Jedino još Njemačka ima novca u ćupu

Posle prvog paketa mjera za kojim je posegao najveći broj zemalja kako bi ublažile posledice pandemije, izgleda da je državni ćup sa novcem svuda ostao prazan. Svuda osim u Nemačkoj.

Dodatnih mjera pomoći, posle zaokruženog prvog paketa nema, osim u Njemačkoj. Njima se, doduše, nadaju i najugroženije privrede EU, o čemu bi trebalo da bude riječi na samitu, 17. i 18. jula, posvećenom toj temi.

Problem je što njemačko-francuski predlog o dodatnih 750 milijardi eura pomoći, od kojih bi 500 milijardi bila bespovratna sredstva, naišao na jak otpor štedljive četvorka EU koju čine Austrija, Danska, Holandija i Švedska.

Ima se, može se – kod Njemaca

Mada se privreda nadala da će posle opšteg paketa mjera, sljedeći biti selektivan i obuhvatiti pomoć najugroženijim sektorima privrede, od toga, kako stvari sada stoje, neće biti ništa.

Jedino je Njemačka, koja je posle krize iz 2008. godine bila najveći zagovornik štednje, a ne potrošnje koja bi podsticala rast privrede, promijenila pristup. Ona je na prvi paket mjera za pomoć njemačkoj privredi, težak 750 milijardi eura, vrlo brzo dodala još 10 milijardi kako bi bila očuvana radna mjesta, kao i porodice onih koji su ostali bez posla.

Njemačka podstiče potrošnju

Sredstva treba da pokriju i smanjenje PDV-a u pogođenom ugostiteljskom sektoru na sedam odsto, sve do jula iduće godine. Prije mjesec dana njemačka vlada je donijela i paket fiskalnih podsticaja vrijedan 130 milijardi eura, kojim je smanjila porez na dodatu vrjiednost sa 19 na 16 odsto, a najnižu stopu spustila sa sedam na pet procenata.

Taj paket predviđa i podsticaje za kupovinu električnih automobila, ali i jednokratan “dječiji dodatak” od 300 eura za svako dijete u zemlji. Sve to bi trebalo da podstakne potrošnju.

Dodatak na prvi paket kriznih mjera vrijedan 45 milijardi eura, jemstvo za korporativne kredite putem komercijalnih banaka u vrijednosti do 300 milijardi eura i subvencioniranja plata u kompanijama koje su zadržale radnike iako trenutno nemaju posla, donela je i Francuska. Ona je prije mjesec dana odobrila i kredit „Renou“ od pet milijardi eura koji bi ponosu francuske automobilske industrije, koji je planirao da otpusti 15.000 zaposlenih, trebalo da omogući likvidnost.

Posle usvojenog paketa ekonomske pomoći vrijednog 2.000 milijardi dolara, oko koga su se brzo dogovorili demokrate i republikanci u SAD, zapelo je oko drugog paketa mjera. Kongres gdje većinu čine demokrate je usvojio i dodatnih 3.000 milijardi dolara, ali ne i Senat gdje su većina republikanci, koji smatraju da prvo treba analizirati šta je do sada urađeno, šta je bilo dobro, a šta ne.

Zamka likvidnosti

U ovakvoj situaciji kada, kako se pokazalo, do sada preduzete mjere nisu bile dovoljne, a koronavirus ne jenjava, pojedini ekonomisti smatraju da nema druge strategije nego da se ponovo štedi.

Ekonomista Miroslav Zdravković za Sputnjik napominje da su interesi finansijskog kapitala ispred interesa ekonomije. Modernu monetarnu ekonomiju, kako kaže, karakteriše zamka likvidnosti.

“Cijeli svijet je sada u zamci likvidnosti da mjere, koliko god se još više para troši, imaju malo efekta. To što američki Fed ili bilo koja evropska centralna banka smanjuje kamatu ima nulto dejstvo da se podstakne privreda. To je pokazao primjer Japana iz 1991. godine, EU od 2008. i vidjećemo dalje šta će biti”.

On podsjeća da je slučaj Japana najbolji pokazatelj toga. Posle snažnog zemljotresa i cunamija, koji ga je pogodio 1991. godine, sanirajući posljedice konstantno je bio zemlja sa najvećim javnim dugom. U 2017. dug je iznosio je 224 odsto BDP-a.

On je vrlo skeptičan po pitanju mehanizama da se pomogne privredi i podsjeća kako je to izgledalo u slučaju Grčke od 2011. godine, kada je silna pomoć koja joj je dodijeljena završavala u otplati dospjelih obaveza, a da njena privreda od toga nije videla ni eura i danas je sa javnim dugom od oko 200 odsto BDP-a.

Najbrži rast u Evropi imaju Irska i Poljska

Zdravković je posebno skeptičan u slučaju EU, odnosno eurozone.

“Sa projektom EU gdje su sve zemlje heterogene, gdje ne postoje elementarni uslovi za monetarnu uniju, ona apsolutno ne može da ima brz rast. Najbrži rast u Evropi imaju Irska i Poljska. Irska je, poput Velike Britanije, zahvaljujući svom geografskom položaju, na klackalici sa Amerikom, u kojoj su registrovane sve velike IT kompanije, poput Gugla. Iza nje po rastu je Poljska, a tu je i Rumunija, upravo zato što nisu u zoni evra”, rekao je Zdravković.

Izvor: Bizinfo.rs

Check Also

Goldman Saks: Zaboravite dolar, kupujte zlato

Aktuelna finansijska politika američkih vlasti potkopava povjerenje u dolar i prisiljava investitore da kupuju zlato …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *