vrijednosti ugovora, imali smo dobar start, potpisali smo sa Hipotekarnom bankom projekat kreditne podrške malim i srednjim preduzećima, sa Alter Modusom projekat Žene u bznisu, kao i sa NLB, na regionalnom niovou sa Erste bankom, imali smo još i regionalnih projekata. Sve u svemu, početak godine je bio dobar, ali se u martu sa zatvaranjem ekonomije slika promijenila. Počeli smo da pripremamo Okvir za jačanje otpornosti, kako bi obezbijedili likvidnost postojećím klijentima. Počeli smo da kontaktiramo postojeće klijente u korporativnom  sektoru i počeli za njih da spremamo linije za podršku likvidnosti.  Okrećemo se takođe i našim klijentima u javnom sektoru, npr EPCG, ali i klijentima u bankarskom sektoru, jer oni mogu da dalje pruže usluge malom i srednjem biznisu, tako da imamo, npr projekat sa Hipotekrnom bankom koju ste pomenuli, ali i druge koji su u pripremi.

Tu je stend baj aranžman sa Fondom za zaštitu depozita, imamo projekte koje smo imali u početku godine u portfoliju, tu su infrastrukturni projekti, tu su magistralni put Jaz – Tivat, lokalni put Jezerine – Lubnice, ili projekat u Danilovgradu…Sve su to projekti koje imamo sada, ali imamo ih još više, tako da  dajemo savjete malom biznisu i MSP-u (malim i srednjim preduzećima), i mijenjamo način na koji pristupamo MSP sektoru i koristimo više sada digitalne platforme. Takođe, mijenjamo i proizvode koje im nudimo, fokusiramo se na upravljanje likvidnošću i finansijama, a tu jesu i kursevi online obuke.

Takođe za EBRD je važan i dijalog o javnim politikama, jer jedno je finansiranje, a drugo kreiranje ambijenta koji je pogodan za poslovanje kompanija. Jedna tačka za konktakte za nas je Savjet za konkurenciju, jer je ta tačka dijalog privatnog i javnog sektora važna, i imamo Sekretarijat koji finansiramo, i koji smo stavili na raspolaganje premijeru, da se borimo sa krizom usljed COVID-19. Takođe, savjetujemo i Ministarstvo finansija u vezi sa privatno-javnim partnerstvom, radimo i sa Međunardnom organizacijom rada na projektu zapošljavanja, odnosno uticaja COVID-a na zaposlenost, uskoro očekujemo da ćemo sa Ministarstvom ekonomije pokrenuti projekat izgradnje kapaciteta za MSP, što će uključiti i podršku MSP da mogu online da obavljaju poslove sa Vladom. Ovo su samo primjeri šta ćemo raditi, drago nam je da dosta toga slijedi i naredne godine, i imamo projekat za obnovljive izvore, kao i u turizmu i bar 120 miliona eura će biti opredijeljeno kroz sve ove projekte koje sam upravo pomenuo.

Bankar.me: Evidentno je da je korona kriza uticala da svi koriguju planirane i očekivane stope rasta. EBRD je za zemlje Balkana prije krize prognozirala umjeren rast, dok smo u vašoj makroekonomskoj prognozi iz maja mjeseca mogli vidjeti očekivanja da će crnogorski BDP pretrpjeti pad od 8 procenata tokom 2020. godine. Istovremeno, EBRD takođe predviđa da će se zemlja snažno oporaviti 2021. godine sa rastom BDP-a od 10.5 procenata. Da li i dalje stoje iste prognoze, makar ovako optimistične kada je u pitanju 2021. godina?

Sprey: Da, i dalje stoje ove prognoze. Kao što ste rekli, prognoza za ovu godinu je prilično negativna, govori o padu od 8 procenata, uglavnom zbog uticaja krize usljed COVID 19 virusa na sektor turizma. Ne znamo koliko će tačno sektor turizma pretrpjeti, ali očekujemo da će oko 50 odsto turističke sezone biti izgubljeno. Naše prognoze su uskladu sa prognozama drugih institucija, samo je pitanje varijacije koliko je veliki uticaj na sektor turizma.

