MMF upozorava države: Počinju da brinu i javne finansije

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da će se javne finansije država znatno pogoršati usljed nastojanja vlada da suzbiju negativne ekonomske efekte korona krize. Ta finansijska institucija istakla je i da će se globalna privreda suočiti sa dubljim padom nego što se ranije predviđalo, a sve zbog toga što oporavak ne teče onako kako je ranije prognozirano.

Naime, vlasti širom svijeta su u naletu zaraze i karantina donosile dosta obimne pakete ekonomske pomoći privredi, prije svega računajući na to da će se nakon ukidanja karantina, privrede brzo oporavljati.

Države su tako crpjele svoje finansije i povećavale javni dug, zbog čega sada i nastaje zabrinutost jer je gotovo izvjesno da oporavak neće biti tako brz. Sa svih strana svijeta stižu vijesti o povećanju broja zaraženih, te se očekuje i produženje mjera zaštite, što nikako ne ide na ruku privredi, ali ni već poprilično iscrpljenim budžetima država.

MMF objašnjava da su naniže revidirane procjene posljedica mjera socijalnog distanciranja koje će u zemljama vjerovatno ostati na snazi i u toku druge polovine godine, što pogađa produktivnost i lance snabdijevanja.

Kako ova finansijska institucija ističe, sada će se Vlade suočavati sa veoma visokim nivoom javnog duga. Fond predviđa da će globalni javni dug premašiti 100 procenata BDP u ovoj godini, prenosi Bankar.rs.

Prema osnovnom senariju MMF-a, globalni javni dug dostići će istorijski rekord u 2020. i 2021. godini, od 101,5 odsto BDP, odnosno 103,2 procenta BDP, respektivno. Pored toga, prosječan ukupan fiskalni deficit će porasti na 13,9 odsto BDP ove godine, što je za 10 procentnih poena više u odnosu na 2019.

Iako su ekonomisti opravdavali prve pakete pomoći privredi, sada smatraju da treba biti veoma oprezan jer je javni dug već dosta porastao, a pitanje je koliko bi dalje tako nešto bilo podnošljivo.

Član Fiskalnog savjeta Srbije Nikola Altiparmakov ističe da je sada bitno štedjeti, jer se ne zadužuju sve zemlje po istim cijenama.

“Mi nećemo moći da imamo nivo javnog duga koji mogu evropske zemlje, da recimo stiže i do 90 odsto i moraćemo u tom smislu da budemo obazriviji i štedljiviji. Činjenica je da se zemlje koje su izvan Evropske unije na tržištima zadužuju po višim kamatnim stopama nego zemlje EU. To je zato što one iza sebe imaju Evropsku centralnu banku i uniju da ih pomognu, i sada je situacija da se formalno Italija koja ima javni dug od 150 odsto zadužuje jeftinije od Srbije jer ECB štampa pare i kupuje obveznice Italiji. I susjedna Hrvatska se zadužuje jeftinije od nas iako će do kraja godine njihov javni dug da bude 90 procenata, a naš 60”, rekao je on za Blic.

Altiparmakov smatra da će se i Evropa i Srbija ustezati da ponove toliko oštre karantinske mjere kao u prvom talasu te samim tim neće morati da se pristupa neselektivnim ekonomskim mjerama.

Smatra da fokus države ne treba da bude na pomoći sektorima, već na pomoći radnicima.

MMF sada projcenjuje da će globalni pad ove godine iznositi 4,9 odsto, u odnosu na pad od tri procenta, koliko je predviđao u aprilu. Fond je takođe oborio prognozu BDP-a za 2021, i sada očekuje stopu rasta od 5,4 procenta u odnosu aprilsku projekciju od 5,8 odsto.

Check Also

Novi rast dionica Netflixa, kompanija dostigla tržišnu vrijednost od 219 milijardi dolara

Dionice Netflixa na početku ove nedjelje doživjele su novi uzlet na rekordnih 499 dolara. Time …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *