Lakićević: Crna Gora pažljivo da razmotri sve opcije otplate duga

Crna Gora u slučaju oštrog pada ekonomije, odnosno pada turizma preko 50 odsto, mora pažljivo da razmotri sve opcije finansiranja i otplate duga na način da zadrži njegovu održivost, saopštio je ekonomski analitičar iz kancelarije Svjetske banke u Crnoj Gori Milan Lakićević.

Lakićević je kazao da će u periodu oporavka nakon krize biti potrebno da se balansira između ekonomskog rasta, potrebe da se održava fiskalni rezultat u smislu smanjenja deficita, prolaska u zonu suficita i povećanja poreske efikasnosti i ostvarivanja socijalnih ciljeva kroz smanjenje nejednakosti i podrške najugroženijima.

-U periodu nakon korone, to će biti stvarno jedan težak zadatak, ne samo za Crnu Goru, nego i za sve zemlje svijetarekao je Lakićević agenciji Mina-business.

On je dodao da procjena Vlade da će nedostajuća sredstava u ovoj godini iznositi 877,49 miliona eura, nije novost.

-Država je već kroz Zakon o budžetu za ovu godinu prognozirala nedostajuća sredstva u iznosu od oko 550 miliona eura, tako da su ovih dodatnih oko 330 miliona posljedica krize. I to je to povećanje deficitanaveo je Lakićević.

On je kazao da će veliki dio nedostajućih sredstava biti kompezovan kroz novo zaduživanje, kao i da je Ministarstvo finansija strateški dobro odabralo da se prvo okrene međunarodnim finansijskim institucijama, jer su one pojačale podršku zemljama u razvoju. Lakićević je podsjetio da je SB odobrila garanciju na osnovu koje je Crna Gora obezbijedila 250 miliona eura kredita, dok su u toku pregovori za dodatnu podršku.

-Tu je i EU, koja je, takođe, obezbijedila sredstva, a Crna Gora finansijsku podršku razmatra i sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Tako da se vrlo pažljivo moraju razmotriti opcije finansiranja poručio je Lakićević komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj kovid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije skoro mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite. Lakićević smatra da je fiskalna politika ključna, ne samo za Crnu Goru, nego i za sve zemlje svijeta.

-Sada smo u okruženju niskih kamatnih stopa i dometi monetarne politike su ograničeni, što vidimo čak i u zemljama EU i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pa se zemlje okreću jačem fiskalnom stimulansu kazao je Lakićević. Dodaje da zemlje Zapadnog Balkana koje imaju više prostora mogu da pruže malo više podrške, dok su one koje imaju manje, kao što je u slučaj sa Crnom Gorom, donijele mjere u skladu sa mogućnostima. Lakićević je podsjetio da su te mjere, kao i u zemljama EU, bile usmjerene na najugroženije i podrazumijevale su subvencije na zarade u najugroženijim djelatnostima.

-Drugi paket podrške privredi i građanima, uključujući i odlaganje otplate kredita, je bio targetiran, što je primjer dobre prakse. Te mjere su bile vremenski ograničene na po dva mjeseca i fiskalno održive rekao je Lakićević.

On je dodao da je SB u bilješci o fiskalnoj politici podsjetila da se u dobrim vremenima, odnosno vremenima visokog rasta, stvaraju rezerve za krize, kako bi se bolje reagovalo kada je to potrebno, prenosi Pobjeda.

-Mislim da je to negdje možda malo zaboravljena lekcija iz 2008. godine, ne samo za Crnu Goru, već za mnoge zemlje svijeta saopštio je Lakićević.

Foto: PR CEntar

Check Also

NLB Pay i Visa sa Vama na CIM Forumu

Forum kreativnih industrija i medija CIM Forum (Creative Industries and Media Forum), biće održan od …

Leave a Reply

Your email address will not be published.