Prognoza za sljedeću godinu je mnogo opitmističnija, govori o 10,5 % rasta i bazira se na pretpostavci da neće biti drugog talasa, i o tome je još rano govoriti. U cjelini, držimo se naših prognoza, ponovo ćemo ih razmotriti na jesen, kada budemo znali šta je sa bilo sa turističkom sezonom. Tačno, ukupno okruženje je ekstremno nesigurno, jer ne znamo kako će se pandemija razvijati, ne znamo koje će biti Vladine mjere, ne znamo šta će biti međunarodno, hoće li biti letova ka Crnoj Gori, hoće li granice biti otvorene, šta će biti u važnim  zemljama za turizam kao što su Rusija i Srbija… Mnogo je nesigurnosti, ali, za sada, prognoza ostaje.

Bankar.me: Crnogorska ekonomija je i suviše vezana za turizam, što se u vrijeme koronakrize snažno očituje. Svjetski časopis “Gardijan” je prije par dana iznio analizu pod naslovom “Turizam je mrtav”. Da li možete savjetovati crnogorske privrednike i državne institucije kako i na koji način da okrenu kormilo ekonomije, za slučaj da trenutno nepovoljna situacija potraje u nedogled?

Sprey: Veoma dobro pitanje, u pravu ste potpuno. Sektor turizma “ima” više od 20 odsto BDP-a i Crna Gora je vrlo zavisna od turizma. Ipak, ovo nije obavezno i negativna tačka, jer turizam je “vodio” ekonomiju posljednjih godina i proizveo dosta ekonomskog rasta, kreirajući dosta benefita u širem sektoru ekonomije, ne samo za hotele i za turističke agencije, već i u poljoprivredi, transportu, gradjevini… Dakle, nosio je sa sobom benefite. Rekavši to, imajmo u vidu i da crnogorsku ekonomiju, toliko zavisnu od turizma, to čini krhkom, i slažemo se da postoji benefit u diverzifikaciji. Predlažemo stoga da se i sam turizam diverzifikuje,  da umjesto da se zavisi samo od sunca, pijeska, mora, od te tri osnove, – treba se okrenuti naprimjer i planinskom turizmu, i potrudit se da ljudi ne dolaze samo od sredine juna  do septembra, nego i drugih mjeseci.

Crna Gora ima puno prirodnih ljepota koje možete istraživati, pružiti novo kulinarsko iskustvo, razvijati druge vidove turizma, kao što je npr. zdravstveni turizam, gdje ljudi dolaze, dobijaju tretmane, borave u bolnicama,  i mislim da  i Vlada razmišlja o tome, u dijelu strategija za specijalizacije. Takođe, Vlada radi na razvoju planinskog turizma, razvijajući  u Kolašinu rezort, itd… Dakle, bitno je obezbijediti da turisti dolaze i u drugom mjesecima. Naravno, i van toga, važno se diverzifikovati  i izvan turističkog sektora, jer Crna Gora ima neke kompanije koje su svjetske klase, kao npr. marinu u Porto Montenegru koja je jedinstvena na Jadranu, a samo je jedna slična na Mediteranu…To je proizvod kojim se Crna Gora ističe u odnosu na druge i gdje može da ima kompetitivnu prednost. Tu je i kompanija kao doMEn u IT sektoru, i možete na inovacijama da kreirate i u drugim industrijama ekonomski rast i nova zaposlenja. Naravno, tu su i  tradicionalni sektori, kao što su drvoprerada i poljoprvreda npr, ali se i tu takođe može pomoći da se postigne rast.
Ono što je važno i što kroz Savjet za konkurentnost pokušavamo da uradimo je da se kreira pogodna investiciona klima, tako da je važno da se nastavi borba protiv sive konomije, borba protiv korupcije, da se stvore jednaki uslovi za konkurentnost, sa istim pravilima. Dakle, diverzifikacija je dobra stvar i EBRD bi voljela da u tome bude vaš partner.

Bankar.me: EBRD često naglašava nelojalnu konkurenciju i sivu ekonomiju kao ključne probleme crnogorske privrede. Koliki napredak je Crna Gora postigla tom polju?

Sprey: Posljednja anketa o poslovnom okruženju i učinku preduzeća, koju su prošle godine sprovele EBRD, Svjetska banka i Evropska investiciona banka, pokazuje da je nefomalna ekonomija u Crnoj Gori manje zabrinjavajuća nego u većini drugih zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, ona je i  dalje visoka, a svaka četvrta firma iz Crne Gore identifikuje prakse konkurenata u neformalnom sektoru kao glavno ograničenje poslovanja. To je više nego u 2013. tokom prethodnog kruga ankete, kada se otprilike jedna od pet firmi požalila na nelojalnu konkurenciju. Po našem mišljenju, ovo ukazuje da  bi Vlada trebala nastaviti sa rješavanjem neformalne ekonomije, kroz smanjivanje i pojednostavljivanje regulatornog opterećenja, daljim jačanjem kapaciteta i borbom protiv korupcije.
Kao EBRD, mi doprinosimo borbi protiv sive ekonomije kroz rad Sekretarijata Savjeta za konkurentnost koji podržavamo. Spremni smo podržati Vladu da ažurira Akcioni plan za borbu protiv sive zone uz preporuke Evropske komisije koja je ovu temu učinila jednim od tri ključna izazova u Programu ekonomskih reformi koje je dogovorila sa crnogorskim vlastima.
Takođe smo podržali izgradnju kapaciteta Agencije za zaštitu konkurencije u 2019. godini i istražujemo druge mogućnosti za podršku suzbijanju neformalne ekonomije u okviru Inicijative za investicionu klimu i upravljanje u EBRD-u, a koju implementiramo u Crnoj Gori.

Bankar.me: Nekoliko puta ste ranije komentarisali nivo javnog duga potencirajući zabrinutost zbog njegovog rasta, ali i optimizam zbog najavljivanih fiskalnih mjera iz državnih institucija. Kako danas komentarišete proces fiskalnih ušteda i upravljanja javnim dugom?

Sprey: Fiskalna razboritost jeste i biće vrlo važna u narednim godinama u Crnoj Gori. Javni dug je već visok i vjerovatno će se ove godine povećati kao rezultat pandemije.
Zadržati dug održivim zahtijevaće, između ostalog, trajne napore za jačanje procedura budžetiranja i upravljanja javnim investicijama, kao i za poboljšanje javne i poreske uprave.
Takođe, nakon završetka prve faze autoputa Bar-Boljare, mislimo da bi bilo kakvoj daljnjoj izgradnji trebala prethoditi pažljiva analiza troškova i koristi.

Bankar.me: Pored plasmana sredstava bankama i mikrokrednitnim institucijama u našoj zemlji, EBRD je vrlo prisutna i kao direktan partner velikog broja kompanija. Možete li izdvojiti neke od aktuelnih projekata koji zauzimaju najveći procenat vašeg portfolija u Crnoj Gori?

Sprey: Na strani finansiranja mogao bih spomenuti na primjer Voli koji je najveća privatna kompanija koju Banka finansira u Crnoj Gori. Trenutno smo manjinski akcionar sa 15,7% udjela, a kao što je ranije spomenuto, obezbijedili smo im zajam od pet miliona eura u martu ove godine.
Takođe,  sprovodimo program pod nazivom “Savjeti za mala preduzeća” kroz koji smo podržali preko 700 kompanija. Program podstiče lokalne kompanije da angažuju lokalne savjetnike  i međunarodne stručnjake sa ciljem poboljšanja poslovanja i performansi u širokom rasponu, uključujući marketing, finansijsko upravljanje, razvoj softvera, strategiju, organizaciju, inženjerska rješenja, efikasnost resursa i upravljanje okolinom.
Savjeti za mala preduzeća trenutno podržava mala i srednja preduzeća da izdrže i oporave se od ekonomskih posljedica  pandemije kroz olakšavanje  doprinosa klijenata, preusmjeravanjem tekućih projekata na kritična pitanja upravljanja finansijama i kontinuitetom poslovanja, kao i promovisanjem digitalnog pružanja savjeta.

Bankar.me: Koliko ste zadovoljni saradnjom sa kompanijom Voli, u kojoj je EBRD suvlasnik od 2015?

Sprey: Vrlo smo zadovoljni saradnjom i ponosni smo načinom na koji je kompanija uspjela zadržati svoje rafove sa dovoljnim zalihama tokom dana kada su se ljudi pripremali za izolaciju i karantine. Kompanija ima opsežan program obuke za srednjoškolce i na razne načine postavlja standarde u lokalnom maloprodajnom sektoru.

Bankar.me tim

Check Also

Šest miliona eura za subvencije na reprogram postojećih kredita kod IRF-a i poslovnih banaka

Vlada Crne Gore je u četvrtak, 24. septembra, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *